Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Kako ste mjerili emocije i gdje, unutar HDZ-a ili kod građana?'

U Saboru i danas cirkus prije rasprave o Zakonu o blagdanima. Zastupnik Mosta ponovno je tražio da se u dnevni red uvrsti njegov zaključak da zastupnici odluče o iznajmljivanju sabornice za potrebe EPP-a.

Sabor počeo s glasovanjem, oporba zatražila stanke
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
45 komentara

Na samom početku saborske sjednice Miro Bulj (Most) udaljen je iz sabornice. Ponovno je tražio da se u dnevni red uvrsti njegov zaključak da zastupnici odluče o iznajmljivanju sabornice za potrebe EPP-a

Predsjedavajući Gordan Jandroković (HDZ) kazao je da će ta točka biti uvrštena u dnevni red, jer zadovoljava sve uvjete, a kad će biti raspravljena, poručio je, odlučit će predsjednik Sabora. Pozvao je Bulja da sjedne i da prestane govoriti, ali zastupnik Mosta ga nije poslušao. Nastavio je govoriti.

- Nemojte me dovoditi u situaciju da potegnem jače stegovne mjere - upozorio ga je Jandroković, a li Bulj se i na to oglušio. Prvo mu je izrekao jednu, pa drugu opomenu,  te zabranu govora za danas, ali i za utorak. Kako Bulj nije odustajao, predsjedavajući ga je odlučio udaljiti sa sjednice.

- Molio bih stražu da udalji zastupnika Bulja iz Sabora - rekao je Jandroković i odredio stanku od 10 minuta.

Samo što su se vratili sa stanke, zastupnici su ubrzo otišli na novu. Zatražili su je Hrvoje Zekanović (Hrast) i Arsen Bauk (SDP) uoči rasprave o Zakonu o blagdanima. Bauk je podsjetio da se na Odboru za veterane pojavio prijedlog da se Dan antifašističke borbe pretvori u spomendan, te da predsjednik tog odbora kaže da je to predložio savjetnik predsjednice Ante Deur, koji to pak demantira.

- Koliko je situacija kompleksna možemo vidjeti iz prijedloga Vlade. Vlada ukida dan kada je došla Hrvatska, 8. listopada i vraća dan kada je došao HDZ, 30. svibnja. Vlada za blagdan predlaže dan kada je Vukovar nasilno otet iz Hrvatske, a za spomendan predlaže dan kada se Vukovar vratio u Hrvatsku. S obzirom na kaos koji je nastao smatram da treba još malo raspraviti i tražim stanku - kazao je Bauk.

Zekanović je pojasnio da se Dan antifašističke borbe ne obilježava u europskim državama i da je Hrvatska, uz Srbiju, jedna od rijetkih država koja to obilježava.

Nakon stanke krenulo se na raspravu. Zakon o blagdanima predstavio je ministar uprave Ivan Malenica. Glavne promjene su da ćemo u buduće Dan državnosti obilježavati 30. svibnja, koji se obilježavao do 2001.godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.

Druga promjena je da će praznik biti i 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i bit će neradni dan. Zakonom se modificira i nekoliko spomendana koji nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, a 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma obilježavat će se 23. kolovoza.

Peđu Grbina (SDP) zanimao je stav Vlade prema prijedlogu Odbora za ratne veterane da se Dan antifašističke borbe stavi kao spomendan, a ne blagdan.

- Vlada ostaje pri svom prijedlogu da se 22. lipnja obilježava kao Dan antifašističke borbe - pojasnio je Malenica i podsjetio da je upravo Franjo Tuđman predložio da se taj dan obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Oporbi nije dobro sjeo povratak Dana državnosti na 30. svibnja, kao ni 18. studenog kao Dan sjećanja na žrtvu Domovinskog rata.

Tomislav Panenić iz Nezavisne liste mladih napominje da su Vukovarci za rješavanje svojih problema očekivali sveobuhvatni zakon.

- Ovo je bacanje samo jedne kosti Vukovarcima - rekao je Panenić.

Prijedlog da se 18. studeni slavi kao blagdan Goran Beus Richembergh (Glas) nazvao je 'pokušajem vidovdanizacije'.

- Po prvi puta se u našoj povijesti pokušava poturiti da se dan tuge, dan sjećanja na žrtve proglasi blagdanom, svetkovinom. To nigdje nema osim u susjedstvu - poručio je Beus Richembergh.

- Nije blagdan svečano obilježavanje, u ovom slučaju sjećamo se žrtve Vukovara - odgovorio mu je ministar uprave.

Mirando Mrsić (Demokrati) poručio je vladajućima da se ne slave tragedije.

- Ovime želite ostaviti Vukovar u prošlosti, da Vukovar ostane grad voštanih figura, grad bez života, samo zbog dvije stvari - zbog vaših unutarnjih problema i zbog toga što vaša kandidatkinja ne stoji dobro - ustvrdio je Mrsić.

Nenad Stazić (SDP) negodovao je ideju da Dan državnosti opet obilježavamo 30. svibnja.

- Prijedlog da se 30. svibnja obilježava kao Dan državnost je obični povijesni falsifikat. Taj dan nema nikakve veze s hrvatskom državnošću. Tog dana su se sastala tri saborska vijeća. Odluka da se krene u višestranačke izbore donesena je davno prije i tu leži klica hrvatske državnosti. To što je na tim izborima pobijedio HDZ je možda razlog da oni slave svoju pobjedu, ali s hrvatskom državnošću nema veze - poručio je Stazić.

Sašu Đujića (SDP) osvrnuo se na obrazloženje Vlade da je 2002. izazvana zbrka i da 25. lipanj nije nikada zaživio, dok 30. svibnja izaziva emocije.

- Zanima ne da li ove odluke donosimo na temelju povijesnih činjenica ili na temelju emocija? Kako ste mjerili te emocije i gdje - unutar HDZ-a ili unutar građana? Jer po toj logici možemo i 31. siječanj proglasiti blagdanom jer je to po procjeni psihologa najsretniji dan u godini - upitao je SDP-ovac.

Odgovorili su im vladajući. 

Tomislav Klarić (HDZ) kazao je da je većina oduvijek 30. svibnja osjećala kao Dan državnosti.

- Ono što boli one koje danas slušamo je što je tog dana na hrvatskom stijegu koji je svečano obješen ovdje u Zagrebu bio hrvatski povijesni grb, što je skinuta petokraka. 2001. su mijenjajući te datume htjeli poništiti sve to - rekao je. 

Branko Bačić (HDZ)  poručio im je da je 30. svibnja kao Dan državnosti usklađen s izvorišnim osnovama Ustava.

- Da je HDZ htio svoju pobjedu na prvim višestranačkim izborima utvrditi kao Dan državnosti, onda bi to bio dan 22. travnja ili 6. svibnja kada je održan prvi i drugi krug višestranačkih izbora na kojima je HDZ pobijedio. A nije, nego je kao Dan državnosti utvrđen 30. svibnja - uzvratio im je Bačić. 

Davor Ivo Stier (HDZ) napomenuo je da je Ustav tu jasan.

- Jasno kaže 'da na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima 1990. slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju samobitnost.' Ja pitam da li netko ima problem s ovom ustavnom odredbom? Mislim da ne jer smo svi dali prisegu na taj Ustav' - rekao je Stier. 

Nakon kritika opobe vezanog za 18. studenog, Miroslav Tuđman (HDZ) najavio je amandman svoje stranke. 

- Ono što ovdje  na neki način izazvalo je i osporavanje da se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje da se smatra blagdanom HDZ podnosi amandman na izmjenu ovoga 1. stavka članka 1. da 1. članak glasi: „blagdan i neradni dani u RH su“ i to se onda odnosi ne samo na tumačenje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje nego isto tako s obzirom na ova dodatna priznanja da su blagdani neradni dani za druge vjeroispovijesti - najavio je Tuđman.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message