Američke bi kompanije u 2022. godini zbog poplava mogle izgubiti milijune radnih dana

Američke kompanije mogle bi zbog poplava izgubiti više od tri milijuna radnih dana u 2022. godini, a iduća će desetljeća zbog klimatskih promjena donijeti još ekstremnije vremenske događaje i teže posljedice, pokazalo je novo istraživanje.

Procjena o izgubljenim radnim danima značila bi za lokalna gospodarstva u gradovima u rasponu od Miamija do Pittsburgha gubitak od gotovo 50 milijardi dolara, prema neprofitnoj skupini koja mapira klimatski rizik First Street Foundation.

U novoj studiji znanstvenici su rijetko sveobuhvatno sagledali očekivane rizike od poplava za poduzeća i lokalna gospodarstva u SAD-u, koji obično padaju u drugi plan budući da je fokus na poplavljenim domovima i gubicima obitelji.

"To je sasvim druga dimenzija opasnosti od poplava. Mi govorimo o komercijalnoj djelatnosti, o gospodarskoj aktivnosti koja podupire cijelu zajednicu", rekao je voditelj istraživanja iz First Street Foundationa Jeremy Porter.

Ukupno bi lokalne tvrtke u SAD-u u sljedećoj godini mogle zbog poplava izgubiti 3,1 milijun radnih dana, a do 2052. ta bi se brojka mogla popeti na četiri milijuna radnih dana jer prijetnja od poplava sve je veća, upozoravaju autori izvješća.

Poplave ugrožavaju oko 730 tisuća komercijalnih i stambenih nekretnina u SAD-u, utvrdili su.

Zaboravljene rijeke

Područja velikih gradova s visokim rizikom uključuju Miami i New York na obali gdje se može očekivati ​​pojačana prijetnja, ali i gradove u unutrašnjosti poput Pittsburgha, koji se nalazi na ušću triju rijeka.

“Pittsburgh nas je jako iznenadio. Ispalo je sasvim logično kada smo počeli raditi analizu, ali nismo očekivali takav rezultat", rekao je Matthew Eby, osnivač i izvršni direktor First Street Foundationa.

I Nashville u Tennesseeju i Cincinnati i Columbus u Ohiju nalaze se u unutrašnjosti, ali su također izloženi značajnom riziku poplava zbog mogućeg izlijevanja obližnjih rijeka i ekstremnih oborina, tumači Porter.

"Obično se usredotočite na obale, ali jako je važno da ne zanemarimo ni rijeke i potoke", rekao je Steven Rothstein iz Ceresa, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u koja radi na preoblikovanju gospodarskih sustava kako bi se ublažili klimatski i drugi rizici.

Rizični podrumi

Studija je izračunala ekonomske posljedice rizika od poplava projekcijom očekivane štete i vremena popravka zgrada, bazirajući procjene, između ostalog, i na tome na kojem je katu smještena ključna oprema.

Objava takvih istraživanja mogla bi pomoći vlasnicima nekretnina da uvedu određene izmjene kako bi smanjili rizik, rekao je građevinski inženjer Ibbi Almufti iz inženjerske kompanije Arup koja je surađivala na istraživanju.

"Možete, primjerice, premjestiti opremu iz podruma na više katove ili učvrstiti eksterijer zidovima otpornijim na poplavu", navodi Almufti.

Bio je zatečen razmjerima i eskalacijom očekivane prijetnje i procjenama sve veće štete na određenim američkim lokacijama.

Tako se za Bay City u Teksasu, oko 80 milja jugozapadno od Houstona, predviđa povećanje broja građevina s oštećenjima od 5,8 posto tijekom 30 godina. Postotak je možda mali ali uključuje i procjenu o udeseterostručenoj ekonomskoj šteti.

Samo šest dodatnih centimetara u učestalim poplavama može znatno povećati prosječne godišnje gubitke, objasnio je Almufti.

Klimatska gentrifikacija

Mnoge su se kompanije zbog pojačanih klimatskih rizika već dale u potragu za novim lokacijama, vodeći računa samo o zaradi i poslovanju, i mogle bi iz utrke istisnuti ranjiviju populaciju, upozoravaju autori izvješća.

To bi značilo ubrzani proces klimatske gentrifikacije.

Tako informatički inženjeri koji izrađuju sofisticirane podatkovne modele i ulagači "već naveliko kupuju nekretnine u dijelu Miamija koji nazivaju Mali Haiti jer je to najviša točka i znaju da će te nekretnine biti najvrjednije nekretnina", navodi Eby.