Napadnut rodni grad Zelenskog! Ruske zastave gore u Limanu

Zemlje EU-a koordinirano pozivaju veleposlanike Rusije na konzultacije

Zemlje Europske unije počele su pozivati ruske veleposlanike na konzultacije, u sklopu koordiniranog odgovora na rusko nezakonito pripajanje ukrajinskih teritorija, rekao je dužnosnik EU-a za dpa u nedjelju.

Njemačka je pozvala ruskog veleposlanika u Berlinu, potvrdilo je za dpa njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

Ruski veleposlanici u Italiji, Austriji i Danskoj pozvani su u ponedjeljak na razgovor u ministarstvo vanjskih poslova.

Belgija je već u petak pozvala ruskog veleposlanika.

Taj je potez koordinirala Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), kazao je za dpa izvor iz diplomacije EU-a.

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je u petak aneksiju četiriju ukrajinskih regija - Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje - nakon što je Rusija održala ono što je nazvala referendumima u okupiranim područjima Ukrajine.

Zapadne vlade i Kijev rekli su da su referendumi kršenje međunarodnog prava te da su bili prisilni i nereprezentativni.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je ponovio potporu svoje zemlje Ukrajini u telefonskom razgovoru s predsjednikom Volodimirom Zelenskijim.

Macron je uvjerio svog ukrajinskog kolegu u odlučnost Francuske da pomogne Ukrajini u obnovi punog suvereniteta i teritorijalnog integriteta te da surađuje s europskim partnerima na novim sankcijama, priopćila je Elizejska palača.

Francuski predsjednik također je osudio rusko uhićenje čelnika okupirane nuklearne elektrane Zaporižja, navodi se u priopćenju.

Ukrajina je u subotu optužila ruske vlasti za otmicu direktora elektrane Ihora Murašova.

Kijev tvrdi da su ruske snage izvukle Murašova iz njegova automobila kod elektrane te da su ga s povezom preko očiju prevezli na nepoznatu lokaciju.

Ruske su vlasti kasnije obavijestile Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da je Murašov "privremeno zadržan kako bi odgovorio na pitanja", kazao je glasnogovornik IAEA-e.

Tijekom telefonskog razgovora oba su se predsjednika složila da je hitno potrebno omogućiti zamjenu ukrajinskih zaposlenika koji osiguravaju rad i sigurnost elektrane, navodi se u priopćenju.

Danska: Zaustavljeno je curenje iz plinovoda Sjeverni tok

Iz plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru prestao je curiti plin nakon što su oštećeni u eksploziji, objavile su danske vlasti.

Nord Stream AG, operater podvodnog plinovoda Sjeverni tok 1, potvrdio je da se tlak u plinovodu stabilizirao, objavila je danska agencija za energetiku na Twitteru u nedjelju, dodajući da to znači da plin više ne curi.

Agencija je već u subotu objavila da je plin prestao curiti iz podvodnog plinovoda Sjeverni tok 2.

Od ranih jutarnjih sati u ponedjeljak ukupno četiri curenja - dva u danskim i dva u švedskim vodama - otkrivena su u plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 kojima je ruski plin stizao u Europu.

Transport ruskog plina zaustavljen je posljednjih nekoliko mjeseci u sklopu sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Mnoge europske države pretpostavljaju da je do curenja plina došlo zbog sabotaže.

Najmanje dvije eksplozije su se dogodile pod vodom, objavili su u četvrtak zajednički Kopenhagen i Stockholm.

Seizmološki zavodi izmjerili su podrhtavanje magnitude od 2,3 i 2,1 stupnja po Richteru što "vjerojatno odgovara eksplozivnom naboju od nekoliko stotina kilograma".

Švedske su vlasti već u subotu izvijestile da se količina plina koja istječe iz plinovoda smanjuje.

Devet članica NATO-a podržalo ulazak Ukrajine

Devet članica NATO-a podržale su Ukrajini u nastojanjima da postane članica vojnog saveza te je pozvalo svih 30 članica NATO-a da pojačaju slanje vojne pomoći Kijevu.

- Podržavamo Ukrajinu u obrani od ruske invazije te tražimo da Rusija hitno povuče sve svoje snage s okupiranih teritorija. Uz to, pozivamo sve saveznike da značajno povećaju slanje vojne pomoći Ukrajini - izjavili su lideri Češke, Estonije, Latvije, Litve, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunjske i Slovačke.

NATO: Ukrajinci mogu odgovoriti Rusima

- Vidjeli smo da mogu osloboditi još jedan grad, Liman, i to dokazuje da Ukrajinci napreduju, da mogu potisnuti ruske snage zahvaljujući svojoj hrabrosti, vještini, ali i zahvaljujući naprednom oružuju koje su dobili od SAD-a i drugih saveznika -  rekao je danas glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenbeg za NBC.

Centristi dobivaju izbore u Latviji, rusofone stranke doživjele neuspjeh

Prozapadno orijentirana centristička stranka premijera Krisjanisa Karinsa pobijedila je na izborima u Latviji, a velik neuspjeh pretrpjele su stranke što ih podržava velika manjina koja govori ruski jezik u toj baltičkoj državi, pokazali su službeni rezultati objavljeni u nedjelju.

Pošto su prebrojani gotovo svi glasački listići nakon subotnjega glasanja, pokazalo se da je Karinsova stranka Novo jedinstvo na prvome mjestu s 18,94 posto biračkih glasova, a stranka Harmonija, koju tradicionalno podupire rusofono stanovništvo, možda nije osvojila dovoljno glasova za ulazak u parlament.

Na zadnjim izborima održanim 2018. godine Harmonija je pobijedila, osvojivši najviše glasova. 

Rezultati pokazuju da su ostale centrističke stranke osvojile drugo i treće mjesto te da je samo jedna stranka povezana s ruskim govornicima, Stabilnost!, prešla prag za ulazak u parlament sa 6,75 posto glasova.

Rusofonu manjinu u Latviji čini oko 30 posto stanovništva.

Okupljanje oko zastave

Latvijci su glasali u sjeni invazije susjedne Rusije na Ukrajinu, a mnogi su bili zabrinuti zbog ruske agresije i ekspanzionizma.

Nacionalna sigurnost i potpora Ukrajini za mnoge su birače predstavljali ključna pitanja, jednako kao i potreba za stabilnošću u zemlji s 1,8 milijuna ljudi koja se geografski nalazi na na istočnom rubu Europske unije i NATO-a.

"Ni ja, ni moja vlada, ni moja zemlja ne reagiramo na zastrašivanje", rekao je u subotu Karins AFP-u nakon zatvaranja birališta. "Nastavit ćemo ulagati u vlastitu obranu kao država članica NATO-a", dodao je, kazavši i kako očekuje da će konzultacije o sastavu nove vlade početi u ponedjeljak.

Politički stručnjak Marcis Krastins je prije glasanja kazao da će Karins "najvjerojatnije" biti imenovan premijerom, ovisno o tomu koliko će ga manjih stranaka podržati.

"Rusi koji napadaju Ukrajinu pomažu Karinsu da osigura birače u Latviji jer se u takvim vremenima ljudi okupljaju oko zastave", rekao je Krastins.

Oluja će samo jačati

"Rezultati nisu loši, no nije dobro to što će u parlamentu biti i članovi stranke Stabilnost!", rekao je AFP-u 18-godišnji student iz Rige, a drugi je birač kazao da je odluku o glasanju donio na temelju sukoba koji bjesne u blizini.

"Imam 83 godine, proživio sam sovjetsku i njemačku vojnu okupaciju... Moj današnji izbor ovisi o tomu koja stranka najviše podupire Ukrajinu protiv ruske invazije", rekao je AFP-u Verners Karklins.

Nakon glasanja predsjednik Egils Levits je rekao kako "ljudi vide i shvaćaju da smo već u oluji te da će ona samo jačati, a to ljude tjera da više razmišljaju o vlastitoj budućnosti i budućnosti zemlje."

Uoči glasanja Levits je upozorio stanovnike da ne podupiru rusofone političare koji su "na početku ruske invazije na Ukrajinu oklijevali jasno izreći tko je agresor, a tko žrtva".

Jasan izbor Harmonije

Latvija je zemlja kojom su stoljećima dominirali Teutonski vitezovi, pa Šveđani, Poljaci, i potom Rusi, a neovisnost je stekla 1918. prije nego što je potpala pod sovjetsku okupaciju od 1944. do 1990.

Poput stanovnika susjedne Poljske i njihovih baltičkih susjeda Litve i Estonije, i brojni Latvijci smatraju da je njihova zemlja ranjiva premda je članica EU-a i NATO-a.

Vlada na odlasku dala je snažnu potporu Ukrajini, povećala izdatke za obranu i angažirala se na većoj energetskoj sigurnosti.

Neki rusofoni stanovnici Latvije kažu da se službeno stajalište prema njima pogoršalo od početka rata te kako osjećaju da je njihov jezični i kulturni identitet doveden u pitanje.

Stranka Harmonija osudila je rusku invaziju na Ukrajinu, no bila je manje glasna u pogledu optužbi po kojima ruske snage čine zločine i krše ljudska prava.

Nils Usakovs, europarlamentarac iz Harmonije kaže kako vjeruje da je stranka izgubila velik dio biračke potpore jer je kritizirala poteze Moskve.

“Harmonija je morala izabrati - hoće li se ponašati odgovorno ili će se na populistički način igrati s nacionalnom sigurnošću i s državnim interesima. Stranka je napravila jasan izbor i osudila rusku agresiju u Ukrajini. Takvo stajalište nećemo mijenjati", rekao je Usakovs za novinsku agenciju LETA-u.