Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
"To je veliko iznenađenje, sigurno to nisam očekivao“, reagirao je 82-godišnji dobitnik kad su ga obavijestili o nagradi....
Belgijski znanstvenik Francis Halzen osvojio je Nobelovu nagradu za fiziku za 2026. godinu za istraživanje neutrina astrofizičkog porijekla, objavilo je u utorak tijelo koje dodjeljuje nagradu.
Neutrini su subatomske čestice koje gotovo da nemaju masu, nemaju električni naboj i putuju brzinom bliskoj brzini svjetlosti pa ih često zovu "česticama duhovima". Pošto ih je teško 'uloviti', za tu je svrhu izgrađen opservatorij za neutrine IceCube na Južnom polu. Halzen je u njegovu radu dao presudan doprinos, objavio je Nobelov odbor.
Neutrini prolaze kroz Zemlju i ljudska tijela bez traga i vrlo rijeko imaju interakciju s materijom. Halzen je prvi shvatio da bi led mogao pomoći u njihovoj detekciji.
"To je veliko iznenađenje, sigurno to nisam očekivao“, reagirao je 82-godišnji dobitnik kad su ga obavijestili o nagradi.
"Osamdesetih godina prošlog stoljeća Francis Halzen shvatio je da bi antarktički led mogao biti idealan za hvatanje 'neuhvatljivih' neutrina kako bi istraživači mogli saznati više o njihovom dalekom podrijetlu“, objasnila je profesorica Eva Olsson, članica odbora.
IceCube je svojevrsni teleskop zakopan duboko u ledu s tisućama senzora koji mogu loviti prolazak visokoenergetskih neutrina iz dubokog svemira.
"Francis Halzen je predvodio međunarodni tim istraživača i inženjera koji su nam osigurali fantastičan instrument”, izjavio je Mark Pearce, predsjednik Nobelovog odbora za fiziku.
"Njegova upornost i znanstvena vizija utrli su put novoj vrsti astronomije.”
Godine 2014. američki časopis Smithsonian nazvao je Halzena „Čovjekom od neutrina” (Neutrino Man), slaveći ga zbog "nevjerojatnog eksperimenta koji najavljuje početak nove ere u astronomiji”.
Časopis je čak objavio i strip koji ilustrira njegov život: "Kako je potraga jednog fizičara za svemirom krenula s Antarktike”.
Osim što je jedna od najprestižnijih nagrada na svijetu, Nobelova nagrada sastoji se od diplome, zlatne medalje i čeka na 12 milijuna švedskih kruna, odnosno nešto više od milijun eura.
Prošle godine dodijeljena je britansko-francusko-američkom trojcu za otkriće "efekta tunela" u kvantnoj mehanici.
Među najpoznatijim dobitnicima ove nagrade su Albert Einstein i Marie Curie.
Nobelove nagrade vuku korijene od Alfreda Nobela (1833. – 1896.), izumitelja dinamita i utemeljitelja nagrada. U svojoj oporuci on je odredio da se nagrade dodjeljuju onima koji su tijekom prethodne godine najviše pridonijeli čovječanstvu u različitim kategorijama nagrada.
Fizika je bila prva kategorija koju je Alfred Nobel, utemeljitelj nagrade, naveo u svojoj oporuci. Prvi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, 1901. godine, bio je Nijemac Wilhelm Conrad Röntgen za otkriće rendgenskih zraka, koje su po njemu i dobile ime.
Nobelove nagrade tradicionalno se uručuju na obljetnicu Nobelove smrti, 10. prosinca.
24sata © 2026
