Beljak je istaknuo da je u nepunih 10 mjeseci, koliko je na čelu HSS-a, bilo mnogo burnih događaja, ali da je HSS opet, istaknuo je, relevantna i neovisna hrvatska politička stranka
Beljak ponovno na čelu HSS-a: 524 člana glasala su za njega
Delegati izborne Glavne skupštine HSS-a prihvatili su velikom većinom, sa samo tri glasa protiv, izvješće akktualnog predsjednika i jedinog kandidata za predsjednika stranke Kreše Beljaka.
Krešo Beljak potvrđen je za predsjednika HSS-a na izbornoj skupštini.
Izabran je s 524 glasa. Glasovanju je pristupilo 607 članova HSS-a. Bilo je 524 važeća i 83 nevažeća listića.
Delegati Glavne skupštine HSS-a prihvatili Beljakovo izvješće
Beljak je istaknuo da je u nepunih 10 mjeseci, koliko je na čelu HSS-a, bilo mnogo burnih događaja, ali da je Hrvatska seljačka stranka opet, istaknuo je, relevantna i što je najvažnije neovisna hrvatska politička stranka.
"Nikad u povijesti HSS-a kraći mandat trenutačnog, a nadam se i budućeg vodstva stranke ali isto tako nikad u povijesti HSS-a burniji mandat. Nikad se u novijoj povijesti HSS-a nije dogodila tolika medijska pažnja prema našoj stranci i nikad do sada nismo bili toliko uvažavani i pitani za mišljenje oko svih relevantnih stvari koje zanimaju hrvatsku javnost", rekao je Beljak.
Kazao je kako je odmah nakon stupanja na dužnost predsjednika krenuo u dubinsku analizu stanja stranke koja je bila u "nezavidnom stanju" organizacijski, financijski na rubu bankorota i politički u kritičnom stanju. "Od parlamentarnih izbora 2003., naša stranka u svakom izbornom ciklusu gubi otprilike 50 posto biračkog tijela. Taj trend gubitka polovice glasova od izbora do izbora zaustavljen je tek ove godine, te iako smo dobili praktički isti broj glasova kao i na izborima 2015., može se reći da smo zaustavili daljnje političko propadanje stranke", istaknuo je Beljak.
Rekao je da su nažalost pritisci pojačani nakon što su jasno pokazali da se ne žele trajno vezati ni uz jednu stranku, posebno ne uz one koji su ih pokušavali uništiti, te da su otvoreni za razgovore sa svim mogućim partnerima.
"Pritisci nisu išli samo iz određenih, nama nesklonih medijskih krugova već su se nažalost pojavili i unutar same naše stranačke organizacije, jednim dijelom i od pojedinih vrlo visokih dužnosnika HSS-a, koji su unaprijed sugerirali da neće poštivati odluke većine ako ne budu njima osobno po volji", rekao je i istaknuo da je posebno pitanje zašto su takav pristupu imali upravo oni "koji su bili u prilici voditi politiku HSS-a baš u godinama u kojima je HSS konstantno gubio i potporu glasača i rejting u javnosti".
Naglasio je težinu problema s kojima se uže vodstvo HSS-a moralo suočiti u predizbornoj kampanji, iako je odluka da HSS na prošle parlamentarne izbore ide u sastavu Narodne koalicije donesena na Glavnom odboru stranke sa 87 posto glasova "za" u situaciji kada, kako je rekao, "drugih opcija gotovo da nije ni bilo". Rekao je i kako su im je njihov dotadašnji partner HDZ ponudio da čekaju, a čekanje je lako moglo značiti današnju sudbinu drugih partnera iz tadašnje Domoljubne koalicije, primjerice HSP-a Ante Starčević ili Hrasta. Da podsjetim, te stranke danas više praktički ne postoje", rekao je.
"I kad je odluka donesena, odluka koja nije nikome bila niti laka niti jednostavna ali je značila spas za našu stranku, umjesto da se svi skupa pobrinemo za što bolji rezultat, problemi s istupima pojedinaca su kulminirali", rekao je Beljak te upitao u kojoj bi to stranci takvi istupi ili takvo ponašanje prošli nekažnjeno. Rekao je da su suspenzijama kažnjeni svi oni koji su ih otvoreno opstruirali.
"Kako bismo svi zajedno napokon mogli krenuti s ozbiljnim političkim radom, bilo je potrebno završiti unutarstranačke sukobe koji su tinjali ili plamtjeli u našoj stranci gotovo desetljeće i pol i koji su nas doveli gotovo do samog ruba političkog značaja i utjecaja. Smatram kaka je tim sukobima i borbama sada napokon kraj i kako će upravo ova izborna Glavna skupština na svaki način značiti novi početak stranačkog djelovanja HSS-a", zaključio je Beljak te ustvrdio kako se rezultati njihovog zajedničkog rada vide kroz interes javnosti i njihovih pet saborskih zastupnika koji složno djeluju u Saboru.
Beljak je zatim predstavio delegatima svoju kandidaturu za predsjednika stranke, a nakon toga su oni pristupili glasanju za predsjednika i središnja tijela. Nazočan je 651 delegat od 810, koliko je bilo najavljeno.
Novinarima koje su zanimali razlozi glasova protiv Beljakova izvješća, delegat Zlatko Novak iz Osječko-baranjske županije rekao je da je on glasao protiv zato što smatra nedenmokratskim postupkom suspendirati potencijalne kandidate za predsjednika stranke. Ti su članovi, smatra, zakinuti da i oni kažu nešto.