News

Komentari 131

'Bez zakona o obnovi Zagreba nećemo potpisivati projekte'

'Bez zakona o obnovi Zagreba nećemo  potpisivati projekte'

Inženjeri građevine i projektanti apeliraju na Vladu da, ako već ne može donijeti zakon, donese barem međupropis po kojem će oni raditi do jeseni. Ovako, najavljuju, neće preuzeti odgovornost za obnovu zgrada

-Godišnje preuzmem odgovornost za sto do dvjesto građevinskih projekata, za koje onda odgovaram materijalno i krivično. Nitko od nas ne može, i neće pristati na izdavanje potvrda o sigurnosti građevina dok se ne donese zakon, ili barem propis do donošenja zakona, po kojem ćemo mi raditi, upozorava jedan od projekatanata iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Svima njima je problem, kako se može čuti, činjenica da bi se u obnovi Zagreba nakon potresa zgrade ili trebale vratiti u prvobitno stanje, ili će se graditi po najvišim europskim standardima.

POGLEDAJTE VIDEO: Vlada o potresu 

- Vraćanje u prvobitno stanje, kako je Vlada zamislila nekim prvim nacrtima zakona o obnovi, nipošto nije dobro. Vratimo li zgrade u njihovo prvobitno stanje, bez ulaganja u otpornost na potrese, one će kod sljedećeg potresa, bude li ga, opet jako nastradati. S druge strane, najviši europski standardi traže ogromna ulaganja, za što Hrvatska nema novaca, kažu inženjeri. 

Trošak od 18 do 19 milijardi eura za obnovu 25.000 zgrada

Prema njihovoj računici, vraćanje oko 25.000 privatnih i javnih zgrada u prvobitno stanje koštalo bi između dvije i tri milijarde eura, ali ne bi dalo nikakvo jamstvo sigurnosti. S druge strane, poštivanje najviših standarda značilo bi ulaganje od 18 do 19 milijardi eura, što je za Hrvatsku previše.

- Ponudili smo zato Vladi da u zakonu o obnovi nađe kompromisno rješenje, pa da se vrtići i škole te slične takve ustanove obnavljaju po najvišim, time i najskupljim standardima, a za ostale zgrade da se obnova radi po višim stupnjevima otpornosti, a nipošto da ih se samo vraća u stanje u kakvom su bile. Pa te zgrade, stare i po sto i više godina, nemaju zadovoljene baš nikakve seizmološke standarde, kažu inženjeri i projektanti. 

Nikakva "krpanja", budu li se od njih tražila, najavljuju, neće potpisivati do donošenja zakona ili međupropisa. To se dogodilo Albaniji nakon potresa pa su projektanti i kazneno odgovarali, dodaju. Strahuju od toga da će najsen pritisak na njih biti velik, jer će vrtići i obrazove ustanove, a ima ih 70-ak koji su stradali u potresu, tražiti potvrde da mogu početi s radom, a oni to neće htjeti potpisivati. Ne mogu, kažu, preuzeti odgovornost za objekte oštećene u potresu, koji ni prije njega nisu bili adekvatni, a sad su još i manje.

'Nećemo preuzeti odgovornost za desetke obrazovnih ustanova'

- Tražimo od Vlade podzakonski akt za međurazdoblje, s uputama kako ćemo izdavati vjerodostojne potvrde o stanju građevine. Po postojećem zakonu nećemo, kažu projektanti - statičari. Potvrde koje su statičari po Zagrebu dosad izdavali samo su potvrde preliminarnih, brzih pregleda, no sad bi trebali krenuti pravi pregledi, i projekti, pa i za svaki srušeni dimnjak, zid, za sve. Bez novih propisa projektantima je, kažu, jako rizično raditi. 

- Ne može se seizmički, u skladu s postojećim propisima, ojačati stambene zgrade bez izdavanja nove građevinske dozvole. Sadašnja zakonska regulativa nije prilagođena obnovi od potresa. Novi zakon se odgađa, a privatni će investitori krenuti s obnovom. MI smo zbunjeni, i nećemo raditi projekte sanacije bolnica, vrtića, škola, vratiti ih u prvobitno stanje bez nove građevinske dozvole. Time bi na sebe preuzeli odgovornost, stavili potpis da su seizmički sigurne, a nisu. Prema postojećem Zakonu o gradnji zgrada oštećena prirodnom nepogodom može se vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, a to je stanje nezadovoljavajuće i nesigurno za potres, zaključuju građevinski stručnjaci. 

Najčitaniji članci