Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Rusi žele da se sigurnosna arhitektura Europe vrati u stanje u kojem je bila 1997., prije prvog proširenja NATO-a na istok. Jasno je da je taj ruski zahtjev apsurdan, govori nam Božo Kovačević
Sjedinjene Američke Države, Rusija i Ukrajina će nastaviti pregovore o okončanju rata u Ukrajini u utorak i srijedu u Abu Dhabiju, nakon više od osam mjeseci stanke. Američki predsjednik Donald Trump je nedavno potaknuo očekivanja o skorom mirovnom sporazumu komentirajući nadolazeći "velik, prekrasan dogovor".
Posljednji trilateralni sastanak se odvio u veljači u Ženevi nakon dva prethodna susreta u Abu Dhabiju. Europska komisija je rekla da će predstavnici Europske unije također biti prisutni u Abu Dhabiju, no nije pojašnjeno na koji će način sudjelovati.
Glavne prepreke dogovoru ostaju teritorijalna pitanja, budući sigurnosni status Ukrajine i uvjeti eventualnog prekida vatre. Rusija zahtijeva da se ukrajinska vojska povuče iz četiri regije koje Moskva smatra pripojenima Rusiji: Donjecka, Luhanska, Zaporiške i Hersonske oblasti, uključujući i područja koja ruske snage nisu uspjele osvojiti.
Moskva također traži da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u, prihvati ograničenja svojih vojnih kapaciteta te promjene u unutarnjoj politici koje se odnose na položaj ruskog jezika i Ruskoj pravoslavnoj crkvi povezanoj s Moskvom. Rusija pritom ne želi pristati na opće i trenutačno primirje bez sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Ukrajina odbacuje predaju teritorija i ograničavanje vlastite vojske te inzistira na prekidu vatre duž trenutačne crte bojišnice kao prvom koraku prema mirovnom sporazumu.
Kijev zahtijeva čvrsta i dugoročna sigurnosna jamstva zapadnih saveznika, po mogućnosti usporediva s načelom kolektivne obrane NATO-a, kako bi se spriječila nova ruska agresija.
Ukrajina također želi da europske države budu uključene u pregovore jer smatra da se o njezinoj budućnosti i europskoj sigurnosti ne može odlučivati bez njih.
Nekadašnji veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević govori nam da su dva dana koliko traju pregovori prekratak rok za velike pomake.
- Ovo bi mogla biti osnova za daljnje pregovore i eventualno bi se mogli dogovoriti na tehničkoj razini kao što je razmjena zarobljenika i razmjena poginulih. Ruska očekivanja su da se uz Ukrajinu raspravlja i o široj sigurnosnoj arhitekturi u Europi. Rusi tvrde da do ovog rata ne bi došlo da nisu punih 20 godina bila ignorirana njihova upozorenja da širenje NATO-a na istok predstavlja opasnost za rusku nacionalnu sigurnost. Rusi se vraćaju na one postavke koje su sadržane u dva dokumenta koja je Putin dao na uvid Bidenu u šestom mjesecu 2021. u Ženevi. To su bila dva prijedloga sporazuma jedan s NATO-om, a drugi sa SAD-om. Uglavnom, Rusi žele da se sigurnosna arhitektura Europe vrati u stanje u kojem je bila 1997., prije prvog proširenja NATO-a na istok. Jasno je da je taj ruski zahtjev apsurdan. Taj maksimalistički zahtjev je postavljen, valjda iz taktičkih razloga da bi se primoralo Zapad na uvažavanje ruske zabrinutosti oko nacionalne sigurnosti - govori nam Božo Kovačević pa se osvrnuo na Georga Kennana koji je 5. veljače 1997. objavio poznati tekst „A Fateful Error” (Kobna pogreška) u The New York Timesu, u kojem se usprotivio širenju NATO-a prema istoku Europe.
Kennan, jedan od najutjecajnijih američkih stratega Hladnog rata i arhitekt politike obuzdavanja Sovjetskog Saveza (containment), smatrao je da bi proširenje NATO-a prema ruskim granicama moglo ojačati ruski ultranacionalizam, smatrao je da bi takva politika mogla oslabiti položaj ruskih demokratskih snaga i predvidio ruski antagonizam prema Zapadu koji je svoj paroksizam doživio 24. veljače 2022. agresijom na Ukrajinu.
- On je još krajem 40-ih kada je bio diplomat u Moskvi poslao dugi telegram u kojem je objasnio način razmišljanja sovjetske elite. Naveo je da Sovjeti razumiju samo silu i kada god započnu ekspanziju treba im se suprotstaviti silom što je stvorilo politiku containmenta. Zanimljivo, iako je stvarao containment, pred kraj života se protivio širenju NATO-a prema istoku - rekao je Božo Kovačević pa objasnio što u diplomaciji znači da na pregovorima sudjeluju obavještajci.
U ukrajinskoj delegaciji su Kirilo Budanov, predstojnik Ureda predsjednika Zelenskog, bivši šef ukrajinske vojne obavještajne službe. Jedan od najvažnijih ljudi ukrajinskog sigurnosnog aparata i Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske obrambene obavještajne službe.
Rusiju iz obavještajnog miljea u Abu Dhabiju predstavlja Igor Kostjukov, načelnik Glavne uprave Glavnog stožera ruskih oružanih snaga, poznatije kao GRU, odnosno ruske vojne obavještajne službe.
- Obavještajci su tamo zato što se pretpostavlja da oni raspolažu s informacijama za koje druga strana ne bi željela da oni raspolažu. Činjenica da su ti dužnosnici tamo pretpostavlja da su obje strane spremne na razmjenu informacija i spremnost vlada obje države da ako nešto dogovore to doista i provode u djelo - govori nam Božo Kovačević i dodaje da Rusi odbijaju sudjelovanje Europljana u pregovorima.
- Ta činjenica govori da oni i dalje računaju na Donalda Trumpa i njegovu sklonost da uvaži ruske prijedloge. Oni žele EU staviti pred svršen čin, žele definirati sporazum bez sudjelovanja Europljana u njegovoj artikulaciji. Članice EU su marginalizirane jer Trump i Putin Koaliciju voljnih smatraju glavnim krivcima neuspjeha prethodnih verzija Trumpovog mirovnog plana. Koalicija voljnih je i osnovana da se onemogući prihvaćanje Trumpovog plana koji je najprije imao 28 točaka, kasnije 20. Koalicija voljnih je u tome uspjela, ali to je razlog zašto Trump i Putin izbjegavaju europske države kao sudionike pregovora. Europljani su cijelu 2025. potrošili pokušavajući uvjeriti Trumpa da i dalje treba provoditi Bidenovu politiku prema ratu u Ukrajini. Kada su shvatili da ga ne mogu nagovoriti, onda su odlučili onemogućiti provedbu Trumpovog mirovnog sporazuma koji je da se ne lažemo bio kapitulacija Ukrajine - rekao je nekadašnji veleposlanik u Moskvi.
Razgovor Vladimira Putina s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom i norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom izazvao je diplomatske napetosti u Europi. Razgovor je trajao oko 90 minuta, a Danska i Švedska kritizirale su Helsinki i Oslo jer inicijativu nisu dovoljno koordinirali s ostalim europskim saveznicima. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da Europa mora nastupati jedinstveno, dok kritičari smatraju da je već sam poziv Putinu, bez prethodnih konkretnih ustupaka Moskve, politička nagrada agresoru i doprinos normalizaciji odnosa s Kremljem usred rata protiv Ukrajine. Stubb i Støre branili su potez tvrdnjom da je cilj otvoriti komunikacijski kanal i prenijeti poruku da Rusija mora zaustaviti rat.
- EU je na neki način odvojena od realnosti. EU je slijedeći politiku američkih administracija 20 godina odbijala prihvatiti Rusiju kao partnera u razgovorima o europskoj sigurnosti. Dolaskom Trumpa na vlast to se promijenilo. Američki prioritet su Tihi ocean i Kina, a Trump na svaki način želi zaustaviti rusku agresiju na Ukrajinu. On taj rat ne smatra američkim ratom, smatra Bidenovu administraciju odgovornom za početak rata, a Europljani su bezrezervno prihvatili odrednice Bidenove politike koja se svodila na to da s Putinom nema pregovora. U redu je da se pomaže Ukrajini koja je žrtva agresije, ali to ne znači da Europa mora objaviti rat Rusiji. EU i Koalicija voljnih ponašaju se kao da ruska agresija na Ukrajinu mora biti povod za Treći svjetski rat, a to se najviše vidi u njihovom odbijanju bilo kakvih diplomatskih kontakata s Rusijom u vremenu kada rastu napetosti. Čak se ne mogu ni dogovoriti tko bi od njih trebao pregovarati s Moskvom - govori Božo Kovačević i dodaje da Rusija luduje s nerealnim zahtjevima.
- Rusija je u u neugodnoj poziciji zato što je Putin osim Krima proglasio četiri okupirane regije ruskim teritorijem. To znači da Rusija koja samu sebe smatra velesilom nije u stanju kontrolirati svoj teritorij jer ukrajinska vojska i dalje drži položaje u regijama koje si je Rusija prisvojila. Apsurdno je da Rusija traži da se Ukrajina povuče s teritorija kojeg kontrolira. Drugo, njihov zahtjev da se NATO vrati u okvire iz 1997. je također apsurdan i jasno je da se to ne može ostvariti. Rusija koja je pravni nasljednik SSSR-a kao stalna članica Vijeća sigurnosti očekuje da njena uloga u svijetu bude ista kakva je bila SSSR-a u vrijeme Hladnog rata. To je bolesna ambicija koja zanemaruje trenutačno stanje u međunarodnim odnosima. Taj njihov stav osnovu ima u zabrinutosti Ruske Federacije za njenu nacionalnu sigurnost. Ipak, smatram da bi se trebalo razgovarati o ruskoj zabrinutosti zbog širenja NATO-a - govori Božo Kovačević.
Nakon pobjede Demokratske stranke na midtermsima, svijet očekuje zaokret u američkoj vanjskoj politici.
- Kada je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima, jedan zastupnik stranke Ujedinjena Rusija čestitao je zastupnicima ruske Dume na pobjedi i rekao da je Rusija dobila svog predsjednika u Washingtonu. Ta anegdota pokazuje koliko je Moskvi važno da Trump bude predsjednik Amerike. Pretpostavljam da će promjena odnosa snaga u kongresu na Rusiju djelovati tako da učini neke ustupke i pokuša postići kraj rata dok je Trump predsjednik jer bi promjena stanovnika Bijele kuće mogla biti krajnje negativna za Moskvu - govori nam Božo Kovačević i otkriva kakve stvarne pomake očekuje nakon pregovora u Abu Dhabiju koji se održavaju danas i sutra.
- Budući da Rusija nanosi teške udarce Ukrajini kojoj fale Patrioti, budući da Rusija većinom može neometano napadati Ukrajinu, mislim da će ruska strana tu činjenicu pokušati maksimalno iskoristiti tijekom pregovora. Do promjene stajališta je već došlo jer su Amerikanci službeno iznijeli relevantnost ruske zabrinutosti za njenu sigurnost i Amerikanci su iskazali spremnost za razgovaranje o širem kontekstu europske sigurnosne arhitekture, a ne samo o Ukrajini. To najviše zabrinjava Europljane jer SAD u pregovorima predstavljaju ljudi koji su nekvalificirani za diplomaciju. U SAD-u nedostaje interagencijska suradnja State Departmenta, Ministarstva rata, tajnih službi. Trump je nekoliko puta ignorirao američke obavještajne službe. On je javno rekao da vjeruje Putinu, a ne svojim obavještajnim službama. Ignorirao ih je i prije napada na Iran jer su američki špijuni rekli da Iran ne predstavlja opasnost za američku nacionalnu sigurnost, a Mossad i Netanyahu su tvrdili suprotno i Trump ih je poslušao - zaključio je Božo Kovačević.
24sata © 2026
