Bloomberg: Privatizacija HEP-a nije dovoljna za kupnju Ine

Hrvatska elektroprivreda, prema analizi Bloombergovih biznis analitičara, vrijedi oko 18,5 milijardi kuna. Procjena je to respektabilnog tima analitičara, a u koju je uključen kreditni rejting tvrtke, podaci o EBITDA-u posljednjih nekoliko godina te imovina tvrtke u koju su uključene i hidroelektrane.

Vojni objekti nisu rješenje 

Ipak, u bilanci tvrtke bilježi se imovina u vrijednosti od 32 milijarde kuna pa je vjerojatna tržišna vrijednost negdje u sredini. U Hrvatskoj se komuniciralo da bi se za četvrtinu HEP-a moglo dobiti i do sedam milijardi kuna, ali ako je vjerovati Bloombergu, analiza pokazuje da bi prihod od IPO-a mogao biti znatno skromnijih 4,6 milijardi kuna.

Ako je to stvarni tržišni potencijal HEP-a, iznos dobiven prodajom dionica ne bi bio ni približno dovoljan da se od MOL-a otkupi 49,08 posto Ine jer je tržišna cijena Ine, iako je dionica prenapuhana, oko 13,7 milijardi kuna. Kako i unutar HDZ-a progovaraju o tome da bi se prodajom druge državne imovine mogao namaknuti novac za Inu, proučili smo portfelj države koji se brzo može unovčiti, ali već je iz letimičnog pregleda udjela i dionica raspoloživih za prodaju vidljivo da nema tvrtke koja bi mogla supstituirati HEP-ovu vrijednost. Sve i da država proda udjele u Podravci i Badelu te proda ACI, hotelske kuće Jadran, Maestral, Makarska i Club Adriatic, skupila bi zajedno oko dvije milijarde kuna i to pod uvjetom da prodaje realizira pod sretnom zvijezdom.

Tu su i ostatak Croatia Osiguranja, Croatia Airlines i Croatia Banka, ali za njihovu prodaju trebalo bi dulje vrijeme. Vojni objekti kojima se često diskutira kao o zlatnoj koki su brownfield ulaganja, odnosno riječ je o imovini za čiju komercijalizaciju investitori trebaju visoka ulaganja. Matematika jednostavno pokazuje da je za prikupljanje novca za Inu potrebno žrtvovati veliku stratešku kompaniju poput HEP-a. Druga opcija bila bi zaduženje države koje se ne bi povoljno odrazilo na kreditni rejting, šansu za uvođenje eura i kretanje javnog duga.

Treća opcija strateški partner

Treća opcija je pronalaženje novog strateškog partnera za Inu koji bi zamijenio MOL. Ako se ide u IPO Hrvatske elektroprivrede, najvažnije je odlučiti što s novcem koji se prikupi njime jer je i u najcrnjem scenariju riječ o potencijalnih pet milijardi kuna kojima bi se mogle financirati ozbiljne akvizicije u regiji, proširiti tržište i broj korisnika, ali i izgraditi velika postrojenja u Hrvatskoj. Električna energija bit će sve traženija u budućnosti i njezina će potrošnja rasti za 40 posto do 2030. što treba imati na umu kada se donose odluke o HEP-u.