Bogataši ne vjeruju bankama, zlato čuvaju duboko u Alpama

Duboko u švicarskim Alpama, u blizini avionske piste za privatne zrakoplove poput Gulfstreama i Falcona, nalazi se stari vojni bunker s trezorom u kojem je potencijalno najveće skladište zlata na svijetu. Ulaz u bunker čuva zaštitar odjeven u pancirku, a radi se o metalnim vratima ugrađenim u granitnu stijenu na kraju uske seoske ceste, piše Bloomberg.

Nakon prolaska kroz dvoja vrata, dolazi se do masivnog metalnog portala od 3,5 tona koji se otvara jedino unošenjem sigurnosnog koda, uz skeniranje zjenice i sustava za raspoznavanje lica. Iza tih sigurnosnih punktova nalazi se ulaz u tunelski labirint. Njega je nekad koristila švicarska vojska.

Vlasnik trezora želi ostati anoniman. Brine se da bi čak i objava imena njegove tvrtke mogla privući kradljivce. Odbija odgovoriti na pitanje koliko pažnje posvećuje provjeri klijenata, no kaže da mnogi koji ga dođu tražiti njegove usluge padnu na njegovom sigurnosnom testu. 

- Na svakog klijenta kojeg uzmemo, odbijemo jednog ili dvojicu. Ne želimo probleme - kaže vlasnik trezora.

Ne žele pitanja poreznih vlasti

Nakon financijske krize 2008. godine, potražnja za trezorima za pohranjivanje zlata dramatično je narasla. Mnogi bogataši u zlatu vide sigurnost, odnosno sigurniju alternativu bankama na klimavim nogama ili rizičnim investicijama, pogotovo u periodu kojeg je obilježila nestabilnost tržišta, a na držanje gotovine na računima ili kupnja obveznica s malim rizikom prinosi su gotovo nikakvi.

No vjerojatno dio njegovih klijenata jednostavno ne želi neugodna pitanja poreznih vlasti. Bilo je nekoliko slučajeva u kojima su američke, francuske i njemačke vlasti pozabavile svojim građanima koji su imali račune u švicarskim bankama a nisu ih naveli u svojim poreznim prijavama. Iz tog razloga su vjerojatno potražili druga rješenja.

Važna činjenica je i ta da , biznis s trezorima ne podliježe pod istu onu regulativu koja od švicarskih banaka zahtijeva da prijave vlastima bilo kakve sumnjive aktivnosti i transakcije. Amerikanci prema zakonu koji regulira poreze na račune u inozemstvu nisu obvezni prijaviti zalihe zlata koje drže izvan financijskih institucija.

Novinar Bloomberga stoga se ne čudi da je takav biznis u velikom uzletu. Ministarstvo obrane Švicarske procijenilo je da je oko 1000 vojnih bunkera smješteno diljem zemlje, a nekoliko stotina je prodano u posljednjih nekoliko godina. Njih desetak služi kao skladišta zlata ili podataka.

Luksuzni apartmani za klijente

Vlasnik koji tvrdi da ima najveći trezor za zlato na svijetu za privatne korisnike i sedmi najveći na svijetu u blizini svog trezora ima privatni aerodrom. A u blizini avionske piste smješten je VIP lounge i nekoliko luksuznih apartmana.

A ti apartmani su čisti luksuz. Zidovi su obloženi starim drvetom poljskih staja, podovi su napravljeni od južnoafričkog kvarcita, čvrstog kamena od kvarcnih kristala zbijene mozaičke teksture, koji se savršeno nadopunjava s izblijedjelim sivim drvetom. U apartmanima se nalaz također samo najluksuznija oprema. Golema kupaonska ogledala, TV koji se uvlači u stropove ili zidove. To je svojim klijentima sve omogućio vlasnik trezora jer on želi da oni mogu jesti i spavati na mjestu na kojem ne moraju ostaviti papirnate tragove kreditnih kartica i putnih isprava kao što bi morali u obližnjim hotelima i restoranima.

Zlato koje Swiss Data Safe, osnivača i izvršnog direktora Dolfa Wipflija, čuva za svoje klijente nalazi se u planinskom bunkeru izvan zaseoka Amsteg. On nije htio otkriti očnu lokaciju na kojoj s nalazi zlato. Umjesto toga, novinarima je pokazao drugi dio svojeg biznisa, prostoriju s računalnim serverima za pohranu podataka.

- Primjetili smo značajan rast. Od 2008. postoji veliki interes za alternative bankarskim trezorima - kaže Wipfli te naglašava kako je Swiss Data Safe nezavisna od bankarskog sustava i bilo koje druge institucije ili interesne skupine.

On, kao i gore spomenuti vlasnik,ne podliježu regulativi koju propisuje regulator švicarskog financijskog tržišta Finma. Wipfli ističe kakao mu je jako važno tko su klijenti i da odbija sve one koji mu se učine sumnjivim. Prihvaćaju oni korporativne klijente no inzistiraju na informaciji o vlasniku tvrtke. To uvjet, ističe, kakav ne traže savezni carinski propisi u Švicarskoj.

Njegova tvrtka inzistira na inspekciji onoga što ulazi u njegov bunker. Oni se, naglašava, po tome razlikuju  od politike “ne postavljamo nikakva pitanja”, koje se drže tvrtke specijalizirane za sigurnosne pretince, kakvih u Švicarskoj ima na svakom koraku. 

- Kod nas nema crnih kutija -  zaključuje Wipfli.

Ova godina je rekordna po uvozu zlata

Sigurno je vrlo bitna činjenica da te firme nisu obvezne prijavljivati sumnjive aktivnosti švicarskom državnom uredu nadležnom za pranje novca

- Trgovina zlatom je važan dio švicarske ekonomije. Nisam nimalo iznenađen što u Švicarskoj ne postoje učinkovitiji načini za nadzor potencijalnih zloupotrebi - kaže za Bloomberg John Cassara, specijalni agent američke državne riznice i autor nekoliko knjiga o pranju novca.

U prvoj polovini godine, u Švicarsku je uvezeno 1357 metričkih tona zlata vrijednih 40 milijardi dolara, barem prema podacima švicarske carine. Sudeći prema količini u prvih šest mjeseci, ove bi se godine vrlo lako mogao oboriti rekord uvezenog zlata postavljen 2013. godine.

Švicarsko državno tajništvo za međunarodne financije 2015. je objavilo izvješće o sigurnosnim pretincima i njegovoj zloupotrebi za pranje novca i terorizam. Bivši vojni bunkeri nisu se spominjali u tom izvješću. 

- Nismo pronašli ni jedan pouzdan dokaz o povezanom kriminalu, no to bi mogla biti tema u budućnosti - odgovorio je glasnogovornik na pitanje o bunkerima. No  međuvladino tijelo za zaštitu globalnog financijskog sustava od pranja novca Financial Action Task Force (FATF) iste je te godine izdalo upozorenje u kojem ističu mogućnosti da zlato koriste kriminalci za financiranje terorizma i pranje novca.