News

Komentari 52

Bolnice na rubu sloma: Lijekova imamo samo do kraja tjedna

Bolnice na rubu sloma: Lijekova imamo samo do kraja tjedna

Veledrogerije tvrde da je dug bolnica i ljekarni premašio šest milijardi kuna, pa su uvele novo pravilo - isporučuju onoliko lijekova koliko bolnica može odmah platiti

Dakle, prema novom pravilu veledrogerija, nema više isporuke na način da bolnica dobije potrebne lijekove, a onda fakture ostaju i mjesecima neplaćene. Kako će se to odraziti na funkcioniranje bolnica, tek ćemo vidjeti u idućim danima jer je za očekivati da

većina njih nema novca odmah platiti svoje stvarne potrebe za lijekovima. Veledrogerije jednako tako tvrde da su samo u siječnju ove godine bolnice i ljekarne generirale novih 298 milijuna kuna duga. Zato traže da država iznađe način i što hitnije plati im dvije milijarde kuna bolničkih dugova te još 700 milijuna kuna za dugove ljekarni.

Za komentar smo zamolili i ministra zdravstva Vilija Beroša, koji nam je rekao da veledrogerije u javnosti plasiraju neutemeljenu tezu o dugu od šest milijardi jer dug računaju od datuma kad izdaju fakturu za lijekove, a ne od datuma dospijeća, kako bi zakonski trebalo biti. Zbog toga, kaže ministar Beroš, dug u ovom trenutku nije šest nego 3,6 milijardi kuna.

- Istina je da su prihodi hrvatskog zdravstvenog sustava znatno manji od realnih potreba jer su naša izdvajanja među najnižima od svih zemalja EU. Također, epidemija je povećala troškove zdravstvene zaštite za više od dvije milijarde kuna - tumači ministar Beroš dodajući da od 63 bolničke ustanove u Hrvatskoj njih 13 ima dugove prema veledrogerijama starije od godinu dana. To znači da oko 20 posto bolnica još nije platilo fakture starije od 365 dana. A veledrogerije, s druge strane, tvrde da je njihovo poslovanje na rubu održivosti i da je čak petina bolnica, od početka godine, prestala s plaćanjem već isporučene robe.

- Kontinuirano bilježimo sve veći broj bolnica koje prelaze kritičnu razinu, a među njima su i one koje svoje obveze nisu ispunile čak 365 dana. Govorimo o cijeloj jednoj godini, što je šest puta dulje od zakonom definiranih rokova plaćanja - upozoravaju veledrogerije i ističu da očekuju kako će broj takvih bolnica koje drastično kasne sve više rasti.

Drama s veledrogerijama, nakon niza godina i javnih natezanja s državom, eskalirala je krajem prošle godine, kad su dobavljači lijekova stopirali isporuku prema nekim bolnicama. Tome su prethodile i ovrhe protiv nekih bolničkih ustanova. Država je potom, rebalansom proračuna za 2020. godinu, veledrogerijama na kraju isplatila 1,8 milijardi kuna. No riječ je o sustavnom problemu koji se vuče vrlo dugo. Kad su županijske bolnice u pitanju, Ministarstvo zdravstva često je prebacivalo lopticu na njihove osnivače, županije, a one su očekivale da se problem rješava na državnoj razini.

Resorno ministarstvo često je kroz godine znalo prokazivati i ravnatelje kao dežurne krivce iako je svima jasno da bolnice sa svojim limitima ne mogu podmirivati sve potrebe koje su im nužne. Svi ravnatelji bolnica u Hrvatskoj suglasni su s tim da bi trebalo povećati cijene zdravstvenih usluga (za svaku obavljenu uslugu bolnica dobiva novac od HZZO-a), koje su sad smiješno male. No to se još nije dogodilo, ali svakako bi upravo to povećanje cijena bio dobar put da bolnički limiti postanu veći te da se samim time obveze i potraživanja plaćaju uz manje problema.

Najčitaniji članci