Bolsonaro vodi, ali Brazilci će morati i na drugi krug izbora

Kandidat krajnje desnice na brazilskim predsjedničkim izborima Jair Bolsonaro u vodstvu je nakon prvog kruga izbora u Brazilu, no utrka će se nastaviti i u drugome krugu, a odvijat će se između njega i bivšeg gradonačelnika Sao Paola, ljevičara Fernanda Haddada, pokazuju rezultati koje je u nedjelju objavilo središnje izborno povjerenstvo, po kojima je Bolsonaro osvojio 46,7 posto glasova, dok je Haddad dobio 28,37 posto.

Do drugog kruga glasanja dolazi kada niti jedan kandidat ne osvoji natpolovičnu većinu. Sučeljavanje dvojice kandidata odvijat će se 28. listopada, a po nekim najnovijim anketama u drugom bi krugu Haddad mogao pobijediti Bolsonara.

Bolsonaro, bivši kapetan u brazilskoj vojsci, koji je podupro brazilsku diktaturu 1964-1985 te se u predsjedničkoj utrci zauzeo za odlučan obračun s kriminalom i korupcijom u zemlji, posljednjih je dana skočio na ljestvici popularnosti zahvaljujući antipatiji prema Haddadovoj Radničkoj stranci, čiji je čelnik završio u zatvoru nakon osude za korupciju.   

Brojni ulagači žele izbjeći povratak lijeve Radničke stranke na vlast nakon što je, poslije njezine vladavine od 2003-2016. osmo najveće svjetsko gospodarstvo utonulo u najgoru recesiju zadnjih desetljeća.  

Haddad, bivši ministar obrazovanja i gradonačelnik Sao Paola u jednom mandatu, pozvao je Brazilce da dajući mu glas izraze potporu osnivaču stranke i bivšem predsjedniku Luizu Inaciju Luli da Silvi, kojega mnogi glasači povezuju s uspješnim gospodarskim vremenima i smanjivanjem neravnopravnosti.

Oko 147 milijuna Brazilaca s pravom glasa također su birali 513 zastupnika, 53 senatora te guvernere 26 država i prijestolnice Brazilije.

Preliminarni rezultati pokazuju neočekivano veliku potporu Bolsonarovim suradnicima u izborima za kongres pa je tako bivši šef policije Major Olimpio Gomes izabran u senat, a slične pobjede zabilježene su i u utrkama za guvernera Rio de Janeira i Minas Geraisa, što pokazuje val entuzijazma među biračima za Bolsonarove suradnike kao i  zazor prema političkom establišmentu.

Brazilskom politikom već dva desetljeća dominiraju ljevičarska Radnička stranka (PT), iz čijih redova dolazi četvero zadnjih predsjednika, i Brazilska socijaldemokratska stranka (PSDB) desnog centra, ali stalni korupcijski skandali i ekonomska kriza pogodovali su usponu Bolsonara.

Izbori se odvijaju nakon najgore recesije u povijesti Brazila zbog koje se gospodarstvo od 2015. do 2016. smanjilo za sedam posto. Zemlju je snažno potresao jedan od najvećih svjetskih korupcijskih skandala "Lava Jato" (Autopraonica) koji je izbio zbog mita koje su poduzetnici plaćali političarima u zamjenu za ugovore s državnim naftnim divom Petrobrasom.

U taj je skandal bio upleten i bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, jedan od utemeljitelja Radničke stranke (PT), koji je dobio 12 godina zatvora.

Lulina stranačka kolegica i nasljednice Dilme Rousseff je opozvana zbog prikrivanja prave veličine fiskalnog deficita koji je gurnuo zemlju u institucionalnu krizu.

Pred izbore, Bolsonaro je uživao potporu 40 posto birača, dok je kandidat PT-a Fernando Haddad u anketama je uživao potporu 25 posto glasača.

Drugi krug je predviđen za 28.  listopada.