Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Pojedini dijelovi prijedloga još nisu dovršeni te će se sljedeći tjedan u Londonu o njima dodatno razgovarati s europskim i ukrajinskim predstavnicima
Administracija predsjednika Donalda Trumpa spremna je priznati rusku kontrolu nad Krimom kao dio američkog prijedloga za okončanje rata u Ukrajini, potvrdio je neimenovani izvor upoznat s okvirom pregovora, tvrdi CNN.
Krim, koji se nalazi na jugu Ukrajine, Rusija je nezakonito anektirala 2014. i od tada se nalazi pod njezinom okupacijom. Uz Krim, Rusija je nakon invazije 2022. djelomično okupirala još četiri ukrajinske regije: Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja.
Ukrajinske vlasti zasad nisu službeno komentirale ovu informaciju, ali se očekuje da bi potencijalno priznanje ruske kontrole nad Krimom naišlo na snažan otpor. Predsjednik Volodimir Zelenski u ožujku je izjavio da njegova vlada neće priznati niti jedan okupirani teritorij kao ruski, istaknuvši da je to za Ukrajinu “crvena linija”.
Američki prijedlog, prema navodima CNN-a, također uključuje uspostavu prekida vatre duž bojišnice. Okvir je podijeljen s europskim i ukrajinskim partnerima na sastanku u Parizu te prenesen Rusiji putem telefonskog razgovora američkog državnog tajnika Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
Unatoč tvrdnjama predsjednika Trumpa da može završiti rat u 24 sata, pokušaji američke administracije da posreduje u mirovnom sporazumu zasad su naišli na otpor Rusije, što je dovelo do sve veće frustracije unutar Bijele kuće.
Rubio je u petak upozorio da će SAD “odustati” od mirovnih napora ako u sljedećim danima ne vidi konkretne pomake. Trump je zauzeo umjereniji ton, rekavši da se slaže s Rubijem, ali je zadržao optimizam glede mogućnosti dogovora.
Prema izvoru, pojedini dijelovi prijedloga još nisu dovršeni te će se sljedeći tjedan u Londonu o njima dodatno razgovarati s europskim i ukrajinskim predstavnicima. Paralelno se planira novi sastanak Trumpovog izaslanika za Bliski istok, Stevea Witkoffa, s ruskim predstavnicima radi dobivanja njihove potpore prijedlogu.
Brojne organizacije za ljudska prava, uključujući UN-ovu promatračku misiju za ljudska prava u Ukrajini, dokumentirale su teška kršenja prava na okupiranom Krimu – uključujući proizvoljna uhićenja, seksualno nasilje, mučenje i prisilnu rusifikaciju, poput upisa djece u ruske škole. Rusija odbacuje optužbe unatoč postojanju značajnih dokaza i svjedočenja žrtava.
Procjene ukrajinskih vlasti govore da je od 2014. iz Krima izbjeglo više od 64.000 ljudi, dok nevladine organizacije smatraju da je stvarni broj dvostruko veći. U isto vrijeme, Rusija je provodila politiku doseljavanja svojih državljana na Krim, a do 2023. godine ukrajinske procjene govore o 500.000 do 800.000 novih ruskih stanovnika na poluotoku.
Prema riječima Maksima Višćika iz organizacije Global Rights Compliance, Krim je poslužio kao model za metode koje je Rusija kasnije primijenila i u drugim okupiranim regijama, s ciljem gušenja otpora i promjene demografske i društvene strukture.
Zaključno, prijedlog SAD-a o priznanju ruske kontrole nad Krimom i uspostavi prekida vatre dio je šireg diplomatskog pokušaja, ali izaziva značajna politička i pravna pitanja, posebice u kontekstu teritorijalnog integriteta Ukrajine i međunarodnog prava.
24sata © 2026
