Trump je zaprijetio novoj predsjednici Venezuele

Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je u nedjelju Donalda Trumpa da prestane prijetiti preuzimanjem Grenlanda, nakon što je američki predsjednik u intervjuu za časopis Atlantic ponovio svoju želju za tim.

"Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba preuzeti Grenland. SAD nema pravo anektirati bilo koju od tri zemlje u Kraljevini Danskoj", poručila je Frederiksen u priopćenju poslanom e-poštom.

Trump je više puta spomenuo mogućnost pripajanja Grenlanda SAD-u, a kao razlog je navodio njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo.

Frederiksen je rekla da je Danska, "a time i Grenland", članica NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim jamstvom Saveza. Danska već ima obrambeni sporazum sa SAD-om koji osigurava pristup Grenlandu, rekla je Frederiksen, i Danska je povećala svoja ulaganja u sigurnost u arktičkoj regiji.

"Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama protiv povijesno bliskog saveznika i protiv druge zemlje i drugog naroda, koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju", rekla je danska premijerka. 

Frederiksen se oglasila nakon što je Katie Miller, supruga Trumpovog savjetnika Stephena Millera, tvitala kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz opis "USKORO".

Ranije je danski veleposlanik u SAD-u odgovorio na objavu Miller, desničarske podcasterice i bivše Trumpove savjetnice tijekom njegova prvog mandata, "prijateljskim podsjetnikom" da su dvije zemlje saveznice i poručio da Danska očekuje da se poštuje njezin teritorijalni integritet.

Ova razmjena uslijedila je nakon što je SAD u subotu izveo veliku vojnu operaciju protiv Venezuele, zarobio predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu te ih prevezao u New York.

Trump je u intervjuu za Atlanticrekao da bi i druge zemlje mogle biti predmet američke intervencije. "Apsolutno nam je potreban Grenland", rekao je američki predsjednik o otoku koji je dio Danske, članice NATO-a.

Bijela kuća u nedjelju je uzvratila na komentare senatora Chrisa Murphyja, demokrata iz Connecticuta, koji je tvrdio da američka vojna operacija hvatanja venezuelanskog diktatora Nicolása Madura 'nema nikakve veze s američkom sigurnošću'.

U objavi na X-u, Murphy je tvrdio da Venezuela ne predstavlja prijetnju SAD-u, optužujući predsjednika Trumpa da koristi vanjsku politiku u korist naftnih kompanija i svojih 'prijatelja s Wall Streeta'.

- Invazija na Venezuelu nema nikakve veze s američkom sigurnošću. Venezuela nije sigurnosna prijetnja SAD-u - napisao je Murphy uz video intervjua za CNN. - Ovdje se radi o tome da se Trumpova naftna industrija i prijatelji s Wall Streeta obogate. Trumpova vanjska politika - Bliski istok, Rusija, Venezuela - u osnovi je korumpirana.

Bijele kuće je brzo uzvratila optužujući Murphyja da ignorira utjecaj kriminala i trgovine drogom na Amerikance.

- Ti si klaun, Chris - napisali su iz Bijele kuće. - Reci to obiteljima nevinih Amerikanaca koje su brutalno ubili članovi bandi koje je režim uvozio ovdje - ili drogu koju su ovdje krijumčarili. Bolestan si.

Potpredsjednik JD Vance u nedjelju je odbacio tvrdnje da Venezuela ne igra nikakvu ulogu u trgovini drogom, rekavši da zemlja ostaje glavni izvor kokaina i da je također povezana s fentanilom, javlja FOX News.

U dugoj objavi na X-u, Vance je tvrdio da se kritičari preusko usredotočuju na fentanil, a ignoriraju kokain, koji je nazvao "centrom profita za sve latinoameričke kartele".

- Vidite mnogo tvrdnji da Venezuela nema nikakve veze s drogom jer većina fentanila dolazi odnekud drugdje. Želim se osvrnuti na ovo: Prvo, fentanil nije jedina droga na svijetu i još uvijek postoji fentanil koji dolazi iz Venezuele (ili barem dolazio) - napisao je Vance.

- Drugo, kokain, koji je glavna droga koja se krijumčari iz Venezuele, centar je profita za sve latinoameričke kartele. Ako ukinete novac od kokaina (ili ga čak smanjite), znatno slabite kartele u cjelini. Također, kokain je također loš!

Vance je priznao da 'puno' fentanila koji ulazi u SAD dolazi iz Meksika, ali je rekao da rješavanje tog toka ostaje prioritet za Trumpovu administraciju. - Treće, da, puno fentanila dolazi iz Meksika. To je i dalje fokus naše politike u Meksiku i razlog zašto je predsjednik Trump zatvorio granicu prvog dana.

Također se osvrnuo na kritike oko nafte, ukazujući na venezuelsko oduzimanje američke naftne imovine prije otprilike dva desetljeća. - Četvrto, vidim puno kritika o nafti. Prije otprilike 20 godina, Venezuela je oduzela američku naftnu imovinu i do nedavno koristila tu ukradenu imovinu za bogaćenje i financiranje svojih narkoterorističkih aktivnosti - rekao je Vance.

- Razumijem tjeskobu zbog upotrebe vojne sile, ali trebamo li samo dopustiti komunistu da nam krade stvari u našoj hemisferi i ne čini ništa? Velike sile se tako ne ponašaju. Sjedinjene Države, zahvaljujući vodstvu predsjednika Trumpa, ponovno su velika sila. Svi bi to trebali uzeti u obzir.

Španjolska i skupina latinoameričkih zemalja osudile su američku vojnu operaciju uhićenja autoritarnog predsjednika Venezuele Nicolasa Madura i smatraju je kršenjem međunarodnog prava.

"Izražavamo duboku zabrinutost i odbacivanje vojnih akcija jednostrano izvedenih na venezuelskom teritoriju, koje su u suprotnosti s temeljnim načelima međunarodnog prava", poručile su u nedjelju vlade Brazila, Čilea, Kolumbije, Meksika, Španjolske i Urugvaja u zajedničkom priopćenju. 

Vlade spomenutih zemalja rekle su da Washington nije poštovao "suverenitet i teritorijalni integritet" Venezuele. 

Situacija u Venezueli mora se riješiti dijalogom, "bez vanjskog uplitanja" i u skladu s voljom venezuelskog naroda, naglašava se u priopćenju.

Potpisnici su također izrazili zabrinutost glede bilo kakvih pokušaja preuzimanja kontrole nad državnim vlastima ili ključnim prirodnim resursima.

Sjedinjene Države napale su u subotu ujutro nekoliko ciljeva u Venezueli, zarobile Madura i njegovu suprugu i odveli ih iz zemlje. Maduru će se u New Yorku suditi zbog optužbi povezanih s drogom.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će Sjedinjene Države privremeno "upravljati" Venezuelom te je istaknuo ekonomski potencijal naftne industrije te zemlje.

Kriza u Venezueli sve snažnije trese susjedne zemlje, a Kolumbija je među onima koje posljedice osjećaju najizravnije. Kako piše BBC, kolumbijske vlasti odlučile su pojačati vojnu prisutnost duž granice s Venezuelom, strahujući da bi se nestabilnost mogla preliti i na njihov teritorij.

Poseban alarm u Bogoti izaziva pojačano kretanje ljevičarskih gerilskih skupina koje koriste teško prohodnu, šumovitu granicu kako bi se neprimjetno prebacivale između dviju država. Među njima je i zloglasna organizacija ELN, koja je godinama djelovala uz prešutnu potporu režima Nicolása Madura.

Kolumbijske vlasti strahuju da bi ELN mogao biti spreman na oružani obračun s američkim snagama ako se SAD vojno snažnije uključi u Venezueli. Takav scenarij, upozoravaju, mogao bi dodatno destabilizirati cijelu regiju.

Istodobno raste zabrinutost zbog mogućeg novog vala migranata. U Bogoti procjenjuju da bi svako veće američko vojno djelovanje moglo pokrenuti masovni bijeg Venezuelanaca prema Kolumbiji. Mnogi od njih već sada tu zemlju vide samo kao privremenu postaju na putu prema Sjedinjenim Američkim Državama.