Jokić: Politici ne odgovara da ljudi nauče kritički razmišljati

Boris Jokić gostovao je u studiju 24sata. S voditeljicom Meritom Arslani razgovarao je o projektu Cjelovite kurikularne reforme, o kojoj je upravo nedavno završila javna rasprava, a stigao tek jedan prigovor.

- Nakon četiri mjeseca jučer je završila rasprava. Ono što je iznenađujuće i meni vrlo drago, stiglo je vrlo malo prigovora. To je samo znak da su oni koji su radili na tome, onih 500-injak ljudi - dobro obavili svoj posao. Ja ne vidim razlog zašto Hrvatska ne bi nastavila s tom reformom. Javile su se mnoge interesne skupine, koje su bile mnogo glasnije nego što je njihova prava moć. EK smatra da se radi o jednom dobrom, hvalevrijednom pokušaju, čak i na razini EU. Ako imate javnu podršku, podršku EK, postavlja se pitanje otkud politici pravo da prekine ovo. Je li obrazovanje u ovoj zemlji ikome važno? Ima li Hrvatska novce? I dalje postoji samo šutnja.

- Reforma je stala i to je tužno.  Ako imate entuzijazam, energiju, onda postoji i mogućnost da se nešto promijeni. Mislim da je strah neopravdan. Proces treba nastaviti. Ta reforma nije pala s neba. Ona je nestala na temelju Strategije obrazovanja koju je usvojio Sabor. Jedino nezrela politika može umrtviti tako nešto. Politika je neodgovorna. 

- Posljedice su dugoročno ogromne. Hrvatska je nesvjesna da je dio razvijenog svijeta koji prolazi kroz tehnološki razvoj. To što djeca uče u školama ne odgovara promjenama u stvarnosti. Političari gledaju usko, ne gledaju jednu širu sliku. Oni žive u idealu prošlih vremena. Njima ne odgovara čovjek koji kritički misli, oni žele status quo, čovjeka kojem će moći prodati priču, priču života u prošlosti. U Hrvatskoj se ne raspravlja o budućnosti, svi pričaju samo o prošlosti.

Odvojene škole za dječake i djevojčice

- Istospolne škole postoje u Europi i svijetu. No na ovim prostorima toga nije bilo. Zapadni svijet ide ka javnom, masovnom obrazovanju. Život koji živimo nije istospolan, postoje žene i postoje muškarci, to je prirodno okruženje. Ako postoji privatna inicijativa, nemam ništa protiv, ali onda to treba jasno reći. Također, treba reći da javni sustav obrazovanja ne bi trebao financirati takve škole jer onda bi trebao financirati i sve ostale inicijative. Mi bi trebali raditi na tome da se bolje razumijemo, a ne da se odvajamo.

- Ljudima je dosta života u prošlosti, laži, licemjerju, žele perspektivu prema budućnosti, imati viziju napretka. I da ta vizija nije ratno huškačka, utemeljena na podjeli.

Prosvjedi za provedbu reformu

- Mi koji smo radili na reformi željeli smo da ta reforma uspije, nismo htjele organizirati prosvjede. Htjeli smo dati glas onima koji su na tome radili, učitelji, ravnatelji, stručni suradnici. Htjeli smo se odmaknuti od ideje da postoji neki kult ličnosti. Zanimljivo je što se dogodilo nakon prosvjeda. Sve stranke su govorile kako je reforma važna za društvo, a nakon prosvjeda crnilo, praznina. Političke elite ne shvaćaju važnost obrazovanja. Oni ne razumiju koliko je važno ulaganje u budućnost.

Optužbe protiv akademika za plagijat

- Ne bih optuživao nikoga. Stručna radna skupina za biologiju, jedan dio akademske zajednice kao svoj prilog raspravi je dao tri elementa, jedan je kroatizirana verzija iz srpskog pedagoškog standarda i potpisana imenima tih ljudi. To po meni nije časno, ne služi na čast akademskoj zajednici. Kako onda vi možete jednom djetetu reći da ne treba prepisivati, otkud uopće pravo takvim ljudima da išta govore. To vodi negativnim posljedicama u društvu, potpunom gubitku vrijednosti. Ako nemate integritet, znanje, solidarnost, onda gubite. Gubite u vrijednosnim i kulturnim ratovima. Kao zajednica ne držimo do časti i integriteta. Često smo lažljivi i licemjerni.

- Važno je promijeniti pristup učenju, treba razvijati kritičko mišljenje, rješavanje problema u životnim situacijama, poticati kreativnost i inovativnost, treba djecu naučiti kako učiti. Ako škola ne zavlada tim elementom, ona će dugoročno izgubiti.

- Hrvatsku školu karakterizira nezadovoljstvo, roditelja, radnika, djece. Mislim da hrvatska škola može biti drugačija, mjesto gdje se razvija potencijal, potiče tolerancija, da nije samo škola radi škole. Podrška ovoj reformi je velika, posebno među roditeljima. Model koji sada imamo je zastario.

Obrazovanje u medijima

- Obrazovanje je postalo jedna od ključnih tema medija, meni je to drago. Posebno bih naglasio pisanje 24sata o obrazovanju kroz projekt Bolje obrazovanje. Obrazovanje se postavlja kao jedan ključan problem u društvu. Želim iskreno čestitati na tome da tako nešto postoji. U zemlji u kojoj često smatramo da ništa nije moguće, mislim da ova zemlja ima šanse. Duboko vjerujem da će doći do promjene.