'Branitelji nisu tražili prednost na natječajima za ravnatelje'

 Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u četvrtak u Varaždinu kako se oko zapošljavanja hrvatskih branitelja na mjestima ravnatelja škola u javnosti podigla nepotrebna panika i fama jer podatci pokazuju da nitko na aktualnim natječajima nije tražio takvu prednost.

 Ministrica Divjak u Varaždinu je  sudjelovala na okruglom stolu o budućnosti obrazovanja, u organizaciji Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata (HNS).

Na novinarsko pitanje o situaciju s natječajima za ravnatelje škola i hrvatskim braniteljima istaknula je  da se oko toga digla nepotrebna fama jer Ministarstvo, u kontaktu sa svim školama koje provode natječaje, ima informacije da u tim školama nema niti jednog primjera da se javio netko tko bi koristio tu prednost po zakonu o braniteljima.

 'Rekla bih da je to bilo nepotrebno dizanje panike oko nečeg što uopće nije problem. Zašto? Jer bez obzira tko se javlja na natječaj za ravnatelja mora ispunjavati nužne uvjete - završen fakultet odgovarajuće struke, osam godina staža u obrazovanju, položen stručni ispit, potvrdu o nekažnjavanju i da se protiv osobe ne vodi postupak. Tek nakon toga netko može biti pravovaljani kandidat', naglasila je ministrica Divjak.

Dodala je da ravnatelji moraju predati i plan razvoja za petogodišnje razdoblje.

„Naravno, ako netko želi ostvariti pravo po zakonu o braniteljima onda još treba biti i nezaposlen. Pa ja pitam koliko je takvih osoba u Hrvatskoj. S druge strane, u direktnom kontaktu sa školama utvrđeno je kako ćemo napraviti procedure koje će biti transparentne i omogućiti da najbolji, stručni, koji su u stanju voditi škole, dobiju priliku“, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja.

 Govoreći o budućnosti obrazovanja na sjeverozapadu Hrvatske, Divjak je naglasila da se puno ulaže, ali da različito stanje u različitim sektorima.

 „Dobri smo što se tiče visokog obrazovanja, broja institucija i broja programa, ali još uvijek obrazovna struktura zaostaje za europskim pa i hrvatskim prosjekom. S druge strane strukovno obrazovanje je jako dobro. Velik je interes škola za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme. Iz Varaždinske županije prijavilo se 15 škola, pet je odabrano“, kazala je Divjak koja je navela projekt osnivanja regionalnih centara kompetentnosti kao način privlačenja učenika u strukovna zanimanja.

Reformiran zakon o strukovnom o obrazovanju od jeseni kreće u škole

 Očekujemo diljem Hrvatske osnovati 20-ak centara i ukupno u sljedeće dvije godine uložiti oko milijardu kuna u razvoja sektora vezanih uz strojarstvo, elektrotehniku, IT industriju te zdravstvo, poljoprivredu ugostiteljstvo i turizam. Veliki naglasak bit će na učenju utemeljeno na radu, najavila je ministrica obrazovanja.

 Istaknula je da je reformiran  zakon o strukovnom o obrazovanju kojim se uvodi dualno obrazovanje koje od jeseni kreće u škole. Dodala je da će takve škole biti atraktivne za učenike koji će imati priliku za zapošljavanje i 'pristojan prihod'.

„Posao se može naći u Hrvatskoj. Pokazuje se da imamo gospodarski rast, a i kao nusprodukt nedostatka radne snage raste plaća u tim sektorima“,naglasila je Divjak.

 Na okruglom stolu uz ministricu znanosti i obrazovanja sudjelovali su i predstavnici varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Sjever, Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina i Srednje škole Ivanec.