Čak 52 posto Hrvata ne može kupiti perilicu ili platiti sprovod

Statistički ured Europske unije je objavio podatke o tome kako se građani pojedinih članica nose s neočekivanim, odnosno neplaniranim financijskim troškovima. Kroz istraživanje su prikupljeni relevantni podaci o tome koliko građana, primjerice, ne može platiti troškove bolničke operacije, sprovoda, nabavke nove perilice ili, primjerice, automobila.

Sposobnost građana EU da se nose s neočekivanim troškovima je znatno veća nego proteklih godina. Povećala se za 40 posto u odnosu na 2012. godinu pa su s te strane podaci pozitivni obzirom da dolazi krizno vrijeme. No čini se kako to ipak ne vrijedi za Hrvatsku jer smo po podacima Eurostata - najgori.

Prema Eurostatu, više od polovice Hrvata ne može pokriti neočekivane financijske troškove odnosno točnije, 52 posto Hrvata ne može financirati neočekivane troškove.

U toj su kategoriji nama blizu i Latvijci s 50 posto, Grci i stanovnici Cipra sa 48 posto i Rumunji - 44 posto. Najbolji su Maltežani (samo 15 posto građana imalo bi takvih financijskih problema) te Austrijanci, Luksemburžani i Šveđani (20 posto).

Prosjek Europske Unije je 32 posto, što znači da se svaka treća osoba Unije tijekom prošle godine nije mogla suočiti s neočekivanim financijskim troškovima. To je mnogo bolje nego 2012. kad je pokazatelj iznosio čak 40 posto.

Zbog strogih mjera u suzbijanju epidemije i gospodarske krize sposobnost suočavanja s neočekivanim financijskim troškovima presudan je pokazatelj, pogotovo u slučaju otkaza ili gubitka stalnih prihoda.