News

Komentari 99

Čelnik Hrvatske pošte: Od iduće godine prelazimo snažno u digitalno doba i novu eru pošte

Čelnik Hrvatske pošte: Od iduće godine prelazimo snažno u digitalno doba i novu eru pošte

Od gubitaka od 500 milijuna kuna, do tvrtke koja je uplatila 13 milijuna kuna dobiti u državni proračun, Hrvatska pošta ušla je u novo doba stabilnosti i razvija korporativnu kulturu poslovanja

Kad odete na konferenciju europskih pošta ostanete zapanjeni time što njemačka pošta ima promet od 65 milijardu eura godišnje, Austrija od 1,8 milijardi, kad poslušate impozantne brojeve o njihovim sustavima, mislite da ste mali. A onda svi ostanu zapanjeni kad im pokažemo da se hrvatski poštar svaki dan mora probiti do otoka po buri koja dere i do 120 km/h, da na isti dan radi koridore kroz nanose od dva metra snijega, koji je zapadao u zaleđu na 20-ak kilometara od obale, da će obući zaštitni skafander i ući na Murter koji je u jednom trenutku bio u potpunoj karanteni zbog korone. Jer bez našeg poštara nema ni mirovine, socijalne pomoći, paketa koji je naručio ili preporučenog pisma. A naš poštar će u zabačenim mjestima usput ponijeti i kruh i lijekove iz ljekarne nekoj baki odsječenoj od ostatka svijeta, čak pokositi travu. Znate, svi ostanu nijemi kad im predočimo što rade naši poštari. 

Govori nam to predsjednik uprave Hrvatske pošte (HP) Ivan Čulo s kojim smo razgovarali o strahovitoj transformaciji HP-a u kojoj se promijenila stereotipna slika slike brkatog poštara, koji nosi mirovine i preporučena pisma, u sliku poštara koji sve rješavaju pametnim telefonom na dlanu.

Od šaltera gdje se lupaju pečati na preporučena pisma, tu su sad i dronovi za dostavu pošiljki pa i digitalne poštanske marke. 

Kad se uz sve to uzme činjenica da je HP od gubitaša s minusom od nekoliko stotina milijuna kuna prerastao u tvrtku koja sad uplaćuje milijunsku dobit u državni proračun, to je dobar razlog za razgovor s čelnikom HP-a, Ivanom Čulom:

24sata: Kako ste od uspjeli u tome da, od priče poštanskog ureda, u kojem se uvijek čeka u dugom radu na neki štambilj, postati tvrtka koja ima umjetnu inteligenciju koja čita rukom napisane adrese u zagrebačkoj sortirnici?

Čulo: Činjenica je da smo u posljednje četiri godine uložili jako puno energije da bi se Hrvatska pošta promijenila. Mi nemamo luksuz za postepenu i laganu tranziciju, da u etapama razvijamo projekte, kao neke zapadnoeuropske zemlje. U startu smo jako kaskali za ostalima pa smo se morali vrlo brzo digitalno transformirati. Snažno smo iskoračili u digitalno doba i u prva dva kvartala iduće godine pokazat ćemo javnosti za što smo se pripremali to će osjetiti svi korisnici – novo digitalno doba Hrvatske pošte.

24sata: Što je to digitalno, što se mijenja za korisnika?

Čulo: Sve što se može zamisliti u fizičkom obliku u pošti, postat će digitalno. Koncentrirali smo na dostavu paketa koja je budućnost pošte. Trenutačno korisnik nema informaciju što je s njegovom narudžbom sve dok paket ne dođe na njegova vrata. Od iduće godine puštamo u rad portal posta.hr na kojem će svatko moći pratiti svoj paket od trenutka naručivanja do same dostave i pritom će moći upravljati svojim paketom. Primjerice, ako se netko zaleti na more, moći će preusmjeriti da paket stigne za njim na neku drugu adresu, korisnik će moći upravljati dostavom. To će se moći raditi za sve pošiljke koje dolaze kanalima HP-a iz cijele EU. Ako, pak, paket stiže iz Kine, moći će se pratiti od trenutka kad paket prijeđe našu granicu. Ovime omogućujemo da postane njen vlasnik pošiljke i prije nego je preuzme.

24sata: Već se najavljivali da ćete otvoriti i prve paketomate, nešto što EU poznaje od ranije. Što su paketomati i kad ćete instalirati prve paketomate?

Čulo: Sve kurirske službe u Europi imaju problem isporuke paketa. Svi smo iskusili da dostava zove i provjerava jeste li kod kuće. Ako želite da paket dođe popodne, što je popodne ako svi rade do 15-16 sati, a zimi je već u 18 sati mrak? A onda poštar ostavi paket u poštanski ured po koji morate ići, vi provjeravate kad poštanski ured radi, stojite u redu... To je veliki problem svih kurirskih službi. Zato su paketomati postali standard u Europi i vrlo ambiciozne projekcije su da prve paketomate postavimo već u prosincu, najkasnije iza Nove godine. Na njih se ljudi vrlo lako naviknu jer korisnik do paketomata može bilo kad, u noći, usput kad ide s posla... Jednostavno do njega svrati. Vlasnik paketa pritom na mobitel dobiva bar kod koji očitava na paketomatu, vrata se otvaraju i korisnik uzima svoj paket. To je budućnost, koja je već tu.

24sata: Gdje ćete paketomate postaviti?

Čulo: Što bliže korisnicima, odnosno na frekventnim punktovima, primjerice na okretištima tramvaja i autobusa, u shopping centrima i na benzinskim postajama. Da ljudima budu što bliže njihovim domovima. Pošiljka od prvih 150 paketomata krenula je prema Hrvatskoj prije nekoliko dana. Partner u ovom poštu nam je estonska pošta koja ima paketomate već 10 godina i 90 posto njihova prometa paketa ide preko paketomata. Njemačka se dugo opirala, a onda je uhvatila vam i instalirala više od 6000 paketomata diljem zemlje. To je budućnost! Hrvatska pošta, uz prvih 150 paketomata, želi u naredne dvije godine instalirati sveukupno njih 300. No pred nama je strahovit posao jer moramo softverski pripremiti projekt, sinkronizirati sve da korisnik preko novog web portala posta.hr može pratiti svoju pošiljku i vidjeti kad je pošiljka u paketomatu. No preko paketomata će se paketi moći i slati. Ako netko želi poslati paket, preko našeg portala posta.hr logirat će se i ostaviti podatke koji će biti trajno pohranjeni tako da se neće morati uvijek iznova upisivati svoje podatke. Nakon logiranja, paket će jednostavno ostaviti u paketomatu. To štedi vrijeme naših korisnika, moći će to napraviti bilo kad, neće više biti čekanja u redu na pošti. Sve će biti brže, jednostavnije, digitalno. Radimo na tome da se našem portalu i uslugama može pristupiti i preko sustava e-građani. Paketomati su inače impozantni, imaju po 4 metra dužine i 93 pretinaca. S Gradom Zagrebom upravo razgovaramo da prve paketomate postavimo na najfrekventnijim mjestima u gradu.
Sve ovo zapravo je odraz izuzetne digitalne transformacije na kojoj smo radili protekle dvije godine. 

24sata: Sama epidemija izokrenula je poslovanja mnogih, pa se i tradicionalna trgovina okrenula preko noći na online, a upravo su poštari bili ti koji su raznosili sve te silne pakete naručene preko interneta. Kako ste se snašli?

Čulo: Istina je da je broj paketa porastao u vrijeme korone i brojevi su nemilosrdni. Prije epidemije, online narudžbe (a time i kurirske dostave) rasle u 15 do 20 posto svake godine. S lockdownom promet nam je porastao 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Morali smo brzo reagirati. Partnerima smo ponudili suradnju, spomenut ću Podravku, Meteor grupu i Kraš, čije smo pakete osnovnih namirnica dostavljali ljudima na kućna vrata. Preko našeg portala Žuti klik mogle su se naručiti namirnice i druge potrepštine. Posebno smo ponosni što je Hrvatska pošta povezala male OPG-ove koji su nudili svježe namirnice preko našeg portala, a onda su ih naši poštari dostavljali. A najzanimljivije je da je na našem portalu Žuti klik najprodavaniji bio lički krumpir!

24sata: Iako ste mali, za hrvatske prilike velika ste tvrtka. Kako ste od magadugova od nekoliko stotina milijuna kuna, postali tvrtka koja uplaćuje u državni proračun? Jednostavno, što ste to napravili da okrenete priču na pozitivu?

Čulo: U posljednje četiri godine zaista smo napravili velike pomake i financijski smo stabilizirali tvrtku, postali smo profitabilni i ove godine smo prvi puta u povijesti Hrvatske pošte uplatili dividendu vlasniku. U državni proračun uplatili smo 60 posto svoje dobiti ili 13 milijuna kuna. Tijekom proteklih godina pokrili smo i golemih 500 milijuna kuna minusa. To su bili dugovi iz prethodnih razdoblja. U protekle dvije godine vratili smo i oko 300 milijuna kuna obveznica koje su nam bile veliki teret jer su imale kamatu od 5,5 posto. Kada to dvoje zbrojimo, dolazimo do iznosa od gotovo 800 milijuna kuna financijskog tereta koji smo počistili i preokrenuli se u plus. Sada smo profitabilna tvrtka, dobro operativno funkcioniramo i kvalitetom smo bolji od zahtjeva koji postavlja naš regulator. Kontinuirano rastemo, razvijamo se, a to osjete i zaposlenici. Primanja radnika smo povećali za skoro 18 posto. Tako su prosječna primanja radnika u 2015. bila 5192 kune, a lani je to bilo 6119 kuna. Ovakav rast od 18 posto na ime primanja radnika je respektabilno. Ali mi ne možemo bez radnika. Sve ovo što smo postigli kreće od šalterskog radnika, poštara i kurira koji dostavlja pakete, oni su se strahovito promijenili u svom poslu i prihvatili našu transformaciju. 

24sata: Javnost prati i velike investicije Hrvatske pošte, od automatizirane sortirnice pa nadale. U što namjeravate dalje ulagati? 

Čulo: Do sad smo investirali više od 100 milijuna eura, a planiramo još toliko investicija u narednom periodu. Koliko je važno da Hrvatske pošte investiraju govori i podatak da je utjecaj pošte na domaće gospodarstvo veće od 500 milijuna kuna godišnje. Uz već poznato projekt automatizirane sortirnice kraj Zagreba, sada završavamo izuzetno važan projekt Kukuljanovo kraj Rijeke gdje također moderniziramo sortirnicu. One u Varaždinu i Gospiću, pak, zatvaramo. Naime, od 14 sortirnica koje smo imali, našu logističku megamrežu sveli smo na sedam sortirnica koje smo osuvremenili. Sređivanjem logističke mreže zapravo smo se pripremili za budućnost kako bi održali profitabilnost i bili sposobni obavljati posao na visokoj razini. 


24sata: Ali što ste to promijenili na mikrorazini, kakav je posao u pošti danas? 

Čulo: Niti jedna ideja ne može se implementirati ako za to nemate ljude, svoj tim. I naši poštari, šalterski radnici, ljudi iz logistike shvatili su da se moraju transformirati. Ako danas odete u poštanski ured, to je nešto sasvim drugačije od onog što je bilo prije pet ili šest godina. Prije je to bio standardni posao štambiljanja pisama i pisama preporuke. Danas su to male trgovine. Ali sad se opet transformiramo jer ne želimo veliki broj artikala u poštanskim uredima, nego se želimo fokusirati na određene segmente poslovanja za koje smatramo da se s njima možemo dobro pozicionirati. Naši poštari više nisu slika tromog i sporog sustava, nego se oni brzo mijenjaju pa danas očitavaju i plinska brojila, dostavljaju pakete za odvojeno prikupljanje otpada, još štošta... U nekoliko godina smo se strahovito promijenili i zato smo profitabilni te stabilni. 

24sata: Vi volite jako svoj posao?

Čulo: Strahovito. Ja sam dijete pošte i velika je prednost što sam u pošti već 23 godine, prošao sam sve razine rada, od toga da sam četiri godine bio šalterski radnik, isto toliko radio sam u noćnim smjenama u bjelovarskom logističkom centru, bio sam kontrolor, voditelj poštanskog ureda... Sve što se može u pošti proći, ja sam prošao i to meni osobno daje uvid u svaki segment poslovanja i jako dobro znam gdje ima mjesta da se proces promijeni, poboljša. Ako hoćete, kad naiđem među poštare, a oni odmah idu k meni i pretresaju što ih muči, nisam samo menadžer, nego sam dio njih, i govorim njihovim jezikom te znam što govore. To je velika prednost. Poznajem procese rada od štambilja na šalteru te sa svojim timom imam ideju što treba raditi. Ali kad govorimo o transformaciji na moderno i digitalno te o tome da moramo biti produktivniji, to ne znači da naš radnik više radi, da se više uznoji. Naprotiv, radimo na tome da ljudi uz jednak rad budu produktivniji i to diže kompaniju, otvara prostor za nova ulaganja i prostor za dizanje primanja radnicima. 

24sata: A gdje je Hrvatska pošta u odnosu na Europu?

Čulo: Na konferencijama pošta ispred sebe redovito imam ljude koji rade o golemim sustavima, slušam prezentacije predsjednike uprava Njemačke koja ima prihod od 65 milijardi eura i Austrije s 1,8 milijardi. A onda ja prezentiram našu buru po kojoj se poštari probijaju svaki dan i na otoke. Samo 20 kilometara dalje u unutrašnjosti oni se probijaju kroz nanose snijega od dva metra. Naša zemlja zbog oblika donosi izazove na naše kurire koji svaki dan moraju doći na sve adrese u zemlji. Od sortirnog centra pošte, u radijusu od 50 kilometara imamo nevjerojatnu raznolikost vremenskih uvjeta, a naši poštari, ako trebaju, i u skafanderima dolaze u mjesta pod potpunom karantenom. Sjećate se Murtera i proboja korone? Naši poštari su tamo u zaštitnim odijelima dolazili. Jer ljudima i dalje trebaju njihove mirovine, socijalna primanja, pisma... Po automatizaciji procesa nikad nećemo biti Švicarska ili Švedska, a ni po prihodima. Ali zato možemo biti fleksibilniji, kreativniji i brži. Konkurencija je jaka, tu su francuski DPD, austrijski Overseas, njemački DHL i svi oni u Hrvatsku donose golemo iskustvo svojih matičnih kuća. A Hrvatska pošta mora sama kreirati rješenja i moramo biti vrlo pažljivi. Uz digitalnu transformaciju u koju smo krenuli, moramo biti vrlo oprezni jer ta transformacija može biti samo trošak, ako ne postoji jasan plan gdje uštedjeti i gdje ostvariti prihod. Ako toga nemate, onda ste u problemu. Mi smo vrlo oprezni i pomno planiramo svoje korake, ali smo i dalje najbolja kurirska kuća u okruženju. Poslovanje nam je stabilno, likvidnost nam je stabilna, prava radnika nećemo smanjivati, prilagođavamo se, ali kvaliteta nam raste. Jako puno snage ulažemo u razvijanje korporativne kulture jer u naše promjene moraju biti uključeni svi radnici. Naši poštari prihvatili su jako puno tehnologija, nekada su nosili buntove papira, sada imaju pametne telefone kojima očitavaju osobne dokumente. I sami smo se iznenadili kako su brzo i dobro prihvatili promjene u radu jer su shvatili da im je torba lakša, da sve ide brže, a korisnici su oduševljeni. Uz to, poslovni mobitel mogu koristiti i kao privatni telefon. 

24sata: Ako je dostava paketa budućnost, što je s tradicionalnom poslom dostave pisama i razglednica? Ima li toga više uopće?

Čulo: Ovo danas više se ne može usporediti s poštom od prije. Broj pisama, razglednica i čestitki drastično je pao još krajem 90-ih, do danas se broj razglednica stabilizirao na nekoliko milijuna godišnje. Oko 80 posto razglednica šalju turisti ljeti s našeg mora, pa je taj segment dodatno pao zbog situacije s pandemijom. A još prije 15-ak godina u poštama je doslovno bila 'ludnica' koliko bi se razglednica poslalo ljeti i čestitki pred Božić. U Bjelovaru gdje sam radio to su bili kamioni vreća koji su dolazili. Sad se to dramatično smanjilo, ali paralelno su se povraćali paketi, odnosno dostava poklona koji se kupuju preko interneta. Malo je branši u poslovnom svijetu koje su prošle tako očitu i dramatičnu tranziciju. Sada je nešto više ovrha pa se ljudi naljute na poštare. Ali oni samo rade svoj posao. Paketna dostava je budućnost, ali nikako ne smijemo zanemariti svoj tradicionalni posao, naročito dostavu pisma-preporuka, koji je čini veliki dio naših prihoda. Nama je to profitabilno jako važan dio poslovanja i danas. Tu ćemo ostati najbolja i najsigurnija kurirska služba te je to segment našeg poslovanja kojeg, doslovno "pazimo i mazimo". Uvijek postoje greške, priznajemo ih, ali to su promili u odnosu na napravljeni posao. Jednostavno trudimo se biti najbolji, a pritom čuvati našeg radnika. 

24sata: Posao pošte se drastično mijenja, kako onda izgleda današnji poštar?

Čulo: Velika većina poštara zapravo jako voli svoj posao jer je dinamičan, susreću ljude, razgovaraju, oni vole biti na otvorenom, ne vole sjediti u uredima, u ruralnim područjima razviju odlične odnose s ljudima. Oni će nekoj baki donijeti i namirnice, lijekove iz ljekarne, čak i pokositi travu. A mi nismo štedjeli na našim poštarima te smo svima kupili izuzetno kvalitetne uniforme jer oni se probijaju i po kiši, hladnoći, vjetru... Dobili su i najkvalitetniju obuću, a u posljednje četiri godine promijenili smo i 60 posto voznog parka. Nekad je prosječna starost vozila bila osam godina, a sada je dvije. Stare APN-ove motore zamijenili smo suvremenijim Piaggio liberty. Nedavno smo dobili 100 novih vozila za dostavu paketa.

Najčitaniji članci