Cijepljenje nastavnika u New Yorku obavezno, kod nas neće biti, prosvjetari čekaju jesen

Pripremamo se kao da će biti “normalna“, čemu se i nadamo, željeli bismo se vratiti nastavi uživo u miješanim grupama (npr. kod stranih jezika, izbornih i fakultativnih predmeta, dodatne i dopunske nastave…), kazala je na upit 24sata o početku nove školske godine Dunja Brezetić Marušić, ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu.

POGLEDAJTE VIDEO

Pokretanje videa...

VIDEO

Cijepljenje i potvrde | Video: 24sata/pixsell

Ravnatelji osnovnih i srednjih škola još čekaju konačne upute Ministarstva znanosti i obrazovanja, a s obzirom na epidemiološku situaciju. Osim što bi trebale biti ublažene, neće biti velike razlike od lanjskih mjera. Maske će i dalje biti obavezne u učionicama za više razrede osnovnih, te srednje škole, razmak između klupa treba biti 1,5 metar, zadržat će se i "razredni mjehurići", kako bi bilo što manje miješanja djece.

Srednjoškolci posebno pogođeni epidemijom

Odluka bi, saznajemo u ministarstvu, trebala biti objavljena do kraja tjedna, a donijet će se na temelju preporuka struke, epidemiologa, kao i velikog istraživanja Instituta za društvena istraživanja (IDI), čiji će rezultati također biti predstavljeni do kraja tjedna. Većina od 27.000 učenika i 5000 nastavnika obuhvaćenih istraživanjem iskazala je kako im je draža nastava uživo. Pandemija je prema rezultatima ostavila značajne posljedice na mentalno stanje učenika, negativan efekt posebno je vidljiv kod srednjoškolaca, a vidljive su i rupe u znanju. Nastavnici su posebno istaknuli problem preopterećenosti s redovnom i online nastavom, na što mjesecima upozoravaju i sindikati. Stoga je važno da epidemiološke mjere, posebno uključujući i cijepljenje, osiguraju što više nastave u razredima, kažu naši sugovornici.

'Cjepivo je dio kritične strategije za povratak u škole'

Upravo procijepljenost nastavnika dovodi se u pitanje ovih dana. Božo Pavičin, primjerice, ističe kako je procijepljenost od oko 50 posto, kad se uzme u obzir i postotak onih koji su preboljeli, jako dobra. Prema njihovim informacijama, mnogi nastavnici će se cijepiti kad počne godina, kako bi im cjepivo dulje trajalo. U New Yorku, primjerice, donesena je odluka o obaveznom cijepljenju zaposlenih u školama.

- Cjepivo protiv COVIDA-19 za učitelje i ostale djelatnike škola, kao i za studente koji mogu primiti cjepivo, je dio kritičke strategije za povratak u škole. Današnja objava da je FDA odobrio Pfizer cjepivo još dodaje dokazima da je cjepivo protiv COVIDA-19 sigurno i učinkovito - prenosi portal srednja.hr riječi Davea Chokshija, liječnika i gradski povjerenik za zdravstvo.

Kod nas takve obaveze neće biti, na čemu inzistiraju i prosvjetni sindikati. Oni stalno upozoravaju na informacijsku pomutnju i neprestano mijenjanje odluka nadležnih institucija i državne vlasti, što dovodi do dubokog nepovjerenja među prosvjetarima. A opet ih se, ističu, gura u prve redove obrane od epidemije.

- Razumijemo potrebu Vlade RH da svim sredstvima pokušava obuzdati pandemiju koja razdire ekonomiju, a osobito razorno djeluje na društveni život naših građana. Mišljenja smo da se prisilnim cijepljenjem neće učiniti previše. Štoviše, postoji mogućnost još većeg otpora dijela građana - navela je nedavno u priopćenju Nada Lovrić, nova predsjednica Sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Još nema plana za cijepljenje u školama

No počet će se i s organiziranim dobrovoljnim cijepljenjem učenika, prvenstveno srednjoškolaca i to učenika završnih razreda. Iako su iz HZJZ najavili da bi se ta cijepljenja provodila u samim školama, u ministarstvu saznajemo kako bi se ipak trebala provoditi u ambulantama školskih liječnika. Škole su i lani upućivale na preporuke HZJZ da se cijepe učenici s kroničnim bolestima, pa bi slično trebalo biti i sad, samo će preporuka ići svim učenicima. I tu odluku bi trebali objaviti do kraja tjedna.

Ravnateljice nam kažu kako nemaju uvida u to koliko bi se učenika cijepilo, a što se tiče samih zaposlenika, u I. gimnaziji procijepljeno ih je, kaže Dunja Marušić Brezetić, dvije trećine.
- Ako je dobrovoljno cijepljenje učenika najpraktičnije provesti u školi nemam ništa protiv, već je bilo i upita roditelja o tome. Žao mi je što za djelatnike nije bilo tako organizirano već smo odlazili na punktove na kojima je bila velika gužva - kaže ravnateljica.

Ceci: Ljudi, znam da vam je teško

A svim nastavnicima u svome Facebook statusu obratio se i naš fizičar s Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci. Potaknut ilustracijom koja prikazuje učenika koji na školskoj ploči piše: "Naši uvjeti za novu školsku godinu: Bez maski, bez distanci, bez testiranja, bez cjepiva", objavio je apel svima:

- Na slici koju je neki vaš kolega podijelio je dijete koje na ploči piše da ne želi maske, distance, testiranja, niti cijepljenja i da ako se to ne ispuni, da će klupe ostati prazne. Maske nam svima već idu na živce, a kad ih moramo nositi po cijeli dan je totalna katastrofa. Što se tiče distance - OK, od nekih ljudi mi je blagotvorna, ali ozbiljno je loša, tako da se i tu slažemo. Stalna testiranja su koma, lažno pozitivne da i ne spominjem (nedavno se to meni dogodilo - totalna koma, jer nam je zbog toga propalo to što sam ja trebao raditi). Sve to navedeno, kao što dobro znate, epidemiološke su mjere kojima se pokušava spriječiti širenje virusa kako bi se što manje ljudi zarazilo i riskiralo ozbiljnije komplikacije, hospitalizaciju, tzv. long covid i... ono najgore. Te mjere su nam trebale poslužiti dok se ne napravi cjepivo. I sad kad konačno imamo to glupo cjepivo, autor slike djetetu u usta stavlja i to da neće ni cjepivo. Ljudi, znam da je teško. I vama i djeci i roditeljima i svima - ističe Ceci, te se pita: 

- Kako se dogodilo da su se stvari toliko izvrnule pa da neki nastavnik dijeli sliku djeteta koje, kao, ne želi cijepljenje umjesto da dijeli sliku sebe na kojoj kaže – dođi, objasnit ću ti sve što te zanima. I što je virus, i kako radi cjepivo. Psiholozi i sociolozi kod ljudi koji se patološki boje cijepljenja i aktivno bore protiv njega, objašnjavajući taj svoj strah navodnim dogovorima ispod žita farmaceutskih kompanija i državnih vodstava, prepoznaju osjećaj izdvojenosti i nebitnosti u društvu. Da nitko ne uzima u obzir njihovo mišljenje. Kažu da je to način na koji ti ljudi pokušavaju nekako participirati u donošenju važnih odluka za društvo - zaključuje znanstvenik.