"Crni petak": To je dan kada ljudi gaze jedni preko drugih

Šoping histerija pokucala je i na hrvatska vrata. Prošli tjedan u Zagrebu je bilo moguće vidjeti nešto što se do sada događalo ponajviše u SAD-u. Ogromni redovi ljudi koji čekaju ispred dućana da se otvore vrata. A zatim stampedo, vrištanje, guranje, grebanje, sve kako bi došli do dizajnerskih komada odjeće u kojem će uživati ili ga, pak, preprodati i zaraditi.

POGLEDAJTE VIDEO: Kaos u središtu Zagreba

Pokretanje videa...

00:41

Snimio čitatelj/24sata | Video: Snimio čitatelj/24sata

A prava šoping 'groznica' tek dolazi, i to u cijelom svijetu.

Na Crni petak kupci ne biraju sredstva do 'cilja'

Naime, 27. studenog stiže tzv. 'Black Friday' (Crni petak) koji zapravo označava početak blagdanske kupovine. Da bi privukli kupce mnogi trgovci s najboljim ponudama kreću upravo na Crni petak. S obzirom na popuste, kupcima je Crni petak isplativiji čak i od božičnih rasprodaja. Na najvećim popustima gotovo su uvijek elektronička oprema i igračke.

POGLEDAJTE VIDEO: Nerijetke su i tučnjave među kupcima

Originalno je počeo u SAD-u, prihvatila ga je Velika Britanija, a u posljednjih pet godina na Crni petak sve više trgovaca nudi rasprodaje i u Indiji, Kini, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, pa čak i u Hrvatskoj.

Ipak, na mnogim europskim tržištima Crni petak još uvijek je dosta daleko od  šoping stampeda u SAD-u i Velikoj Britaniji. Razlog je u tome  što europski trgovci glavne popuste i dalje nude tek nakon blagdana.

Kako je nastao Crni petak? Tri su teorije

No, kako je uopće nastao Crni petak? Nekoliko je teorija.

Prema jednoj teoriji koja se naziva još i teorija crne tinte , trgovci su najveći dio godine poslovali s gubicima, a onda profit ostvarivali isključivo tijekom blagdanske sezone kupovanja koja bi započela odmah nakon Dana zahvalnosti. Trgovci su zbog toga simbolično u računovodstvenim evidencijama, koje su se ispisivale ručno, upotrebljavali crvenu tintu za razdoblje tijekom kojeg su poslovali s minusom, a crnu tintu za blagdanski dio godine koji im je donosio profit . Po toj teoriji upravo je Crni petak dan koji je označavao veliki ulazak u dio godine koji je trgovcima nosio dobit.

Prema drugoj, izraz Black Friday pojavio se još 1950-tih godina. Mnogi radnici izostajali su s posla dan nakon Dana zahvalnosti zbog navodne ili stvarne bolesti pa su poslodavci taj dan prozvali Crnim petkom. Treća teorija, pak, navodi da su ga crnim prozvali sami zaposlenici jer je riječ o napornom i dugačkom danu za trgovce koji moraju odraditi bezbroj kupaca koji upravo u šopingu odluče nadoknaditi to što su dan ranije Dan zahvalnosti proveli kod kuće sa svojim obiteljima.

POGLEDAJTE VIDEO: Neki su i umrli zbog Crnog petka

U jednom danu potroše se milijarde

Neovisno o tome koja teorija je točna, činjenica je da će se i ove godine u samo jednom danu potrošiti milijarde.

Naime, procjenjuje se da će se samo u tom jednom danu u SAD-u ove godine potrošiti 12,6 milijardi dolara , dok u Velikoj Britaniji očekuju potrošnju od 1,6 milijardi funti ili 300 milijuna funti više nego prošle godine.

Naravno, za Hrvatsku se takve brojke ne očekuju, ali se za blagdanski prosinac očekuje da će i ove godine dosegnuti oko 11 milijardi kuna.

Zašto histerija? To je konzumeristički kapitalizam

Ali, zašto toliko želimo posjedovati stvari, i to u takvoj mjeri da smo spremni na sve?

- Kapitalizam je zavodljiv po svojoj naravi, teško se oduprijeti zovu konzumerističkog kapitalizma. Zato što zapravo ide na onu najnižu esenciju našeg bića, a to je želja - rekao je za Provjereno Nove TV sociolog Hajrudin Hromadžić.

- Konstrukcija imaginarija, slika o sebi i drugima, kako me vide drugi, kako reprezentiram sebe i tu se otvara ogroman set potencijala za kapitalističku mašineriju - navodi Hromadžić.

POGLEDAJTE VIDEO: Usporedba konzumerizma i svjetske gladi

'Na ulici se naša pamet ne vidi, ali naša torbica se vidi'

Psihologinja Adrijana Mušura navodi da gdje god postoji skupina ljudi može se očekivati potencijal za tim efektom stampeda.

- To izgleda strašno, ali lako osuđujemo ljude kada gledamo sa strane, ali nismo svjesni koliko zapravo u svima nama postoji taj potencijal da se ponašamo u grupi ljudi vrlo slično ostalima -  kazala je Mušura za Provjereno Nove TV.

Navodi da se samo pogledom na luksuzni proizvod aktivira regija u mozgu koja je odgovorna za osjećaj nagrađenosti, socijalnog odobravanja, uzbuđenja, iznenađenja i slično.

- Kada hodamo ulicom naša pamet se ne vidi, ali naša torbica se vidi. To neko socijalno odobravanje koje dobivamo je vrlo automatsko i brzo, i mi ga vidimo - smatra Mušura.

'U određenoj mjeri svi smo mi materijalisti'

Ona dodaje: 'Svi smo mi materijalisti u određenoj mjeri. Postoji dobar materijalizam, postoji loš materijalizam. Ajmo reći da je ovaj dobar kada kupujemo da bismo uživali i dijelili s drugima i iskusili različite doživljaje. A loš materijalizam je onaj u kojem se ljudi poistovjećuju s proizvodima i promatraju druge ljude kroz takvu vrijednost'.