Cvitan: Nijedna informacija nije izašla iz USKOK-a ili DORH-a

Republika Hrvatska nije provodila svoju antikorupcijsku politiku, već politiku strateškog i koordiniranog djelovanja na ispunjavanju mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 i to tek od polovine 2009. godine, pokazala je Analiza sadržaja i provedbe antikorupcijske politike u Hrvatskoj 2008. do 2011. GONG-ovog Istraživačkog centra. Ipak, od tada je narasla politička volja za borbu protiv korupcije, a promjena vlasti prava je prilika da se krene u ozbiljnu reviziju i razmišljanje kako će antikorupcijska politika izgledati u budućnosti, rečeno je GONG-ovom okruglom stolu.

Korumpirani političari najveća su prijetnja društvu, a slijede ih korumpirani suci i policajci, pokazalo je istraživanje "Percepcija korupcije i stvarni doticaj građana s korupcijom u Hrvatskoj" provedeno na tisuću građana koje je predstavio načelnik Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa Davor Dubravica. Tako 85 posto ispitanih građana smatra da najviše koristi od korupcije imaju političari, slijedi ih organizirani kriminal (75%), pa poslovni ljudi (60%) te službenici i dužnosnici (57,3%).

- To je posebno zabrinjavajuće jer bi političari trebali biti oni najbolji među nama koje smo izabrali da nas predstavljaju – tvrdi Dubravica.

I građani sudjelovali u korupciji 

Ispitanici smatraju da je korupcija više uobičajena među zaposlenicima carine, sucima i liječnicima nego kod ostalih javnih službi, dok najmanje korupcije građani vide među zaposlenicima centra za socijalnu skrb, školskim profesorima, medicinskim sestrama i javnim bilježnicima. Građani vjeruju da će javni službenici ili djelatnici odlučiti u korist onih koji im daju mito u značajno većem broju slučajeva nego u korist političara i drugih dužnosnika ili rodbine i prijatelja.

I sami građani su priznali da su sudjelovali u korupciji, pa ih je tako najviše ponudilo napojnicu, novac ili dar zaposlenicima bolnice, te prometnoj policiji i zaposlenicima stanica za tehnički pregled vozila. Najveći dio ispitanika priznaje podmićivanje na vlastitu inicijativu, a njih 18,2 posto priznaje da je davalo manje od 500 kuna mita, 5,9 posto ih priznaje da su davali mito u iznosu od 500 do 5.000 kuna, a nešto manje njih je davalo od 5.000 do 20.000 kuna. Zanimljivo, 14 posto ispitanika uopće nije željelo davati odgovor na ovo pitanje.

Upitana koje su najbolje mjere protiv korupcije, većina građana je zaključila da bi trebali imati strože zakone i presude, strože nadzore i kontrole te pružanje dobrog primjera i edukacija. Da je edukacija iznimno važna smatra i Ranko Marijan, predsjednik Državnog sudbenog vijeća koji je ustvrdio kako samo educirani sudac može biti istinski pravedan i pošten sudac. Saborski zastupnik Josip Kregar je pak primijetio kako trenutno u Hrvatskoj imamo suđenje najvećeg kalibra osobama najvišeg profila u državi, odnosno bivšem premijeru.

Kosor: Nisam osjetila pritisak

- To je veliki uspjeh i zato mislim da i dalje možemo i moramo sami voditi antikorupcijsku politiku bez pritiska Europske komisije. Imamo korupciju zato što naš politički sustav nije dovoljno demokratiziran kroz ovih 20 godina – poručio je Kregar, dok je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar ukazao na veliki problem našeg društva, a to je curenje povlaštenih informacija, pri tome ne govoreći samo o medijima, već i o povlaštenima koji, primjerice, pola godine prije prenamjene nekog zemljišta doznaju za to, pa ostvaruju imovinsku korist zahvaljujući tuđem neznanju. Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan se osvrnuo na ovaj komentar pitanjem koji bi to bio interes USKOK-a da pušta informacije o svojim postupcima.

- Vjerujte mi, niti jedna informacija nije izašla iz USKOK-a ili DORH-a, mediji dobro rade svoj posao i dolaze do informacije. Prigovaraju nam da zovemo novinare na ispitivanja, pa mi odmah znamo da nam neće reći odakle im informacija, ali jedno je znati, a drugo imati dokaze s kojima ćemo imati uspjeh na sudu – objasnio je Cvitan koji smatra da nema potrebe sumnjati u DORH ili USKOK jer oni imaju cijeli niz nadzora i kontrola koje prate njihov rad.

Saborska zastupnica Jadranka Kosor kazala je pak kako u vrijeme dok je vodila Vladu i pregovore s Europskom unijom u niti jednom trenutku nije osjetila nikakav pritisak Europske komisije niti prijetnje da moramo provesti aktivniju borbu protiv korupcije.

- Mislim da se tada jednostavno dogodila dobra sinergija stupova vlasti u kreiranju političke volje. Borba protiv korupcije mora postati način na koji ćemo razmišljati i živjeti, ništa više i ništa manje – zaključila je Kosor.