Državni odvjetnik Dinko Cvitan u Saboru je otkrio kako se dokumentacija tražila za 28 osoba, a samo se desetorica hrvatskih državljana nalaze u istražnom zatvoru
Cvitan: Zatvorili su Hrvate, to je indikativno. Gdje su ostali?
Saborski Odbor za pravosuđe danas se sastao sa državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom i ministrom pravosuđa Antom Šprljom. Na zatvorenoj sjednici razgovarali su o pravosudnoj suradnji Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.
Predsjednik tog Odbora SDP- ov Arsen Bauk nakon sjednice je kazao novinarima da će, kao i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, predložiti Saboru izglasavanje zaključka vezano za uhićenja u Orašju.
Državni odvjetnik Dinko Cvitan u Saboru je otkrio kako se dokumentacija tražila za 28 osoba, a samo se desetorica hrvatskih državljana nalaze u istražnom zatvoru te da je uputio državnom odvjetništvu BiH uputio dopis gdje su ostali nestali.
- Mi smo od BiH tužiteljstva zatražili određena pojašnjenja. Činjenica je da se dokumentacija tražila u odnosu na 28 osoba, činjenica je da se po imenima i prezimenima može zaključiti da su pripadnici različitih entiteta, činjenica je da je samo 10 hrvatskih državljana pod istragom i da se nalaze u istražnom zatvoru. Ostali su nestali. Gdje su ostali nestali, ja ne znam, ali je indikativno. Takav dopis sam uputio tamošnjem državnom odvjetništvu, da vidimo što se radi i na to imam pravo temeljem protokola iz 2013. godine- rekao je Cvitan.
Na pitanje smatra li da je do ove situacije došlo zbog njegovog prethodnika Mladena Bajića i sporazuma iz 2013. godine, Cvitan smatra da nitko iz Državnog odvjetništva nije odgovoran.
- Na Odboru sam objasnio i kontekst vremena i političkih okolnosti kada su se i kako su se potpisivali sporazumi. Osim toga ovo sve što je išlo, išlo je na temelju sporazuma iz 2005. godine. I jedan i drugi sporazum odobrili su i Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo vanjskih poslova i to je uz suglasnost vlada RH - rekao je.
Na pitanje je li bilo neselektivnog pristupa i davanja pristupa arhivi kako se spominje, Cvitan kaže da se može spominjati što hoće.
- Ja nisam bio tamo. Može se spominjati što hoće. Ne dolazi se u državni arhiv pa da netko sjedne i uzima dokumente, to su price za malu djecu - rekao je.
Istaknuo je kako za uhićenja nije znao, za njih je saznao iz medija te da nije znao da se ona spremaju.
- Ne, ja nisam imao pojma da će se ovo desiti, pogotovo da će se desiti na ovakav način i sa jednim neselektivnim pristupom u odnosu na pitanje osoba i nacionalnosti kojoj pripadaju - kaže.
Na pitanje što DORH može poduzeti da se situacija razjasni te kako postupati u ovakvim situacijama, Cvitan kaže da DORH u odnosu na ovaj slučaj ne može učiniti ništa.
Nakon sjednice, Arsen Bauk novinarima je rekao kako su dobili vrlo iscrpna izvješća o tijeku pravosudne suradnje RH i BiH.
- Jednodušna je ocjena da pravosudna suradnja s tužiteljstvom BiH po pitanju progona organiziranog kriminala i drugih kaznenih djela ide vrlo dobro. Što se tiče procesuiranja ratnih zločina ukazano je na određene neprihvatljive formulacije u određenim predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH, a tiču se njihovog viđenja uloge RH i dužnosnika RH od 1992. do 1995. u BiH i u tom smislu tu, da se tako izrazim ne možemo pomoći jer tome nema pomoći - rekao je Bauk.
Komentirao je sumnje da politika štiti nekoga te da je zbog toga uhićeno 10 pripadnika HVO- a u Orašju koji sada poručuju da neće podmetati svoja leđa za druge.
- Dobijen je zahtjev za 28 osoba, a na kraju je istraga otvorena i određen pritvor za 10. Naravno da imamo pravo kao država propitati zbog čega je došlo do te selekcije samo 10 osoba hrvatske nacionalnosti. Naravno, ovisno od odgovora koje dobijemo možemo dalje nešto reći. Način obrane pojedinih optuženika i izjave njihovih odvjetnika ja u ovom trenutku ne bih komentirao. Svako ima pravo na obranu i da odabire kako želi , međutim morate primijetiti da taj odvjetnik nije negirao zločin nego samo da njegov branjenik nema sa time ništa. Prema tome pustimo neka nadležna pravosudna tijela BiH i nadležna tijela RH dobiju dodatne informacije o tom slučaju i da na osnovu toga ne donosimo generalne zaključke. Onog trena kada tijela RH utvrde da u postupanju organa BiH postoji diskriminacija prema Hrvatima tada smo dužni reagirati, a do tada dužni smo samo pratiti i vidjeti da li se to događa. Dakle na osnovu ovoga što sada imamo ta jedna indicija koja je rečena doista stoji. I drugo, da postoje određene formulacije u predmetima koje vodi tužiteljstvo BiH koje su nama potpuno neprihvatljive kao državi , zbog toga je i 2015. obustavljena ili prekinuta pravna pomoć po tom pitanju - rekao je.