Dan kada je Concorde otišao u povijest: Bio je simbol luksuza i brzine, a tko će ga naslijediti?

Na današnji dan prije 19 godina Concorde je izvršio svoj posljednji komercijalni let. Zrakoplovna ikona, koja je u promet puštena 1976. godine, zadnji je put komercijalno letjela od Zračne luke John F. Kennedy u New Yorku do Zračne luke Heathrow u Londonu.

Na letu British Airwaysa bilo je 100 putnika, među kojima su bili i glumica Joan Collins, model Christie Brinkley, ali i par iz Ohija koji je za kartu na posljednjem komercijalnom letu platio čak 60.000 dolara.

Slijetanje zrakoplova na Heathrow popratilo je tisuće ljudi. 

- Nisam mogla odoljeti još jednom otputovati do Londona - rekla je Brinkley prije nego što se ukrcala. 

Kapetan je bio Michael Bannister koji je uoči leta izjavio kako postoji "malo tuge". 

- Pokušali smo umirovljenje Concordea napraviti kao slavlje. To je nešto što smo htjeli napraviti sa stilom i elegancijom koja priliči ovom velebnom zrakoplovu - rekao je Bannister. 

Ipak, nisu svi bili tužni zbog "umirovljenja". 

- Posljednji let bit će prepun slavnih osoba, no pravo slavlje bit će ovdje, na tlu - rekao je član Kongresa SAD-a Anthony Weiner koji se žalio na buku koju je zrakoplov proizvodio. Posljednji let planirao je ispratiti uz šampanjac u parku Queens. 

Let od New Yorka do Londona trajao nešto više od tri sata 

Concorde su razvile zajedno britanska i francuska vlada, a komercijalno je počeo letjeti 1976. godine. Predstavljao je značajan napredak u tehnologiji i dizajnu, a bio je simbol brzine i luksuza. Let od New Yorka do Londona trajao je svega tri i pol sata.

Ipak, na samom početku, Concorde nije smio letjeti na planiranoj transatlantskoj ruti. Razlog tome bilo je nezadovoljstvo građana koji nisu htjeli slušati buku koju bi zrakoplov proizvodio, odnosno - probijanje zvučnog zida. No, zabrana u SAD-u nije dugo trajala te je ukinuta već iduće godine.

Finn se u Concordeu vozio 718 puta i čak tri puta u jednom danu 

No, kako je bilo zapravo letjeti u Concordeu? I kako je bilo njime upravljati? To pitanje često su pitali jednog od pilota, Richarda Westraya koji je upravljao njime od 1999. do 2003. godine. 

- Uvijek bih im isto odgovorio - kao da vozaču autobusa date da vozi Ferrari - rekao je Westray za Conde Nast Traveler. 

Jedan je putnik čak 718 puta letio Concordeom, a zaradio je i svoje mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda 2015. godina kao osoba koja je najviše proputovala. Bio je to Fred Finn, umirovljeni direktor. Prvi put je u njemu letio iz Washingtona u London u svibnju 1976. 

- Izgledao je kao nešto iz idućeg stoljeća. Bio je tako futuristički i prekrasan, i dalje je. Ljudi me često pitaju koji mi je let bio najdraži, a ja im kažem: svi - ispričao je Finn za Traveler. 

Ipak, let Concordeom nije bio jeftin sport. Za povratnu kartu za prekooceanski let trebalo je izdvojiti oko 12.000 dolara. Finnu je troškove pokrivala kompanija za koju je radio, a upravo visoke cijene karata bile su razlog zašto je Concorde postao takav simbol luksuza, ali i jedan od razloga zašto je naposljetku otišao u povijest.

To je ujedno značilo da ćete na letu susresti barem jednu slavnu osobu. Kako je rekao Finn, u svojih 718 letova, s njime su u avionu bili Sting, Johnny Cash, Bruce Springsteen i Paul McCartney. I Finn je s vremenom postao zvijezda, a poznat je i po tome što je u jednom danu čak tri puta u Concordeu preletio Atlantski ocean kako bi zaključio ugovor. 

- Concorde je bio dobar alat za poslovne ljude poput mene - rekao je. 

I pokojna Elizabeta II. voljela je Concorde

- Bilo je to jedinstveno iskustvo. Išli smo dva puta brže od brzine zvuka! - ispričao je Joe Cuddy koji je devet godina radio kao stjuard u posadi Concordea. Iako su letovi bili puni poznatih osoba, najpoznatija koju je Cuddy posluživao u zraku bila je princeza Dijana. 

Concorde je posebno voljela i pokojna kraljica Elizabeta II. Po prvi put letjela je njime 1977., godinu dana nakon što je pušten u komercijalnu upotrebu. Bio je to zrakoplov British Airwaysa, a let nije obilježio samo prvi kraljičin let Concordeom, već i prvi put da je taj zrakoplov sletio na Barbados. 

Elizabeta II. je još nekoliko puta letjela njime - u Kuvajt 1979., na Barbados je išla još 1987. i 2003. godine, a putovala je njime i na Bliski Istok 1984. te u SAD 1991. godine. 

U tragičnoj nesreći poginulo 109 ljudi na letu i četvero na tlu 

Povijest Concordea obilježila je i tragična zrakoplovna nesreća 25. srpnja 2000. godine kada se zrakoplov Air Francea srušio tek dvije minute nakon što je poletio iz Zračne luke Charles de Gaulle. Poginulo je 100 putnika, devet članova posade i četvero ljudi u hotelu u koji se zabio. Još šestero ljudi iz hotela bilo je u kritičnom stanju.

Istraga nesreće pokazala je kako je uzrok katastrofe bila titanska traka koja je otpala sa zrakoplova Continental Airlinesa koji je poletio četiri minute prije Concordea. Probušila mu je gumu koja je zatim eksplodirala, a dio je pogodio i rezervoar za gorivo te električni kabel. Gorivo se potom i zapalilo. 

Piloti su isključili jedan od dva motora, no snaga drugog motora je krenula popuštati i zrakoplov nije mogao dobiti na brzini i visini. Naglo se zaokrenuo i počeo ponirati, a naposljetku je udario repom u hotel. 

No, francuska služba BEA koja je istraživala nesreću, zaključila je da je dio odgovornosti bio i na Air Franceu. Naime, u svom izvješću naveli su da je avion bio pretežak - imao je 810 kilograma više od dopuštene težine. BEA nije zabilježila probleme s posadom, njihovom edukacijom i sposobnostima, no u izvješću stoji da nije postojao ni plan za simultano otkazivanje oba motora, obzirom da se radilo o malo vjerojatnom scenariju. 

Nakon suđenja koje je trajalo sve do 2012. godine, Air France i Continental Airlines morali su platiti odštete obiteljima žrtava u visini 100 milijuna eura. Većinu odštete, 70 posto, morao je platiti Continental. 

Početak kraja 

Bila je to jedina zrakoplovna nesreća koju je Concorde ikada imao. Nakon nje, cijela flota prizemljena je do studenog 2001. godine, a u međuvremenu se radilo i na poboljšanju sigurnosti samog zrakoplova. 

Međutim, bio je to početak kraja za zrakoplovnu ikonu. U travnju 2003. godine, Air France i British Airlines najavili su povlačenje Concordea iz prometa kasnije te godine. Kao razloge su naveli mali broj putnika nakon nesreće 2000. godine, krizu u kojoj su se našli brojni avioprijevoznici nakon napada 11. rujna 2001. godine zbog sve manjeg broja putnika te povećanje troškova održavanja. 

Postojala je mala nada da će Concorde i dalje letjeti. Richard Branson ponudio je otkupiti cijelu flotu Concordea od British Airwaysa kako bi nastavili letjeti za Virgin Atlantic Airways, no ta je ponuda odbijena. Za The Economist je rekao kako je njegova krajnja ponuda bila preko pet milijuna funti te da je flotu namjeravao koristiti "još mnogo godina". 

Bilo je i špekulacija da Concorde nije povučen iz razloga koje su naveli Air France i British Airways, već da su kompanije tijekom prisilnog prizemljenja aviona nakon nesreće 2000. godine primijetile da više prihoda dolazi od putnika prve klase u drugim tipovima zrakoplova. 

Ukupno je izrađeno 20 Concordea, od kojih je šest bilo za razvoj i 14 za komercijalnu upotrebu. Svi su sačuvani, osim dva - jedan je prizemljen 1982. i korišten je za dijelove sve dok nije izrezan 1994. godine, a drugi je bio zrakoplov Air Francea koji je uništen u zrakoplovnoj nesreći 2000. godine. 

Ostali se danas mogu vidjeti u muzejima, najviše u Francuskoj i Velikoj Britaniji, a po jedan je izložen i na Zračnoj luci Heathrow u Londonu te na Zračnoj luci Charles de Gaulle u Parizu. 

U potrazi za nasljednikom 

Tijekom skoro 20 godina od umirovljenja Concordea, traži se njegov nasljednik. Ranije ove godine, kanadski proizvođač Bombardier objavio je da su uspješno testirali manji privatni zrakoplov nadzvučne brzine, Global 8000. 

Blake Scholl, direktor Boom Supersonica, tvrtke osnovane u Coloradu 2014. godine također je najavio da će njihov nadzvučni zrakoplov, Overture, biti u zraku do 2029. godine. Overture bi mogao prevoziti do 88 putnika, a aviokompanije mogle bi ga kupiti za 200 milijuna dolara po komadu. Kako je rekao, United Airlines već je naručio 15 aviona, a 20 aviona, poručio je, mogao bi kupiti Japan Airlines. 

Scholl je izjavio kako, zbog razvoja tehnologije, neće biti grešaka koje su postojale na Concordeu. Overture bi trebao biti lakši i trošiti manje goriva. Poboljšanja bi bilo i u softveru, a najavio je i korištenje održivog goriva koje se dobiva iz biološkog otpada i drugih organskih materijala kako bi zrakoplov bio prihvatljiviji za okolinu. 

- Sve to znači da bi Overture One bio profitabilan - rekao je. 

Mike Leskinen, direktor United Airlines Venturesa rekao je kako tvrtka smatra kako bi nadzvučni zrakoplovi bili jako traženi među putnicima koji poslovno lete. Većina zrakoplova išla bi od zračne luke u Newarku do Londona, no Leskinen je naveo i da postoji mogućnost da putnici lete i do Pariza, Amsterdama i Frankfurta. Cijena karte bila bi slična onima za prvu klasu, do 10.000 dolara za povratni let. 

Ipak, neki znanstvenici i inženjeri su skeptični te navode da takve tvrdnje zvuče obećavajuće, no teško ih je provesti u djelo. 

Najveći izazov bio bi isti onaj s kojim se borio i Concorde od samih početaka - buka. 

Iain Boyd, profesor na Sveučilištu u Coloradu ističe da bi probijanje zvučnog zida moglo biti manje glasno nego prije zbog napretka tehnologije koji omogućava da se taj zvuk priguši. No, takvi bi zrakoplovi mogli bi postići svoju maksimalnu brzinu samo preko vode, što otežava putovanje između gradova u SAD-u. 

Razina glasnoće trebala bi biti u okvirima propisanih međunarodnih regulacija, što također gasi nadu da za budućim komercijalnim nadzvučnim putovanjima. Boyd navodi i kako bi takva putovanja postavljala čak i politička pitanja. 

- Neugodnosti i nelagode zbog jako bučnog zrakoplova za relativno mali broj bogatih ljudi, to ne zvuči dobro - rekao je za Washington Post. 

Dan Rutheford, direktor zrakoplovnog programa pri Međunarodnom vijeću za čisti prijevoz komentirao je kako će same cijene goriva za nadzvučne zrakoplove biti previsoke kako bi se takvi letovi isplatili. Nadzvučni zrakoplovi, ističe, sagorijevaju sedam do devet puta više goriva od ostalih aviona. 

United i Boom su, kaže Rutheford, svjesni toga i zalažu se za korištenje održivog goriva. No opskrba takvim gorivom je ograničena, a i cijena je visoka - dva do pet puta veća od fosilnog mlaznog goriva.

Hoće li se ikada vratiti era šampanjca, jastoga i kavijara u nadzvučnom zrakoplovu, i letova od New Yorka do Londona za nešto manje od četiri sata, tek preostaje vidjeti, iako mnogi strahuju da se Concordeov nasljednik nikada neće pronaći.