Orešković: 'Jasno je da treba pojačati schengenska pravila'

Europska unija će u ponedjeljak u Bruxellesu pritisnuti Tursku kako bi joj pomogla zaustaviti migrantsku krizu koja je u nedjelju donijela novu tragediju u kojoj je 25 ljudi izgubilo život u Egejskome moru.

Unija je istodobno spremna pomoći Grčkoj koja do kraja ožujka očekuje još 100.000 migranata iz susjedne Turske.

Dvadeset osmorica će se sastati s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom u trenutku kada dolazak 1,25 milijuna tražitelja azila dijeli europski blok kao nikad prije.

Zatvara se tzv. balkanska ruta

Između ostalog, čelnici Europske unije će donijeti odluku o zatvaranju balkanske rute koju većina migranata koristi kako bi došla do Europe doznaje se iz diplomatskih izvora, javlja france24.com.

Jedan diplomat EU izjavio je novinarima da će europski lideri na summitu proglasiti “zatvaranje puta preko Balkana u narednim danima”. Još jedan diplomat potvrdio je isto, te rekao da se zatvaranje balkanske rute nalazi i u ranijem nacrtu deklaracije. U nacrtu se navodi da će lideri EU navesti da se “neregularan priljev migranata duž zapadnobalkanske rute bliži kraju – ta ruta je sada zatvorena”.

Novinar The Times of Londona Bruno Waterfield, na svom je Twitteru objavio nacrt izjave čelnika zemalja EU u kojem stoji da se sve države članice trebaju pridržavati Schengena i da je balkanska ruta zatvorena.

Merkel i Junkcer protiv

Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ne slažu se s prijedlogom da se u deklaraciji čelnika EU-a koji se sastaju u ponedjeljak u Bruxellesu nađe rečenica da je "zapadnobalkanska ruta zatvorena", tvrdi više diploamtskih izvora.

Ti izvori tvrde da Merkel i Juncker traže da se iz nacrta deklaracije čelnika EU-a, koji se u ponedjeljak sastaju s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom izbaci rečenica da je "zapadnobalkanska ruta sada zatvorena".

Prije početka summita EU-Turska održava se čitav niz sastanaka. Do sada su se već odvojeno sastali njemačka kanclerka Merkel, nizomski premijer Martk Rutte, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i Komisije Juncker.

Na sastanku i Orešković

Na sastanku sudjeluje i hrvatski premijer Tihomir Orešković.

U izjavi uoči sastanka rekao je kako se očekuje da će glavna poruka za Hrvatsku biti ta da će se zatvoriti balkanska ruta.

- Glavna poruka će biti da se zatvara ballkanska ruta. S tim je povezano i pitanje jačanja schengenskih pravila i tu će biti veliki pritisak, ali svima nam je jasno da treba pojačati schengenska pravila. Uz to, EU će trebati pomoći Grčkoj a trebamo čuti i stajalište turskog premijera Ahmeta Davutoglu -  rekao je premijer Orešković.

Orešković je rekao da će se razgovorati i o ulozi NATO saveza, koji će pružati pomoć u Egejskom moru i pomagati u borbi protiv krijumčara koji prebacuju izbjeglice iz Turske u Grčku.

Snažnija borba protiv krijumčara

Ovaj novi izvanredni susret na vrhu događa se u ozračju opetovanih nesuglasica između EU-a i Turske, dugogodišnje kandidatkinje za članstvo u Uniji, budući da se Europljani brinu zbog progona turskih medija koji kritiziraju islamsko-konzervativnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Davutoglu je već u nedjelju navečer bio u Bruxellesu kako bi  se "pripremio summit" iza zatvorenih vrata s Angelom Merkel. Uoči polaska iz Istanbula rekao je da je njegova zemlja načinila "važne korake" u poštovanju svog dijela "akcijskog plana" koji je u studenome potpisala s EU-om kako bi zaustavila tisuće migranata koji s turske obale idu prema grčkim otocima.

Najmanje 25 ljudi, među kojima desetoro djece, poginulo je u nedjelju u brodolomu kod Turske.

Nakon nedavnog putovanja Balkanom, Grčkom i Turskom, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je povjerovao da je pronašao "europski konsenzus (...) o zajedničkoj strategiji koja, ako se dobro provede, može pomoći u zaustavljanju priljeva" migranata.

Njegovo je rješenje: doslovno primjenjivati pravila slobodnog kretanja u Schengenu, puštajući u Grčku samo tražitelje azila. To treba omogućiti da se do kraja 2016. ukinu granične kontrole o kojima je jednostrano odlučeno unutar EU-a, a zatim da se svi "gospodarski migranti" protjeraju u Tursku koja će ih vratiti u matičnu zemlju.

Ankara bi se tako morala obvezati da će od 1. lipnja ponovo primati neregularne migrante koji dolaze s grčkih otoka.

"Priljev se može smanjiti masovnim i brzim vraćanjem svih migranata" kojima je odbijen zahtjev za azil, želi vjerovati Tusk.

Europljani žele i da se Turska uz pomoć NATO-ovih brodova u Egejskome moru snažnije bori protiv krijumčara koji djeluju ispred njezine obale.

NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg izrazio je u nedjelju zadovoljstvo zbog širenja pomorske misije na "teritorijalne vode" Grčke i Turske, "u uskoj suradnji" s tim dvjema zemljama.

No humanitarno stanje je i dalje dramatično. Više od 30.000 migranata još čeka u Grčkoj u bijednim uvjetima zbog ograničenja koja je uvelo nekoliko balkanskih zemalja.

Makedonija je tijekom čitavog tjedna smanjila broj ulazaka migranata i u nedjelju ih propustila tek stotinjak.