Digitalizacija: Projekt e-lektira ni nakon 4 godine nije završen

Vlada se ovog vikenda na svojem profilu na Facebooku pohvalila projektom e-Lektire u kojem učenici osnovnih i srednjih škola mogu pronaći digitalne verzije naslova koji su im obavezni za čitanje u sklopu nastave hrvatskog jezika.

No nije riječ o nekom novom modernom projektu koji je Vlada uvela, nego o ideji pokrenutoj 2010 godine., a koja nikad nije uistinu zaživjela. Tada je postavljeno 200-tinjak naslova, a sad je stranica redizajnirana i dodano je još oko stotinu naslova. Iz Vlade su zato nakon četiri godine mirovanja odlučili promovirati stranicu lektire.skole.hr.

 Kako su nam rekli, malo građana uopće zna za stranicu te su ovom akcijom odlučili informirati roditelje i djecu o ovoj online prilici da dođu do knjiga koje moraju čitati. Stranica koja postoji više od četiri godine nudi oko 300 naslova, a iz Vlade su rekli da se popis dostupnih e-Lektira stalno povećava kako se mijenja i popis obaveznih knjiga. Cilj je u konačnici objaviti sve lektire za osnovne i srednje škole, a to će uključivati više od 1000 naslova. Iz Vlade dodaju kako CARnet i HAKOM rade na digitalizaciji, reguliranju autorskih prava te objavljivanju najtraženijih i najdeficitarnijih knjiga. Knjige se mogu skidati u raznim formatima tako da bi svatko mogao bez većih poteškoća lako pročitati ono što treba.

Uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, u ovaj su projekt uključeni i CARnet te Bulaja naklada, koji stoje iza projekta “Klasici hrvatske književnosti” koji je još 1999. godine izašao na CD-u. Uz knjige, tu su dostupni i razni multimedijski sadržaji, poput audiozapisa i video materijala. Cijeli koncept dobro je zamišljen, ali i ne baš, javljaju nam učenici, preuspješan. Mnogi naslovi nedostaju, pa po većinu lektira i dalje moraju u knjižnicu.

- Nemamo fiksne rokove i ono što možemo predviđati je da ćemo na godinu digitalizirati desetak djela. Naime, zasad smo digitalizirali one naslove kojima su istekla autorska prava. To je ujedno i najveći problem. Komplicirano je jer čak i kad su nekim djelima istekla autorska prava u originalnoj verziji, ponekad nisu za prijevode na hrvatski. Nakon toga ostaje samo trošak digitalizacije, pa je to najjeftiniji način. No neka djela nikad nećemo imati u e-obliku. Primjerice, Salinger je zabranio da se njegova djela ikad digitaliziraju. Po njih će djeca uvijek morati u knjižnice - objašnjava nam Goran Škvarč iz Carneta.

Tempo popunjavanja e-Lektire ovisit će o reformi obrazovanja i financijskim sredstvima dostupnim sljedećih godina. U CARNetu nemaju podatke o tome koliko učenika danas ima pristup internetu i koliko njih se može služiti uslugama e-Lektire, no ističu kako je e-Lektira dostupna za sve gadgete - od mobitela, e-čitača, tableta pa do laptopa. S obzirom na to da je u tijeku i izrada novog kurikuluma, morat će se prilagoditi i tome ako dođe do promjene popisa obvezne lektire za osnovne i srednje škole. Mnogi profesori smatraju da sadašnje naslove treba itekako promijeniti te dati djeci ono što oni doista vole i žele čitati.

- Lektirni naslovi moraju postati djeci prihvatljiviji. I u vrijeme kad sam ja išla u osnovnu školu lektira je bila kamen spoticanja. Ono što nam je bilo zadano nije bilo zanimljivo. Danas je i gore. Mi djeci nudimo ‘Smrt Smail-age Čengića’, Šenoine ‘Povjestice’, a oni bi ‘Kronike iz Narnije’, ‘Harryja Pottera’, ‘Gospodara prstenova’... Ključ je u promjeni naslova. Te knjige se čitaju u jednom dahu - tvrdi Jasna Slivac, profesorica hrvatskog jezika iz Osijeka.

Profesorica Slivac ne smatra da sadašnje naslove treba potpuno izbaciti iz programa, ali misli da se mora pripaziti u kojim razredima će se naći u planu i programu.

Teško je vjerovati da će ovaj projekt digitalnih lektira potpuno zaživjeti i u sljedeće četiri godine jer i za projekt e-Škole ima puno više zainteresiranih nego što Ministarstvo ima novca.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje