Obavijesti

News

Komentari 1

Digitalizirali su literaturu za čak 60 predmeta na fakultetu

Digitalizirali su literaturu za čak 60 predmeta na fakultetu
3

Ranije su slabovidni studenti sami morali skenirati svaku knjigu kako bi je čitač na računalu mogao izgovarati. Ekonomski i Filozofski fakultet su im pojednostavnili rad

VIDEO

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Cilj projekta Studirajmo zajedno je unapređenje studiranja i povećavanje zaposlenosti slijepih i slabovidnih - stvoriti uvjete za ravnopravno studiranje baš svim mladima. Projekt je sufinancirala EU iz Europskog socijalnog fonda, dok se ostatak troškova financira od strane fakulteta i partnera.

U posljednjih 18 mjeseci tako su digitalno prilagodili literaturu za 60 predmeta Ekonomskog i Filozofskog fakulteta u Splitu.

Splitski Ekonomski fakultet projekt je dobio u suradnji s partnerima, a konačni cilj je korištenjem informatičkih tehnologija edukacijski proces što više prilagoditi slijepima.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

- Ukupna vrijednost projekta je više od dva milijuna kuna. Na projektu su uz šest novozaposlenih sudjelovali i područni eksperti s partnerskih institucija uključujući studente diplomskih studija. Dodatna vrijednost dobivanja ovog projekta je u tome što su već u fazi prijave projekta sudjelovali i studenti. Samostalnim odabirom tema za radne zadatke kroz nastavu, primjenjujući stečeno znanje, bavili su se istraživanjem primjenjivosti IT-a na konkretnim problemima ovog područja. Digitalnu prilagodbu literature namijenjene potrebama studenata obavila su 33 studenta splitskog sveučilišta. Jedan od njih je Ivan Bogdanović (23) iz Seoca kraj Omiša. Slijep je od rođenja, no to za njega nije značilo nikakvu prepreku. Nedavno je diplomirao i postao magistar edukacije povijesti i filozofije. Smatra da je, osim nedostupnosti literature, ali i zbog straha od stigmatizacije, predrasuda i barijera, još jako malo slijepih mladića i djevojaka koji se odlučuju studirati.

- Ovaj projekt nije meni toliko pomogao jer sam ja već bio pri kraju fakulteta, a i sama digitalizacija koja je bila najvažnija provedena je u završnoj fazi projekta. U svemu sam sudjelovao na način da sam procjenjivao je li projekt adekvatan za slijepe i slabovidne studente te da pomognem nekim smjernicama kako bi se budućim studentima olakšao rad. Ovaj projekt zaista će puno pomoći budućim slijepim i slabovidnim studentima, koji se više ubuduće neće morati mučiti kao što smo mi prije digitalizacije - ispričao nam je Ivan te pojasnio kako cijeli projekt zapravo funkcionira.

- Obična knjiga se skenira, kroz odgovarajući softver se prebaci u Word ili PDF format, nakon čega ‘screen reader’, odnosno čitač ekrana, čita studentima tekst i oni tako uče. Dok sam ja studirao, morao sam svaku knjigu sam skenirati i vjerujte da je to stvarno pravo mučenje - rekao je Bogdanović. Dovršenjem ovog projekta skenirana je sva potrebna literatura za predmete s poslovne ekonomije, povijesti i sociologije te je budućim studentima nemjerljivo olakšan rad, zaključio je Ivan, koji je nedavno pokrenuo i vlastiti projekt. Želi mlađim kolegama što više olakšati put do osamostaljenja, biti im podrška kroz školovanje i osamostaljenje.

- Radi se o uredu za osobe s invaliditetom koji bi se osnovao na Sveučilištu i koji bi bio spona između studenata i fakulteta. Naišao sam na razumijevanje i uvjeren sam da ćemo to u dogledno vrijeme realizirati. Naime, sam sam prošao kroz cijeli taj proces studiranja i uvjeren sam da točno znam kako budućim studentima s invaliditetom možemo olakšati učenje i napredovanje - zaključio je Ivan.

Posebna pozornost posvećena je motivaciji slijepih i slabovidnih osoba kao i standardizaciji napravljenih unapređenja kako bi se osigurala održivost i primjenjivost rezultata u budućnosti i na ostale ustanove visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Profesor splitskog Ekonomskog fakulteta Marko Hell rekao je da trenutačno u Splitu postoji desetak potencijalnih slijepih i slabovidnih studenata kojima će biti omogućeno olakšano e-učenje. Hell ističe važnost ovakvog učenja u obrazovnom sustavu.

- E-učenje predstavlja temeljni trend razvoja u području obrazovanja. Uključimo li u definiciju e-učenja suradnju i interakciju u svrhu ostvarivanja postavljenih ciljeva učenja, osiguravamo održivu integraciju slijepih osoba u akademsku zajednicu. S obzirom na uključenost studenata u svim fazama projekta - rekao je voditelj prijave i implementacije projekta profesor Marko Hell.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Majka ostavila auto iza štale? Kopa se blizu kuće, stiže sve više policije i vatrogasaca
TRAŽE MALENU DANKU (2)

Majka ostavila auto iza štale? Kopa se blizu kuće, stiže sve više policije i vatrogasaca

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora. Djevojčicu traži stotine ljudi, od volontera, policije, Gorske službe spašavanja, helikoptera...

Susjedi nestale curice: 'Što je obitelj radila ovdje?! Pa nisu bili godinama tu. Sve je zapušteno'
MAJCI VJEŠTAČE MOBITEL

Susjedi nestale curice: 'Što je obitelj radila ovdje?! Pa nisu bili godinama tu. Sve je zapušteno'

Mještani kažu kako obitelj Ilić godinama nisu viđali u susjedstvu. Kažu kako u toj vikendici već godinama nikoga nema, objekt je zapušten pa susjedima nije najjasnije zašto je obitelj sa sobom tamo povela djecu
Misterij nestanka male Danke (2): 'Zlatno je dijete. Mirna i šutljiva, hoće prići svakome'
VELIKA POTRAGA U SRBIJI

Misterij nestanka male Danke (2): 'Zlatno je dijete. Mirna i šutljiva, hoće prići svakome'

Na istoku Srbije od utorka poslijepodne traje potraga za Dankom Ilić (2). Traže je stotine volontera i policajaca, teren pretražuju i rudari. Pomoć nudi i naš HGSS