Zvali su se zabavišta i u njima su boravila predškolska djeca bogatih i siromašnih roditelja, a plaćali su ovisno o zaradi. Prvi privatni vrtić u Zagrebu je otvoren 1869.
VRTIĆI NEKAD
Djeca su nekad u 'zabavištima' slagala drvene i kamene kocke
U zabavištima predškolska su djeca boravila dva do tri sata prijepodne i dva, tri sata poslijepodne. Sjedili su u klupama kao u školi i spavali na zajedničkim strunjačama.
Prije 150 godina djeca u zabavištima igrala su se raznim didaktičkim igračkama, poput drvenih ili kamenih kocki, od kojih su, prema nacrtima i uputama zabavišne učiteljice, izrađivali makete, pleli košare i slično. Većina ih je imala vrtove u kojima su učili saditi cvijeće i povrće, a neka su imala i životinje, primjerice, psa ili perad. U vrtu je obično bio i pješčanik za igru te koš sa zatvorenom pletenom košarom sa zvoncem koje bi zazvonilo nakon što bi dijete pogodilo koš.
- Prvi privatni vrtić u Zagrebu 1869. godine otvorila je Antonija Cvijić Lukšić u Bregovitoj ulici 3, u današnjoj Tomićevoj ulici. Bio je to samo sedam godina nakon otvaranja prvog vrtića u Beču - kazala nam je Elizabeta Serdar, autorica izložbe “Zagrebačka zabavišta” koju se može pogledati u Hrvatskom školskom muzeju na Trgu žrtava fašizma.
Prvo gradsko zabavište koje je sufinancirao Grad otvoreno je 1882. godine na Kaptolu, a u sljedećim godinama otvoreno ih je još nekoliko. Djece je u vrtićima u to vrijeme bilo oko stotinjak. U jednoj grupi bilo je 30-40 djece. Mališani su mogli jesti u vrtiću ili hranu donijeti od kuće.
Najsiromašniji roditelji nisu ga plaćali, dok su ostali plaćali prema porezu koji su prijavili, i to u tri različita razreda. Tko je prijavljivao veći porez, više je plaćao.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
