Dogovor u Praizu: Razvijene zemlje su se obvezale da će pomoći zemljama u razvitku u borbi protiv zatopljenja sa 100 milijarda dolara godišnje od 2020. godine
Povijesni sporazum za spas planeta od klimatskog sloma
Sporazum bez presedana za borbu protiv zatopljenja usvojen je u subotu u Parizu na zadovoljstvo 195 zemalja sudionica nakon nekoliko godina krajnje napornih pregovora.
"Gledajući dvoranu vidim pozitivnu reakciju, ne čujem primjedbe, sporazum iz Pariza za klimu je usvojen", rekao je predsjednik globalnog summita o klimi COP21 francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, čime je potaknuo nazočne u dvorani na višeminutno odobravanje pljeskom. Višeminutne ovacije prolomile su se dvoranom, šest godina nakon neuspjeha COP u Kopenhagenu, kada nije postignut sporazum.
Prije početka plenarnog zasjedanja, najveća skupina zemalja F77+ Kina su izjavile da su zadovoljne tekstom koji je tijekom noći modificiran.
U dogovoru se traži da se razina zagrijavanja zadrži "znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje", težeći prema 1,5 stupnjeva.
Pozdravljen kao prvi globalni klimatski sporazum koji obvezuje kako bogate tako i siromašne zemlje na zauzdavanje rasta emisija stakleničkih plinova koji se krive za zagrijavanje planeta on postavlja ključni dugoročni cilj da se u ovom stoljeću ukloni emisija stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek.
Razvijene zemlje su se obvezale da će pomoći zemljama u razvitku u borbi protiv zatopljenja sa 100 milijarda dolara godišnje od 2020.
Tijekom pokretanja COP21, 150 šefova država i vlada su izrazili hitnu potrebu suzbijanja zagrijavanja koje u prvom redu zahvaća najsiromašnije zemlje, koje imaju najmanje sredstava za borbu protiv zagrijavanja.
Ugovor će stupiti na snagu 2020. i treba omogućiti preusmjeravanje svjetskog gospodarstva prema modelu bez ili s malo ugljika. Takva revolucija uključuje progresivno napuštanje fosilnih izvora, ugljena, nafte i plina koji dominiraju svjetskom energetskom proizvodnjom.
Znanstvenici upozoravaju da predviđena smanjenja nacionalnih emisija plinova s učinkom staklenika koje se krivi za zagrijavanje neće biti dovoljna da bi se postiglo zagrijavanje manje od 2 stupnja Celzija nego bi doveli do povećanja od 3 stupnja Celzija.
Sporazum pokreće veliki mehanizam revizije planova ograničenja i smanjenja emisija, a pošto su nevladine organizacije i znanstvenici upozorili da će za to 2025. biti prekasno, mehanizam obvezne revizije će biti pokrenut 2020.
Klimatolog Jean Jouzel je upozorio da će s "2 stupnja C klima već biti puno drugačija nego danas, ali 2 stupnja C manje, to je cilj kojeg se treba držati ako na kraju stoljeća želimo imati svijet kojem se možemo prilagoditi".
Tekst sadrži i načelo razlikovanja, po kojem se razvijene zemlje trebaju više uključiti u borbu protiv zagrijavanja u ime njihove povijesne odgovornosti za emisije plinova s učinkom staklenika.
U Parizu masovni prosvjedi zelenih iz cijeloga svijeta, među njima i hrvatskih
Uoči završetka Međunarodne konferencije o klimi - COP21 u Parizu su u subotu deseci tisuća zelenih aktivista iz cijeloga svijeta prošli ulicama grada i održali masovne prosvjede tražeći zaustavljanje klimatskih promjena, a među njima bili su i aktivisti najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije i njihovih partnerskih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Aktivisti iz brojnih nevladinih udruga prvo su održali masovni prosvjedni skup kod "Slavoluka pobjede", a zatim su prošli ulicama Pariza do Eiffelovog tornja gdje je održan novi masovni prosvjed.
Pariz je u subotu bio "probuđeni zeleni grad", zeleni aktivisti i građani svih generacija tražili su zaustavljanje klimatskih promjena, klimatsku i socijalnu pravdu, digli su glas protiv uništavanja okoliša istaknuvši transparente sa zahtjevima za napuštanje korištenja fosilnih goriva i nuklearne energije, ali i promjene sustava.
U subotu ujutro okupilo se tisuću zelenih aktivista iz mreže udruga Friends of the Earth kojih je dio i Zelena akcija, te su u malim skupinama raspoređenim po cijelom Parizu mobitelom odašiljali signal i na taj način putem GPS-a preko cijeloga grada ispisali "Klimatska pravda i mir".
Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić za Hinu je izjavio da je 17 aktivista iz Hrvatske, BiH i Srbije u petak i subotu u Parizu sudjelovalo u nekoliko prosvjeda kako bi zajedno s desecima tisuća aktivista iz cijeloga svijeta donositeljima odluka uputili jasan zahtjev da je potrebno spriječiti razorne posljedice klimatskih promjena.
"Izgledno je da rezultat ovih klimatskih pregovora neće biti zadovoljavajući te da će se kampanja protiv klimatskih promjena morati i dalje voditi u cijelom svijetu", poručio je Ivčić.