Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova kazao je kako će Rusija u mirovnim pregovorima tražiti garancije od država NATO-a kako neće prihvatiti Ukrajinu u savez odnosno da Ukrajina mora ostati neutralna
Nakon sedam mjeseci velikih borbi, nakon sve češćih ruskih oglašavanja o teškoj situaciji u Kursku i nakon što je Steve Witkoff zamolio Putina da poštedi Ukrajince u Kursku, Kijev je i službeno objavio da se povlače iz te ruske regije.
If you follow my map, the day you saw this shoulda been the day you started worrying about Kursk. pic.twitter.com/KdeW8t5mVG
Premijer Keir Starmer i predsjednik Emmanuel Macron idu podruku u predvođenju europske potpore Ukrajini tijekom burnog drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa što potcrtava uspon britansko-francuskih odnosa, ocjenjuju izvori u vlastima dvije zemlje i analitičari.
Odnosi susjeda s obje strane Kanala pogoršali su se tijekom oštrih pregovora o britanskom odlasku iz Europske unije nakon šokantnih rezultata britanskog referenduma 2016.
Starmer je stupio na dužnost u srpnju obećavši da će njegova Laburistička stranka "resetirati" britanske odnose s europskim saveznicima, a nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i preokreta američke vanjske politike te je napore udvostručio.
"Još prije nego što je došao u vladu Keiru Starmeru je prioritet bila izgradnja snažnog odnosa s predsjednikom Macronom", rekao je izvor iz Downing Streeta, koji je želio ostati anoniman.
"Jasno je da imaju topao osobni odnos i komplementarne vještine. Postoji ogromno poštovanje s obje strane, koje je izgrađeno prije sadašnjeg epohalnog izazova, a sada je neprocjenjivo."
Taj je izazov došao do izražaja prošlog mjeseca kada je Trump izvukao ruskog čelnika Vladimira Putina iz diplomatske izolacije jednostranim otvaranjem pregovora s Moskvom o okončanju njezina rata u Ukrajini.
Foto: Javad Parsa/REUTERS
Starmer (62) i Macron (47) brzo su udružili snage nastojeći osigurati da svaki sporazum o okončanju trogodišnjeg sukoba poštuje ukrajinsku i europsku sigurnost, što je cilj prema kojem idu zajednički.
Njih dvojica su okupili europske čelnike i druge saveznike na sastancima u Parizu i Londonu ulažući napore u stvaranje "koalicije voljnih" - zemalja koje su spremne stati iza svakog prekida vatre.
Starmer i Macron kažu da su spremni rasporediti svoje snage u Ukrajinu, uz podršku SAD-a, kako bi odvratili Putina od kršenja primirja.
Pokušavaju uvjeriti druge nacije da učine isto ili pomoći kroz različite vrste podrške, poput logistike i nadzora.
Starmer je u subotu sazvao zadnji sastanak zainteresiranih zemalja na virtualnom okupljanju 25 čelnika.
Sastanak je uslijedio nakon što je Macron u utorak rekao vojnim zapovjednicima iz cijele Europe i šire da prijeđu "s koncepta na plan" i "definiraju vjerodostojna sigurnosna jamstva" za Kijev.
"Timovi rade ruku pod ruku", rekao je izvor iz Downing Streeta za AFP.
Britanija i Francuska djeluju kao ključni posrednici između Ukrajine i Trumpove administracije.
Savjetnici za nacionalnu sigurnost obiju zemalja, zajedno s njemačkim, sastali su se ovog tjedna u glavnom gradu Poljske s glavnim suradnikom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ti su razgovori uslijedili nakon što se ukrajinsko izaslanstvo vratilo iz Saudijske Arabije gdje je podržalo američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre.
Savjetnici za nacionalnu sigurnost E3 također su bili u petak u Washingtonu kako bi se sastali s američkim kolegom Mikeom Waltzom.
NOVI PLAN VOJNE POMOĆI
Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u ponedjeljak trebali bi raspravljati o novoj inicijativi koja bi mogla osigurati milijarde eura dodatne vojne pomoći Ukrajini. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas predložila je da se Ukrajini pruži pomoć u vrijednosti između 20 i 40 milijardi eura, navodi dpa. Države članice EU-a pridonijele bi ovom iznosu na temelju svoje gospodarske snage. Kako bi se spriječio mogući veto pojedinih vlada, sudjelovanje u inicijativi bilo bi dobrovoljno, stoji u tekstu u koji je njemačka novinska agencija dpa imala uvid.
Mađarska je u prošlosti odbila podržati davanje vojne pomoći EU-a Ukrajini, nazivajući je besmislenom i rekavši da produljuje rat.
Ne očekuje se da će ministri vanjskih poslova postići dogovor o inicijativi, rekli su diplomati, sugerirajući da će biti potrebni daljnji razgovori čelnika zemalja.
Oni bi se trebali sastati u četvrtak na samitu.
Za neke zemlje, poput Njemačke, potpora koju predlaže Kallas ne bi bila problem.
Berlin je već odobrio pomoć u ukupnom iznosu od 4 milijarde eura za ovu godinu, a uskoro će se dodati još 3 milijarde eura.
Međutim, druge velike zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske morale bi znatno povećati potporu Ukrajini ako žele dati doprinos u fond koji je proporcionalan njihovoj gospodarskoj snazi.
Uz financijska obećanja, inicijativa također postavlja cilj za zemlje sudionice da ove godine Kijevu isporuče dva milijuna komada topničkog streljiva.
Ostale teme na dnevnom redu sastanka uključuju odnose EU-a sa Sjedinjenim Državama, njihovu politiku prema Iranu i situaciju na Bliskom istoku, te Siriju.
RAZGOVORI U UTORAK
Američki predsjednik Donald Trump najavio je kako će u utorak razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mogućem okončanju rata u Ukrajini koji traje tri godine, a nakon pozitivnog ishoda razgovora američkih i ruskih dužnosnika u Moskvi.
"Razgovarat ću s predsjednikom Putinom u utorak. Puno je posla obavljeno tijekom vikenda. Želimo vidjeti možemo li okončati ovaj rat. Možda možemo, možda ne, ali mislim kako su šanse dobre", rekao je Trump tijekom leta iz Floride prema Washingtonu.
Trump će pokušati dobiti Putinovu podršku za predloženo 30-dnevno primirje koje je Ukrajina prihvatila još prošlog tjedna.
Na pitanje što će pregovori o primirju obuhvaćati, Trump je odgovorio:
"Razgovarat ćemo o teritorijima i o energetskim postrojenjima. Mislim kako smo već o puno toga razgovarali s obje strane, kako Ukrajinom tako i Rusijom."
'UKRAJINA NE SMIJE U NATO'
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško u izjavi za rusku medijsku kuću Izvjestja kazao je kako će Rusija u mirovnim pregovorima tražiti garancije od država NATO-a kako neće prihvatiti Ukrajinu u svoj savez odnosno da Ukrajina mora ostati neutralna.
"Tražit ćemo da čelična sigurnosna jamstva postanu dio ovog dogovora. Jedno od tih jamstava je i neutralni status Ukrajine, odnosno odbijanje država NATO-a prihvaćanje Ukrajine u savez", izjavio je Gruško.
Zamjenik šefa ruske diplomacije ponovio je stav Kremlja koji se protivi čak i dolasku vojnika iz zemalja članica NATO-a u Ukrajinu u sklopu međunarodnih mirovnih snaga nakon što su Francuska i Velika Britanija izrazile dobru volju poslati svoje vojnike u mirovnu misiju koja bi kontrolirala prekid vatre.
"Nema veze pod kojom bi oznakom NATO snage stigle u Ukrajinu: bila to Europska unija, NATO ili nacionalni kapacitet. Ako se pojave tamo, to će značiti kako su raspoređeni u zonu sukoba sa svim posljedicama za te kontigente kao strane u sukobu", kazao je Gruško i dodao:
"O raspoređivanju nenaoružanih promatrača, civilne misije koja bi nadzirala provođenje pojedinih aspekata sporazuma ili jamstvenih mehanizama možemo razgovarati tek kada se sporazum postigne. Do tada sve je to samo zrak."
