Dragutin Lesar: U državnim agencijama radi 14.500 ljudi

Dragutin Lesar od Vlade je zatražio, i dobio, točno brojno stanje arhipelaga hrvatskih državnih agencija, zavoda i fondova. Statistika je trebala sadržavati i broj zaposlenih na dan 30. rujna 2014. godine i godišnje prihode. Evo što je Vlada odgovorila.

U 40 agencija radi 6390 ljudi. Najveća je Financijska agencija Fina u kojoj radi 3128 zaposlenika, dok u Agenciji za obnovu osječke tvrđe radi jedan čovjek. Iza Fine, po broju zaposlenih, najveće su Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (671) i Hrvatska poljoprivredna agencija (323). Ostale agencije imaju manje od 200 zaposlenika.

Fina je za 2014. planirala 796,933.326 kuna prihoda, iza nje je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa 752 planirana milijuna, potom ide Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama s 420 milijuna kuna, pa Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata s 390 milijuna kuna. Agencija za obalni linijski pomorski promet planirala je 312 milijuna kuna.

Najmanje su, prema planiranom prihodu, Agencija za obnovu osječke Tvrđe s prihodom od 1,3 milijuna kuna i Agencija za ugljikovodike koja je 2014. godine planirala prihod od 400.000 kuna.

U 16 zavoda zaposleno je 7868 ljudi. Najveća su tri: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (2892), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2339) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (1289).

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu zapošljava 413 ljudi, dok Hrvatski restauratorski zavod upošljava njih 295.

HZMO je planirao 36,9 milijardi kuna, HZZO 23,2 milijarde kuna, a HZZ 2,5 milijardi kuna prihoda u 2014. godini.

U pet fondova radi 291 zaposlenik. To su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za naknadu oduzete imovine, Fond za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada nuklearke Krško, Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihove djece te Fond za obnovu Vukovara.

Dragutin Lesar htio je ove ustanove, koje su u svim racionalizacijama ostajale izvan fokusa, vratiti u priču.

- To je samo jedno od niza pitanja koje sam u zadnje vrijeme uputio Vladi, a s dva cilja. Prvo, zanima me kakvo nam je upravljanje državnom imovinom. Kad ti odgovori počnu stizati, bit će vjerojatno još i više iznenađenja. A drugo se odnosi na ustroj državne vlasti. Naime, kad se govori o potrebi štednje i racionalizacije, odmah se kreće na obrazovni i zdravstveni sustav, a ove ustanove, da ne kažem paradržavne agencije, koje su se u Hrvatskoj namnožile, naročito od 2006. i 2007. godine nadalje, ostaju skrivene, ostaju izvan dometa analiza, kritika, potrebe za smanjivanjem, racionalizacijom itd.

A budući da reagirati možemo samo na temelju službenih podataka, to je bilo to.

Lesar će nakon ovoga od države tražiti popis imovine.

Hrvatska vlada bi - vjerojatno ne ova nego iduća - trebala napraviti detaljnu analizu koje od ovih agencija, instituta i fondova obavljaju korisnu djelatnost, a koje to ne čine, odnosno u kojoj mjeri to rade, koliko stoje, kakve su plaće i sl. Vlada bi i inače morala imati “osobnu kartu” javnih ustanova kako bi u nužnoj racionalizaciji državnog ustroja svaku od tih ustanova svela na pravu mjeru - prema broju zaposlenih, trošku itd.