DRAMATIČNA NOĆ NA DUNAVU Paks radi na 12 posto, rekordno niski vodostaji diljem Hrvatske

Premijer Andrej Plenković u utorak je rekao da je sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj zajamčena i da će struje biti dovoljno.

"Što se tiče sigurnosti opskrbe, ona je zajamčena (...). Nema nikakvih dilema da će Hrvatska imati dovoljno električke energije", rekao je Plenković odgovarajući na pitanje mogu li se problemi s opskrbom zbog niskog vodostaja rijeka s kojima se suočavaju susjedne zemlje, preliti i na Hrvatsku.

Plenković u utorak boravi u Bolu na Braču, u povodu Dana općine.

Kada je riječ o Nuklearnoj elektrani Krško, rekao je da je i ondje stanje stabilno.

"Za sada je sve pod kontrolom i s te strane nema nikakve ugroze", istaknuo je Plenković.

Izvijestio je da je jučer kontaktirao s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, koji je pak u kontaktu sa slovenskim kolegom, a da će se danas sastati s predsjednikom uprave HEP-a razgovarati o situaciji s nuklearkom.

"Za sada, prema mojim informacijama od jučer iz razgovora s ministrom koji je nadležan za energetiku, situacija je stabilna", rekao je Plenković. 

Komentirao je rezultate turističke sezone, rekavši kako podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju plus u odnosu na prošlog godinu.

"Sezona je bolja nego što je bila prošlogodišnja, to se vidi iz fiskalizacije i prometa. Mislim da je to vrlo dobro i nadam se da smo zadržali epitet konkurentnosti Hrvatskog turizma i ovoj turističkoj sezoni", rekao je Plenković.

Vodostaj Rajne u Njemačkoj pao je zbog toplinskog vala i manjka oborina na najnižu razinu otkada se prate podaci, otežavajući plovidbu brodova koji sada prevoze znatno manje tereta, uz višestruko veće troškove, izvijestila je agencija za unutarnju plovidbu WSV.

Plovna dubina Rajne na kritičnoj točki kod Kauba, blizu Koblenza, iznosila je u utorak samo 24 centimetra, navodi WSV.

Brodovi i dalje plove, unatoč niskom vodostaju, jer je rijeka na toj lokaciji oko metar dublja od samog plovnog puta, ali prevoze znatno manje tereta.

Zbog plitke Rajne teretni brodovi trenutačno mogu koristiti tek oko 20 posto uobičajenog kapaciteta, što povećava troškove prijevoza, jer se teret mora rasporediti na više plovila.

Trošak prijevoza teglenicama-baržama na potezu od Rotterdama do Karlsruhea poskočio je s približno 45 eura po toni krajem lipnja na sadašnjih oko 150 do 160 eura, navode trgovci.

"Isporuke baržama trenutačno su jako ograničene i brodovi plove s osjetno manje tereta", rekao je glasnogovornik kemijske kompanije Lanxess u ponedjeljak navečer.

"Pojedine točke za utovar i istovar više nisu dostupne pa prelazimo na željeznički i cestovni prijevoz, gdje god je moguće", dodao je.

Trgovci ujedno upozoravaju da veći troškovi mogli dodatno opteretiti njemačku industriju koja je počela pokazivati znakove oporavka.

WSV očekuje da će dubina plovnog puta kod Kauba u četvrtak pasti na novu rekordno nisku razinu od oko 21 centimetar.

Rajna je najvažniji europski komercijalni unutarnji plovni put i važna brodska ruta za prijevoz roba poput žitarica, minerala, ruda, ugljena i naftnih derivata, podsjeća Reuters.

Samo njemačka industrija transportira Rajnom otprilike 200 milijuna tona robe godišnje, uključujući gorivo i sirovine.

Brojne elektrane i industrijski pogoni u srcu Njemačke dopremaju Rajnom ugljen i sirovine za proizvodnju kemikalija, s uvoznih terminala na Sjevernom moru.

Unatoč dugotrajnom toplinskom valu i izostanku značajnijih oborina, stanje na vodotocima Varaždinske županije zasad je stabilno, no rijeka Plitvica pokazuje znakove mogućeg skorog prestanka površinskog toka, izvijestile su u utorak Hrvatske vode.

„Hrvatske vode pojačano prate stanje na vodotocima, razine podzemnih voda i lokacije ispuštanja pročišćenih otpadnih voda, a svakodnevnim terenskim obilascima i mjerenjima nastoje pravodobno reagirati na moguće pogoršanje hidroloških prilika”, ističe se u priopćenju.

Na rijeci Bednji jutros su izmjereni niski vodostaji, no terenskim obilascima utvrđeno je kontinuirano tečenje vodotoka sa zadovoljavajućim protokom, zbog čega se ocjenjuje da rijeka i dalje održava biološki minimum unatoč dugotrajnoj suši.

Dodatnu sigurnost predstavlja akumulacijsko jezero Trakošćan, u kojem je oko 120.000 kubičnih metara vode iznad kote preljeva. Hrvatske vode po potrebi mogu kontrolirano ispuštati tu količinu kako bi povećale protok Bednje i očuvale riblji fond te druge vodene organizme.

Za razliku od Bednje, na rijeci Plitvici u naselju Selnik uočeno je izrazito usporeno tečenje, uz pokazatelje mogućeg skorog prestanka površinskog toka. Ističe se da na toj rijeci trenutačno ne postoje dodatne mogućnosti osiguravanja biološkog minimuma jer uzvodno nema akumulacija iz kojih bi se mogla ispuštati voda.

Direktor Hrvatskih voda za sliv Mure i gornje Drave Milan Rezo navodi da je upravo zato važna realizacija projekta akumulacije Grabušnica.

„Hrvatske vode ishodile su lokacijsku dozvolu za izgradnju retencijskog prostora Grabušnica ukupnog volumena približno milijun kubnih metara”, naglasio je Rezo dodajući da će to u budućnosti omogućiti održavanje bioloških minimuma tijekom sušnih razdoblja te zadržavanje velikih količina vode radi zaštite od poplava.

Na rijeci Dravi, u suradnji s HEP-om, i dalje se provodi propisani režim ispuštanja kojim se osigurava biološki minimum u starom koritu rijeke, dok razine podzemnih voda zasad ne bilježe značajnije promjene. Hrvatske vode navode i da dosadašnje kontrole lokacija ispuštanja pročišćenih otpadnih voda nisu pokazale okolnosti koje bi zahtijevale izvanredne mjere.

Rekordno nizak vodostaj Dunava postao je prvi ozbiljan europski stres test otpornosti na klimatske ekstreme, izravno ugrozivši energetiku, promet i ekosustave diljem dunavskog sliva, priopćio je u utorak Institut za vode Josip Juraj Strossmayer na temelju podataka državnog monitoringa.

Podaci pokazuju da je vodostaj Dunava u Hrvatskoj trenutačno najniži od 2021. godine, dok se na Sifonskom kanalu u Podunavlju izostanak vode tijekom 2026. prvi put pojavio već u zimi i proljeću, stoji u priopćenju. 

Isti hidrološki poremećaj usporio je rad nuklearnih elektrana u susjedstvu, u Mađarskoj su tri od četiri bloka elektrane Paks bila izvan pogona, dok u Rumunjskoj ograničeno radi NE Cernavodă, u Srbiji je pala proizvodnja hidroenergije, a u Bugarskoj su ugroženi močvarni ekosustavi, ističu iz Instituta za vode.

Ravnatelj instituta Mario Šiljeg upozorava da klimatske promjene više ne stvaraju pojedinačne probleme, nego lančane reakcije koje istodobno pogađaju više sektora i država.

"Dvadeseto stoljeće učilo nas je da nema razvoja bez energije. Dvadeset prvo stoljeće pokazuje da nema ni energije, ni proizvodnje hrane, ni očuvanja prirode bez pouzdanih vodnih resursa. Upravo zato vodna otpornost više nije samo okolišno pitanje, nego pitanje dugoročne otpornosti društva, gospodarstva i države", naglasio je Šiljeg.

Vrijednost praćenja stanja, ističe, je u tome što omogućuje donošenje odluka na temelju činjenica, prije nego što hidrološki rizici prerastu u gospodarske, energetske ili okolišne posljedice. Dodaje kako se najveće pogreške u upravljanju vodama ne događaju zbog nedostatka rješenja nego zato što se promjene prepoznaju prekasno.

Pravodobni monitoring ključan je jer država koja promjenu prepozna tek kada nastane šteta više ne upravlja rizikom, nego njegovim posljedicama, poručuju iz Instituta za vode.

Mađarska nuklearna elektrana Paks jedva je izbjegla potpuno zatvaranje nakon što je vodostaj Dunava pao na rekordno nisku razinu za vrijeme toplinskog vala, rekao je u utorak premijer Péter Magyar.

"Oko 1:30 ujutro bili smo tek nekoliko milimetara od potpunog zatvaranja nuklearke", napisao je Magyar na svojoj Facebook stranici u utorak ujutro. "Ali onda je pad vodostaja Dunava prekinut i do jutra je porastao za 1,5 centimetar", dodao je.

Elektrana trenutačno radi sa svojom posljednjom turbinom "u sigurnim uvjetima", kazao je.

Elektrana Paks, koja jamči trećinu mađarske potrošnje električne energije, raspolaže s četiri reaktorske jedinice i nalazi se oko 100 kilometara južno od glavnoga grada Budimpešte. Rashladnu vodu crpi iz Dunava, čija je razina u cijeloj Mađarskoj trenutačno na povijesno niskoj razini.

I ta je država, poput brojnih drugih europskih zemalja trenutačno usred snažnoga toplinskog vala.

Sa samo jednom turbinom u pogonu elektrana Paks proizvodi 240 megavata, što je samo 12 posto ukupne proizvodnje u uobičajenim radnim uvjetima, podaci su Mađarske agencije za atomsku energiju (HAEA).

Prošli se vikend činilo vjerojatnim da će Paks prije ili kasnije morati biti u potpunosti zatvoren zbog niskog vodostaja Dunava. To bi bilo prvo potpuno zatvaranje od puštanja prvog reaktorskog bloka u rad 1982. godine. No od tada se vodostaj Dunava u Mađarskoj ponovno lagano povećava.