DRAMATIČNA NOĆ NA DUNAVU Paks radi na 12 posto, rekordno niski vodostaji diljem Hrvatske

Rekordno nizak vodostaj Dunava postao je prvi ozbiljan europski stres test otpornosti na klimatske ekstreme, izravno ugrozivši energetiku, promet i ekosustave diljem dunavskog sliva, priopćio je u utorak Institut za vode Josip Juraj Strossmayer na temelju podataka državnog monitoringa.

Podaci pokazuju da je vodostaj Dunava u Hrvatskoj trenutačno najniži od 2021. godine, dok se na Sifonskom kanalu u Podunavlju izostanak vode tijekom 2026. prvi put pojavio već u zimi i proljeću, stoji u priopćenju. 

Isti hidrološki poremećaj usporio je rad nuklearnih elektrana u susjedstvu, u Mađarskoj su tri od četiri bloka elektrane Paks bila izvan pogona, dok u Rumunjskoj ograničeno radi NE Cernavodă, u Srbiji je pala proizvodnja hidroenergije, a u Bugarskoj su ugroženi močvarni ekosustavi, ističu iz Instituta za vode.

Ravnatelj instituta Mario Šiljeg upozorava da klimatske promjene više ne stvaraju pojedinačne probleme, nego lančane reakcije koje istodobno pogađaju više sektora i država.

"Dvadeseto stoljeće učilo nas je da nema razvoja bez energije. Dvadeset prvo stoljeće pokazuje da nema ni energije, ni proizvodnje hrane, ni očuvanja prirode bez pouzdanih vodnih resursa. Upravo zato vodna otpornost više nije samo okolišno pitanje, nego pitanje dugoročne otpornosti društva, gospodarstva i države", naglasio je Šiljeg.

Vrijednost praćenja stanja, ističe, je u tome što omogućuje donošenje odluka na temelju činjenica, prije nego što hidrološki rizici prerastu u gospodarske, energetske ili okolišne posljedice. Dodaje kako se najveće pogreške u upravljanju vodama ne događaju zbog nedostatka rješenja nego zato što se promjene prepoznaju prekasno.

Pravodobni monitoring ključan je jer država koja promjenu prepozna tek kada nastane šteta više ne upravlja rizikom, nego njegovim posljedicama, poručuju iz Instituta za vode.

Mađarska nuklearna elektrana Paks jedva je izbjegla potpuno zatvaranje nakon što je vodostaj Dunava pao na rekordno nisku razinu za vrijeme toplinskog vala, rekao je u utorak premijer Péter Magyar.

"Oko 1:30 ujutro bili smo tek nekoliko milimetara od potpunog zatvaranja nuklearke", napisao je Magyar na svojoj Facebook stranici u utorak ujutro. "Ali onda je pad vodostaja Dunava prekinut i do jutra je porastao za 1,5 centimetar", dodao je.

Elektrana trenutačno radi sa svojom posljednjom turbinom "u sigurnim uvjetima", kazao je.

Elektrana Paks, koja jamči trećinu mađarske potrošnje električne energije, raspolaže s četiri reaktorske jedinice i nalazi se oko 100 kilometara južno od glavnoga grada Budimpešte. Rashladnu vodu crpi iz Dunava, čija je razina u cijeloj Mađarskoj trenutačno na povijesno niskoj razini.

I ta je država, poput brojnih drugih europskih zemalja trenutačno usred snažnoga toplinskog vala.

Sa samo jednom turbinom u pogonu elektrana Paks proizvodi 240 megavata, što je samo 12 posto ukupne proizvodnje u uobičajenim radnim uvjetima, podaci su Mađarske agencije za atomsku energiju (HAEA).

Prošli se vikend činilo vjerojatnim da će Paks prije ili kasnije morati biti u potpunosti zatvoren zbog niskog vodostaja Dunava. To bi bilo prvo potpuno zatvaranje od puštanja prvog reaktorskog bloka u rad 1982. godine. No od tada se vodostaj Dunava u Mađarskoj ponovno lagano povećava.

Dugotrajni toplinski val i izostanak značajnijih oborina spustili su vodostaje Drave, Dunava i drugih vodotoka na istoku Hrvatske na rekordno niske razine, a značajnije promjene vodostaja ne očekuju se slijedećih pet do sedam dana.

Na pojedinim mjernim postajama ovoga ljeta zabilježene su najniže vrijednosti otkad postoje mjerenja, a Drava je u kratkom razdoblju čak tri puta dosegnula novi minimalni zabilježeni vodostaj, objavile su Hrvatske vode.

Unatoč povećanoj potrošnji vode, javni isporučitelji vodnih usluga na području nadležnosti Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu trenutačno nemaju problema s izdašnošću vodocrpilišta niti s kvalitetom vode za javnu vodoopskrbu.

Prema raspoloživim prognozama i stanju u slivovima Drave i Dunava tijekom sljedećih pet do sedam dana ne očekuju se značajnije promjene vodostaja, istaknuo  je Mario Spajić, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu Hrvatskih voda.

Na Dravi će manje oscilacije i dalje biti uvjetovane radom hidroelektrana, no vodostaj će ostati u području izrazito niskih vrijednosti. Slična situacija očekuje se i na Dunavu, gdje zasad nema naznaka značajnijeg porasta vodostaja.

Izrazito niski vodostaji prisutni su i na manjim vodotocima, među kojima su Vuka, Karašica, Vučica i Baranjska Karašica, kao i na brojnim kanalima. Ovakve hidrološke prilike neuobičajene su za ljetne mjesece jer je režim rijeke Drave prirodno obilježen povećanim protocima tijekom lipnja i srpnja uslijed otapanja snijega i oborina u uzvodnom dijelu sliva, ističu iz Hrvatskih voda.

Temperatura vode oko  26 °C i više, niski vodostaji otežavaju plovidbu

Visoke temperature zraka utječu i na temperaturu vode, koja na pojedinim lokacijama doseže oko 26 °C i više. Takvi uvjeti dodatno opterećuju vodene ekosustave te nepovoljno djeluju na biljni i životinjski svijet. Posljedice su vidljive i u poljoprivredi, gdje visoke temperature i nedostatak vlage ubrzavaju isušivanje tla.

Niski vodostaji otežavaju i riječnu plovidbu. Plovidba Dunavom i dalje je moguća, ali uz ograničenja u opterećenju plovila, dok su uvjeti na pojedinim dionicama Drave znatno zahtjevniji.

Povlačenje vode na mnogim je mjestima otkrilo dijelove riječnog korita, pješčane sprudove i različite potopljene predmete. Nedavno je kod Osijeka zbog rekordno niskog vodostaja pronađena i neeksplodirana eksplozivna naprava, što dodatno potvrđuje da kretanje riječnim koritom može predstavljati ozbiljnu opasnost. Hrvatske vode stoga pozivaju građane da izbjegavaju hodanje po sprudovima i izloženim dijelovima korita te da se pridržavaju upozorenja nadležnih službi.  

Mađarska nije jedina zemlja čija je energetska sigurnost ugrožena zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Diljem Europe, nuklearne elektrane koje ovise o riječnom hlađenju suočavaju se sa sličnim izazovima. U susjednoj Rumunjskoj, vlasti su proslavile porast vodostaja Dunava od dva centimetra nakon spektakularne kontrolirane eksplozije. Cilj je bio preusmjeriti tok rijeke kako bi se osiguralo dovoljno vode za hlađenje nuklearne elektrane Cernavodă. Upravitelj elektrane izjavio je da bi to trebalo pomoći u održavanju rada postrojenja sljedećih nekoliko dana, no planiraju se i dodatne intervencije, uključujući potapanje starih teglenica.

Istovremeno, Francuska je morala smanjiti proizvodnju u nekoliko svojih nuklearnih elektrana, uključujući Golfech, Bugey i Saint Alban, jer je temperatura rijeka Garonne i Rhône premašila granice dopuštene za ispuštanje rashladne vode. Slična zabrinutost postoji i u Bugarskoj zbog moguće ugroze rada nuklearne elektrane Kozloduj, koja se također nalazi na Dunavu. Stručnjaci upozoravaju da će, s porastom globalnih temperatura, ovakvi događaji postajati sve češći, zbog čega će dugoročne strategije prilagodbe biti ključne za osiguranje stabilnosti opskrbe energijom.

Mađarska je bila "na milimetar" od gašenja svoje jedine nuklearne elektrane tijekom noći, potvrdio je premijer Péter Magyar, dok rekordno niske razine vode u Dunavu nastavljaju stvarati goleme probleme zemljama jugoistočne Europe. Događaj je naglasio rastuću ranjivost ključne energetske infrastrukture na klimatske promjene koje pogađaju cijeli kontinent.

- Oko 1:30 ujutro bili smo na nekoliko milimetara od potpunog gašenja elektrane Paks, no onda je vodostaj prestao padati i do jutra se podigao za 1,5 centimetar. Posljednja turbina trenutačno radi sigurno - objavio je Magyar na društvenim mrežama.

Az eddigi legnehezebb és legkritikusabb éjszakán vagyunk túl.
“Segíts magadon, az Isten is megsegít.”
Köszönöm mindenkinek a példátlan nemzeti összefogást! Közösen sikerülni fog. pic.twitter.com/GA0SdsZURX

— Magyar Péter (Ne féljetek) (@magyarpeterMP) August 4, 2026

%3Cscript%20async%20src%3D%22https%3A%2F%2Fplatform.x.com%2Fwidgets.js%22%20charset%3D%22utf-8%22%3E%3C%2Fscript%3E

Kriza izbjegnuta u posljednji trenutak

Nuklearna elektrana Paks, smještena stotinjak kilometara južno od Budimpešte, okosnica je mađarskog energetskog sustava. Njezina četiri reaktora, puštena u pogon između 1982. i 1987. godine, osiguravaju gotovo polovicu ukupne električne energije u zemlji. Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, postrojenje je već radilo sa smanjenim kapacitetom od nešto više od deset posto, pri čemu je u pogonu bio samo jedan od četiri reaktora, što je situacija bez presedana u njezinoj 44-godišnjoj povijesti.

Vodostaj kod Paksa pao je na izrazito niskih -137 centimetara, nadmašivši negativni rekord zabilježen 2018. godine. Vlada je upozorila na "kritičnih pet dana" za energetsku mrežu te uvela hitne mjere štednje. Mjere su uključivale obvezna smanjenja potrošnje za velike industrijske potrošače i gašenje dekorativne rasvjete na javnim zgradama.

Poslovni sektor priskočio u pomoć

Brojne tvrtke prilagodile su svoje poslovanje kako bi smanjile potrošnju energije tijekom vršnih sati. Ministar energetike István Kapitány izjavio je kako su mjere uštede uspjele sniziti potrošnju i održati mrežu stabilnom. Kao primjer, trgovački lanac Lidl promijenio je smjene u svojim pekarnicama i isključio hladnjake za pića, unatoč tome što su se temperature približavale 40 Celzijevih stupnjeva. Punjači za električne automobile na njihovim parkiralištima mogli su se koristiti samo do 17 sati, izvijestio je HVG.