Država joj plaća dopunsko, no kaže: 'Medicina nije besplatna'

Povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali i promjene Hitne pomoći koje najavljuje resorni ministar Dario Nakić imaju potporu Mosta.

Na pitanje je li povećanje cijena u zdravstvo bilo zapisano u reformama za koje se zalagao Most tijekom pregovora za sastav Vlade, njihova zastupnica Ines Strenja Linić odgovorila je:

- Medicina nije besplatna i ona košta, a da bi išla u korak sa svjetskim trendnovima, mora se preraspodijeliti. Puno je 19 kuna, ali s tim dobivate zadržavanje postojećeg zdravstvenog sustava - rekla je Strenja Linić za televiziju N1.

Ponovila je da odluka o rastu police sa 70 na 89 kuna nije bila jednostavna, ali da je jedina moguća ako želimo zadržati sustav baziran na solidarnosti.

- To je princip zdravi prema bolesnima i bogati prema siromašnima - rekla je.

Iako je do sada zbog ranjavanja u Domovinskom ratu, gdje je kao liječnica provela 1629 dana, bila oslobođena plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, najavila je da će se odreći tog prava.

- Potankut ću preispitivanje potrebe podizanja imovinskog cenzusa kako bi se što više građana koji su socijalno ugroženi oslobodilo plaćanja - rekla nam je Strenja Linić.     

Plan za zdravstvo zajednički su napisali Most i Domoljubna koalicija. Za sve reforme oformljeno je pet skupina u kojima su stručnjaci, ispričala je Strenja Linić.

O planu da se onima koji nisu hitni slučaj naplati pregled u visini od 150 kuna uzvratila napomenula je da razni profili ljudi dolazi na Hitnu.

- Oni koji nisu hitni će to moći dobiti u bolnici ali za to morati platiti. Raditi će se samo trijaža u bolnici. 350 medicinskih sestara koje su prvostupnici će učiniti trijažu koja je jednostavna, a potpisat će ju liječnik. Ako je pacijent peta kategorija moći će ostati čekati 10 sati za dva šava - izjavila je Strenja Linić.

Čelnik BUZ-a Milivoj Špika, koji je dio Domoljubne koalicije nedavno je izjavio da reforme koje je najavio ministar zdravstva nemaju nikakve veze s onim što je o reformi dogovoreno unutar Domoljubne koalicije.

- Nitko nije spominjao povećanje cijena niti bilo kakvo udaranje na standard građana. Ovo je vrlo opasan model ministara Nakića - rekao nam je Špika.

Ustvrdio je da sve ide prema tome da će bogati biti zdravi, a siromašni osuđeni na umiranje. Najavio je glas protiv najavljene ministrove reforme u Saboru.

- Ako su ovo reforme, jadna nam majka - zaključio je Špika. Iznenađenje čelnika BUZ-a ne treba čuditi jer je i sam ministar još u siječnju govorio suprotno od sada najavljene reforme.

- Polica dopunskog osiguranja za sada se neće mijenjati – rekao je Nakić u intervjuu krajem siječnja.

Reforma Hitne pomoći, prema kojoj će medicinske sestre odlučivati tko je hitan slučaj, a tko ne, zgorila je zdravstvene djelatnike.

- Ovo je nečuveno, katastrofalno. Ovakvo što nitko od prethodnih ministara nije radio, a čak se nije usudio ni Andrija Hebrang koji je imao veće ovlasti i bio daleko veći stručnjak od Nakića. Nikada niti jedan ministar nije preko medija najavljivao ovakve promjene zanemarujući zakone - rekla nam je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. Ona je kao medicinska sestra na kirurgiji radila 35 godina, a ističe kako se ni da je sada radno aktivna ne bi usudila pacijentima reći da odu doma s temperaturom.

- Da bi sestre mogle postavljati dijagnoze pacijentima Vlada bi trebala promjeniti Zakon o zdravstvenoj zaštiti pa ondje gdje stoji da je posao sestre ‘njega’ staviti ‘uspostavljanje dijagnoze’. Ujedno bi Vlada, obzirom da ministar želi pacijentima naplaćivati 150 kuna dolazak na Hitnu kad nisu hitni, platiti građanima tečaj na kojem bi naučili sami sebi postaviti dijagnozu. On kao liječnik bi trebao znati što je panična dijagnoza jer kad građaninu koji nema znanja iz medicine, a dođe slabo, srce udara i ga nešto zaboli, potraže pomoć liječnika jer ne znaju da li je nešto opasno ili nije odnosno je li hitno ili nije – kaže Avberšek. Dodala je da je i ovako javnost svjedočila slučajevima u kojima su liječnici znali poslati pacijente kućama vjerujući da ‘nisu hitni’, a tim pacijentima sutradan jutno nije svanulo.

- Iza temperature se može kriti na tisuću bolesti. Da meni medicinska sestra kaže da idem kući inzistirala bi da me uputu liječniku. Po ovome što ministar predlaže rekla bih da je zalutao u vremenu i prostoru – zaključuje Avberšek.

Ministar Nakić je ravnateljima Hitne pomoći prezentirao Reformu hitne medicine. U 19 gradova, kojima prijeti odljev stanovnika, uvest će tzv. timove 1, koji se sastoje od liječnika, medicinskog tehničara i vozača. Cilj je motivirati stanovnike da ostanu živjeti u tim mjestima. Ponovio je da će trijažne medicinske sestre u bolnicama procjenjivati je li neki pacijent hitan. Smatra kako su  educirane za obavljanje tog posla, iako priznaje da ih nema dovoljno. Zato ostavlja mogućnost da trijažu rade i sestre sa srednjom školom koje imaju tri godine iskustva. Priznao je i da nedostaje liječnika na hitnoj. To će pokušati riješiti dopunskim radom liječnika iz drugih odjela na hitnoj, povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu za pojedine liječnike i povežćanjem upisa studenata na medicinske fakultete.

- I bivši ministar Siniša Varga htio privatizirati zdravstvo, no uspjeli smo ga uvjeriti u naše razloge zbog kojih smo smatrali da to nije dobro za građane. Ovo što se sada radi ne nečuveno – zaključila je Avberšek.

Udruga pacijenata apelirala je na ministra zdravstva da odustane od kažnjavanja oboljelih koji brinu o svom zdravlju te da liječnike ne stavlja u ulogu policije koja kažnjava oboljele.

Pozivaju ministra da zaustavi nastavak tajkunizacije solidarnog javnog zdravstvenog sustava, jer je on opće dobro i nema alternativu.