Obavijesti

News

Komentari 316

Iranska garda: Počinjemo s napadima na Boeing, Microsoft, Google, Teslu... Evakuirajte se!

Iranska garda: Počinjemo s napadima na Boeing, Microsoft, Google, Teslu... Evakuirajte se!
5

Rat na Bliskom istoku se ne smiruje. Donald Trump stalno govori da se odvijaju pregovori te prijeti totalnim uništenjem iranske energetske infrastrukture. Iran odbija bilo kakve pregovore te ima svoje uvjete za kraj rata

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Live
Sortiranje događaja

IRAN OTKRIVA: Razmjenjuju poruke sa SAD-om, ali 'nema pregovora'

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da je u tijeku komunikacija sa Sjedinjene Američke Države, ali naglašava kako to ne znači da su dvije strane u pregovorima.

U razgovoru za Al Jazeera pojasnio je da se poruke razmjenjuju izravno ili posredstvom partnera u regiji, otkrivši i da je dobivao poruke od posebnog izaslanika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok, Steve Witkoff.

– Poruke sam primao izravno, kao i ranije, no to ne znači da pregovaramo – rekao je Aragči.

Time je opovrgnuo tvrdnje koje je ranije objavila iranska agencija Tasnim, a prema kojima je Teheran već odgovorio na američki prijedlog od 15 točaka.

Šef iranske diplomacije istaknuo je kako su zahtjevi njegove zemlje jasni. Kako kaže, prioritet je spriječiti nove napade i osigurati naknadu za štetu nastalu tijekom sukoba.

– Nećemo pristati samo na prekid vatre. Cilj je potpuni završetak rata, ne samo u Iranu nego i u cijeloj regiji – poručio je.

Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih napetosti, dok obje strane istodobno ostavljaju prostor za komunikaciju, ali bez formalnih pregovora.

Europa upozorava Izrael: Ne ulazite u kopnenu invaziju na Libanon

Deset europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, pozvalo je utorak Izrael da se suzdrži od kopnene invazije na Libanon i apelirali na deeskalaciju sukoba za koji odgovornim smatraju libanonski militantni pokret Hezbolah. 

Zajedničko priopćenje, obljavljeno na stranicama francuskog ministarstva vanjskih poslova, usuglasili su šefovi diplomacija Belgije, Hrvatske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Nizozemske, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva te visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Iskazali su punu podršku libanonskoj vladi i narodu koji „još jednom pate od dramatičnih posljedica rata koji nije njihov” te naglasili da je za situaciju odgovoran Hezbolah koji je napao Izrael odgovarajući na izraelsko-američki napad na Iran.

Ministri su pozvali na izravne političke pregovore između Libanona i Izraela, a Izrael da se suzdrži od dodatnog „širenja sukoba, uključujući kopnenu operaciju na libanonskom teritoriju”. 

Izraelsko ministarstvo obrane najavilo je da će okupirati dio južnog Libanona, od granice do rijeke Litani, udaljene tridesetak kilometara sjeverno. „Ponovno snažno naglašavamo da se mora poštivati teritorijalni integritet Libanona”, stoji u priopćenju.

Ministri su pozdravili „povijesne i hrabre” odluke libanonske vlade, navodeći napore prema uspostavi suvereniteta na cijelom libanonskom teritoriju te uspostavljanje državnog monopola na naoružanje. U tom su kontekstu iskazali su podršku libanonskom sigurnosnim snagama, trenutačno u suparništvu sa snažno naoružanim Hezbolahom koji se odbija razoružati. 

Europski diplomati najavili su nastavak pomoći libanonskoj vladi u pružanju humanitarne pomoći za više od milijun izbjeglih te su pozvali na zaštitu civilnog stanovništva, mirotvornih snaga i civilne infrastrukture poput zračnih luka i mostova diljem zemlje.

„Pozivamo cijelu međunarodnu zajednicu da sudjeluje u ovim ključnim humanitarnim naporima kako bi se osigurali dostojanstveni životni uvjeti za mnoge žrtve ovog sukoba”, poručili su ministri. 

UNICEF, agencija Ujedinjenih naroda za zaštitu djece, ranije ovaj tjedan objavila je da se u tri tjedna od početka intenzivnijih izraelskih napada na Libanon dogodio jedan od najbržih i najvećih raseljavanja stanovništva u povijesti zemlje. 

UBIJEN VISOKI IRANSKI GENERAL: Stradao u napadu, poginuli i članovi obitelji

Iranska revolucionarna garda objavila je da je u napadu za koji optužuje Sjedinjene Američke Države i Izrael poginuo brigadni general Jamshid Eshaghi.

Prema navodima, Eshaghi je ubijen zajedno s nekoliko članova svoje obitelji, a informaciju je u utorak potvrdio vrhovni zapovjednik garde Ahmad Vahidi.

Riječ je o dužnosniku koji je u iranskom vojnom sustavu bio zadužen za financije – vodio je proračun i financijske poslove Glavnog stožera oružanih snaga.

Sjedinjene Američke Države uvele su mu sankcije 2025. godine zbog, kako su tada navele, sudjelovanja u međunarodnoj mreži za izvoz iranske nafte. Prema američkim tvrdnjama, ta je mreža omogućavala isporuku milijuna barela sirove nafte prema Kini.

Iz Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država tada su poručili da Iran godišnje ostvaruje milijarde dolara od prodaje nafte, koje koristi za financiranje aktivnosti u regiji i potporu skupinama poput Hamas, Hezbollah i hutista.

Okolnosti napada i dodatni detalji zasad nisu poznati.

EU priprema mjere za ublažavanje energetske krize zbog rata na Bliskom istoku

Energetske posljedice rata na Bliskom istoku će se dugo osjetiti i Europska komisija (EK) priprema paket mjera za pomoć građanima i tvrtkama, rekao je u utorak povjerenik za energiju Dan Jorgensen.

Dodao je će prijedlog uključivati snižavanje poreznih stopa za električnu energiju i tarifa za prijenosne mreže.

“Ne bismo trebali imati iluzija da će posljedice ove krize za energetska tržišta biti kratkotrajne, jer neće”, izjavio je Jorgensen na konferenciji za novinare po završetku virtualnog sastanka ministara energetike država članica EU-a.

Istaknuo je da se stanje ne bi vratilo u normalu čak i kad bi sutra nastupio mir jer je energetska infrastruktura u Perzijskom zaljevu uništena i nastavlja se uništavati.

Jorgensen je iznio podatke prema kojima je cijena plina u EU-u od početka sukoba na Bliskom istoku porasla oko 70 posto, a nafte 60 posto. Za uvoz fosilnih goriva u EU potrošeno je dodatnih 14 milijardi eura u mjesec dana.

Povjerenik je pozvao članice Unije da na energetsku krizu odgovore koordinirano te da mjere moraju biti ciljane i privremene. Također je istaknuo da EU pritom ne smije zaboraviti na svoj dugoročni cilj, postizanje pune neovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.

“Ova kriza nam još jednom pokazuje da se Europa suočava s temeljnom ranjivošću na vanjske energetske šokove, a to je povezano s našom ovisnošću o uvozu fosilnih goriva”, rekao je Jorgensen. “Energetska neovisnost je put naprijed i strateški je imperativ s ekonomskog i sigurnosnog gledišta, ne samo zbog klime”.

Europske zemlje, među njima i Hrvatska, poslale jasnu poruku nakon smrti mirovnjaka

Deset europskih država, među kojima su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uputilo je zajednički apel svim stranama uključenima u sukob u Libanonu da zajamče sigurnost mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.

Reakcija dolazi nakon što su u proteklim danima ubijena trojica pripadnika Privremene snage Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL), što je dodatno podiglo zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosne situacije na terenu.

U zajedničkoj izjavi ministri vanjskih poslova Belgije, Hrvatske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Malte, Nizozemske, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno s visokim predstavnikom Europska unija za vanjsku politiku, naglasili su kako je nužno poštovati međunarodno pravo.

- Pozivamo sve strane da, u svim okolnostima, osiguraju zaštitu osoblja i objekata UNIFIL-a - stoji u poruci.

Naglašavaju kako sigurnost mirovnih snaga mora biti prioritet, osobito u trenucima kada se stanje na terenu dodatno komplicira.

Komentari 316