News

Komentari 0

EK: Na crnu listu prijevoznike koji pomažu Bjelorusiji

EK: Na crnu listu prijevoznike koji pomažu Bjelorusiji

Kao odgovor na bjelorusku instrumentalizaciju migranata na istočnim granicama Unije, EK je u utorak predložila uspostavu crne liste prijevoznika koji su uključeni u trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata

"Pokušaji destabilizacije Unije instrumentaliziranjem migranata neće proći. Europska unije je ujedinjena i poduzima niz poteza radi rješavanja situacije na vanjskim granicama Unije s Bjelorusijom”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Komisija predlaže novi pravni okvir u skladu s kojim bi EU mogao poduzimati ciljane mjere protiv prijevoznika (pružatelja usluga bilo koje vrste prijevoza – kopnenog, zračnog, unutarnjim vodnim putovima ili morem) koji sudjeluju ili pomažu u trgovini ljudima ili krijumčarenju ljudi u Europsku uniju.

Mjere bi bile razmjerne i utvrđivale bi se od od slučaja do slučaja. Takve bi mjere mogle uključivati ograničenje poslovanja na tržištu Unije, suspenziju dozvola ili odobrenja, suspenziju prava na opskrbu gorivom ili održavanje unutar Unije te zabranu provoza Unijom, prelijetanja Unije, tehničkih zaustavljanja ili pristajanja u luke Unije.

Vijeće EU-a za vanjske poslove odlučilo je 15. studenoga proširiti režim sankcija EU-a za Bjelorusiju kako bi se mogli kazniti pojedinci i pravne osobe koji organiziraju instrumentalizaciju ljudi ili sudjeluju u njoj, uključujući zračne prijevoznike, putničke agencije i druge posrednike. Postignut je politički dogovor o petom krugu uvrštavanja na crnu listu kako bi se odgovorilo na stanje na granici, trgovinu ljudima i nastavak represije u Bjelorusiji.

Europska komisija i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku od početka krize na istočnim granicama uspjeli su diplomatskim putem postići da brojne zemlje podrijetla ili tranzita migranata spriječe da njihovi državljani upadaju u zamku Lukašenkova režima.

Brojne zemlje na Bliskom istoku pojačali su kontrole i pooštrile provjeru putnika u zračnim lukama na letovima prema Bjelorusiji.

Von der Leyen: Kriza s Bjelorusijom ujedinila umjesto da je destabilizirala EU

Pokušaj Bjelorusije da destabilizira Europsku uniju imao je suprotan učinak – ujedinjenu Europu, rekla je predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen u utorak u Europskom parlamentu.

EU optužuje Bjelorusiju da je stvorila krizu dovozeći izbjeglice s Bliskog istoka zrakoplovima na svoje granice s Poljskom, Litvom i Latvijom kako bi se osvetila za europske sankcije. Bruxelles je sankcije uveo poslije predsjedničkih izbora prošle godine za koje zapad smatra da je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko falsificirao, a nakon kojih su uslijedili masovni prosvjedi koji su nasilno gušeni.

„Ovo je okrutni oblik hibridne prijetnje. To nije bilateralno pitanje, nego pitanje cijele Europske unije“, rekla je von der Leyen na raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Krizu na poljsko-bjeloruskoj granici koja je eskalirala proteklih tjedana „potaknuli su i organizirali režim bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka i njegovi podržavatelji, uz podršku kriminalnih mreža i krijumčara“, rekla je čelnica EK-a.  

Njemica smatra kako je kriza na granici dio „orkestriranog pokušaja ugrožavanja stabilnosti EU-a“ čega su dio i krize u Ukrajini i Moldaviji. 

„Ta cinična ucjena imala je suprotan učinak. EU danas stoji ujedinjen s Poljskom, Litvom i Latvijom“, zaključila je. 

„EU računa na prijatelje“

Povjerenik EK-a Margaritis Schinas kazao je kako je ove godine iz Bjelorusije spriječeno 40 tisuća ilegalnih prelazaka granice. 

Schinas je zbog ove krize u proteklih tjedan dana posjetio Irak, Tursku, Libanon i UAE, a sutra putuje i u Uzbekistan.

U utorak je objavio da će EK kažnjavati aviokompanije i prijevoznike koji sudjeluju u lancu krijumčarenja ljudi. 

Naglasio je da su spriječeni dolasci migranata iz Iraka preko zračnih luka u Dubaiju, Bejrutu, Istanbulu, Damasku i Taškentu. 

„Europa računa na svoje prijatelje u ovim teškim trenucima i iznimno mi je drago da ih je mnogo“. 

Schinas je kazao i kako EU radi na suprotstavljanju dezinformiranju ruskih i bjeloruskih aktera koji migrante motiviraju na put prema zapadnoj Europi. 

Lukašenko ruski 'žetončić'

U raspravi u EP-u sudjelovao je i hrvatski zastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula koji je naglasio da je ova kriza još jedan podsjetnik Europi da treba donijeti novi pakt za migracije i osnažiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. 

„Dok god ta zajednička i sigurnosna politika budu najslabije karike europskih integracija mi ćemo zapravo lutati iz jedne loše ili nedorečene reakcije na neku krizu u drugu“.

Picula smatra kako EU treba odlučnije sankcionirati Minsk jer dosadašnji „postepeni pristup“ nije polučio rezultatom – u bjeloruskim pritvorima i dalje se nalazi gotovo 900 političkih zatvorenika, a Lukašenko se „nije uplašio sankcija, nego je počeo instrumentalizirati izbjeglice“. 

Picula je smatra kako Minsk i Moskva time pokušavaju rekonstruirati izbjegličku krizu iz 2015. kad EU nije uspio "brzo ni zajednički" reagirati na migrantski val, a dodaje da dio analitičara smatra da Rusija preko "žetončića“ Lukašenka pokušava dobiti konačnu dozvolu za puštanje u pogon Sjevernog toka 2. 

Taj plinovod koji spaja Njemačku i Rusiju izgrađen je usprkos velikom protivljenju država poput SAD-a, Poljske i Ukrajine, a sada čeka na odobrenje njemačkih regulatora.

Najčitaniji članci