Kotarski upozorava da bi dodatni poremećaji u opskrbi mogli potaknuti rast inflacije i dovesti do šire ekonomske nestabilnosti, pa čak i scenarija stagflacije, kombinacije visoke inflacije i rasta nezaposlenosti
POZIV NA ŠTEDNJU
Ekonomist upozorava na moguć scenarij stagflacije: 'Situacija može biti daleko gora...'
Čitanje članka:
2
min
Europska komisija poziva države članice na smanjenje potrošnje energije zbog rastućih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, dok Vlada Republike Hrvatske na tržište pušta 35.000 tona dizela iz državnih rezervi kako bi ublažila pritisak na cijene i osigurala stabilnu opsskrbu. Energetski konzultant Jasminko Umićević upozorava da je situacija ozbiljna i izravno ovisi o razvoju događaja u Perzijskom zaljevu. Ističe da bi daljnja eskalacija dovela do poremećaja u opskrbi i rasta cijena, dok puštanje dizela iz rezervi vidi kao poruku solidarnosti i pokušaj ublažavanja tržišnih šokova, piše HRT.
Naglašava i potrebu za racionalnom potrošnjom energije jer pretjerane državne intervencije mogu smanjiti motivaciju građana za štednju.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić ocjenjuje da su cijene porasle, ali ne kao na početku rata u Ukrajini. Smatra da je situacija trenutno stabilnija zahvaljujući većim LNG kapacitetima, iako upozorava da su skladišta plina u Hrvatskoj i EU djelomično ispražnjena te ih treba ponovno napuniti prije zime. Također ističe da cijene struje i plina ostaju zamrznute do listopada uz državne subvencije.
Ekonomist Kristijan Kotarski naglašava da ključni rizik predstavlja moguća eskalacija sukoba, posebno oko Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte. Upozorava da bi dodatni poremećaji u opskrbi mogli potaknuti rast inflacije i dovesti do šire ekonomske nestabilnosti, pa čak i scenarija stagflacije, kombinacije visoke inflacije i rasta nezaposlenosti.
- Ono što je naravno ključno da ne dođe do dodatne eskalacije sukoba jer trenutačno oko 10 % naftnih derivata koje se troše u svijetu nedostaje jer ne mogu proći Hormuški tjesnac. Situacija može biti daleko gora ako recimo Trump krene na otok Harq i intenzivira napade na iransku naftnu infrastrukturu. U tom slučaju Iran će u konflikt uključiti Hutije. I ako se blokira Bab-el-Mandeb i protok nafte kroz Crveno more, onda ćemo imati tek pravu posljedicu energetske krize za Europu. Jer trenutačno kroz Hormuški tjesnac 90 % nafte ide u Aziju, a 10 % ide u Europu. Dakle, nismo još osjetili puni nalet porasta cijena, ali ako se blokira ovaj drugi pomorski pravac, preko kojega Saudijska Arabija može u velikoj mjeri kompenzirati barem jedan dio pada opskrbe naftnim derivatima.
Naglasio je da je važno da ne dođe do dalje eskalacije.
- Ono što bi bio najkatastrofičniji scenarij za svjetsko gospodarstvo je da imate povratak na epizodu iz 1970-ih kad je na dijelu bila najgora moguća ekonomska bolest koja se zove stagflacija. Stagflacija je istovremeno visoka stopa inflacije i konkretno porast stope nezaposlenosti. A kako dolazite do toga? Imate cjenovni šok zbog šoka na strani ponude. Središnje banke ruše inflaciju, povećavaju kamatne stope i kad povećavate kamatne stope hladite gospodarstvo, hladite potražnju, usporavate investicije, smanjujete potrošnju i onda naravno imate reperkusije na proizvodnju i konkretno radna mjesta u proizvodnji, naveo je Kotarski.
Dugoročno rješenje vidi u većoj proizvodnji i jačanju energetske autonomije, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju. Hrvatska, koja uvozi više od 55 posto energije, posebno je ranjiva.
Kao primjer navodi Njemačku, koja je odlučila gasiti nuklearne elektrane te danas proizvodi manje struje nego 2010. i postala je uvoznik.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
