Broj mrtvih u Europi uslijed vremenskih nepogoda mogao bi pedesetostruko porasti do kraja ovog stoljeća, a samo od ekstremne vrućine moglo bi umrijeti više od 150.000 ljudi godišnje do 2100. godine.
DO 2100. GODINE
Ekstremne vrućine u Europi će ubijati 150.000 ljudi godišnje
U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika.
Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.
- Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama, rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća.
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu.
Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima.
Njihovo otkriće pokazuje da bi toplinski valovi mogli biti najsmrtonosniji i da bi mogli biti odgovorni za 99 posto svih smrti povezanih s klimatskim promjenama rastući s 2700 godišnje koliko je zabilježeno od 1981. do 2010. na 151.500 u razdoblju od 2071. do 2100.
Istraživanje previđa i značajni rast smrtnosti zbog priobalnih poplava sa šest smrti godišnje na početku stoljeća na 233 do kraja stoljeća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
