Obavijesti

News

Komentari 0

EP želi uvesti sankcije režimu predsjednika Nikaragve Ortege

EP želi uvesti sankcije režimu predsjednika Nikaragve Ortege

Zastupnici Europskog parlamenta zatražili su u utorak sankcije za Nikaragvu zbog optužbi o namještanju izbornih rezultata te zbog gušenja političkih, građanskih i medijskih sloboda

VIDEO

No zastupnici ne žele da sankcije pogode cijelo stanovništvo već samo režim predsjednika Daniela Ortege.

Većina europarlamentaraca složila se na zadnjoj plenarnoj sjednici ove godine sa zaključkom prema kojem nema razgovora s vlastima u Nikaragvi dok se ne donesu demokratske reforme, dok se ne oslobode politički zatvorenici i aktivisti za ljudska prava i dok se ne zaustavi represija prema organizacijama civilnog društva, novinarima i oporbenim političarima.

Nikaragva: Ortegu su ponovno izabrali, dobio je 75% glasova
Nikaragva: Ortegu su ponovno izabrali, dobio je 75% glasova

No, potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell upozorio je da bi sankcije mogle imati negativne posljedice na tamošnje stanovnike.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

„Razmotrili smo mogućnost suspendiranja svih oblika suradnje s Nikaragvom. No, to bi direktno utjecalo na mnoga važna područja kao što su održivi razvoj, ublažavanje posljedica klimatskih promjena, borba protiv siromaštva, sigurnost opskrbe hranom i obrazovanje. Kada bi srezali ta sredstva, to ne bi utjecalo na vladu već na građane, na mlade ljude i etničke zajednice“, izjavio je.

Borrell je dodao da će Europska unija tražiti povratak međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava u Nikaragvu. Smatra da su one potrebne jer vlada predsjednika Daniela Ortege koristi policiju i vojsku za najgoru moguću vrstu represije.

„Ortega i njegova supruga, koja je potpredsjednica zemlje, domogli su se apsolutne vlasti u Nikaragvi. Tužno je vidjeti Ortegu koji se pretvorio u istog onog diktatora protiv kojeg se nekoć borio“

Pritom je mislio na građanski rat koji se u ovoj srednjoameričkoj zemlji vodio krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća između diktatora Anastasija Somoze, koji je uživao financijsku podršku SAD-a, i gerilskog pokreta „sandinista“ nazvanog po Augustu Cesaru Sandinu, predvodniku otpora američkoj okupaciji između dva svjetska rata.

U redovima sandinista borio se i aktualni predsjednik Ortega koji je na predsjedničkim izborima početkom studenog osvojio četvrti mandat na toj poziciji. Međutim, većina zastupnika u Europskom parlamentu smatra da su ti izbori bili „parodija i obična predstava“, čiji se ishod unaprijed znao.

„Mi ne priznajemo rezultate izbora 7. studenog. Ni narod ne priznaje izbornog pobjednika jer je osamdeset posto građana ostalo kod kuće“, izjavio je Leopoldo Lopez Gil iz Europske pučke stranke.

Ni ostali klubovi zastupnika ne vjeruju da su zadnji izbori u Nikaragvi bili slobodni i pošteni. Javi Lopez iz redova socijaldemokrata smatra da su zemlji potrebni novi izbori koji će poštovati demokratska pravila, posebno ona o medijskom praćenju svih kandidata, i koji će se održati pod nadzorom međunarodnih promatrača.

„Tražimo da se odmah puste na slobodu svi oni koji su arbitrarno u zatvoru – predstavnici oporbe, kandidati za predsjedničke izbore i mnogi drugi. Podržavamo narod Nikaragve koji proživljava ubojstvo demokracije“, dodaje.

Oslobađanje političkih zatvorenika zatražila je i María Soraya Rodriguez Ramos iz kluba liberala (Renew Europe). Nikaragvu je nazvala policijskom državom, kojoj treba uvesti više sankcija. Zalaže se za sankcije usmjerene na Orteginu vlast, a ne na narod Nikaragve.

Nikaragva: Daniel Ortega traži novi predsjednički mandat, ostali kandidati su u zatvoru
Nikaragva: Daniel Ortega traži novi predsjednički mandat, ostali kandidati su u zatvoru

„Želimo da se zadrži humanitarna pomoć, ali ne želimo da države članice Europske unije izdvajaju sredstva koja će doći u ruke ovog korumpiranog režima“, poručila je Rodriguez Ramos.

Tilly Metz iz grupe Zelenih upozorila je na represiju prema ekološkim aktivistima koji se bore protiv neometane eksploatacije zemljišta koja pripadaju domorodačkim narodima, dok je Adam Bielan iz kluba konzervativaca i reformista ponovio da je Ortegin režim suspendirao sve građanske i političke slobode.

Zbog svega navedenog, Europski parlament odbija prihvatiti legitimitet predsjednika Nikaragve i svih institucija koje proizlaze iz zadnjih izbornih rezultata, rekao je David McAllister iz redova pučana i predsjednik Odbora za vanjsku politiku.

Međutim, klub europske ljevice ne slaže se s dominantnim pogledom na stanje u Nikaragvi. Zastupnik Manu Pineda smatra da Ortega uživa podršku naroda koja nije utemeljena na strahu već na socijalnim programima.

„U zemlji je siromaštvo prepolovljeno, postoji besplatno obrazovanje za cjelokupno stanovništvo, postoji besplatno zdravstvo. Sve to nisu podaci sandinističkog fronta već su to podaci Svjetske banke“, kazao je Pineda koji razlog prethodno navedenih optužbi vidi u tome što Ortega nije prijatelj sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

HDZ pao na 60 mandata, SDP na 42, DP na 14 mandata, Most na 11, Možemo ima 10 mandata
UŽIVO: REZULTATI IZBORA

HDZ pao na 60 mandata, SDP na 42, DP na 14 mandata, Most na 11, Možemo ima 10 mandata

Nakon objave prvih rezultata u HDZ-u je zavladalo oduševljenje, a u SDP-u razočaranje. Cijelo vrijeme traje prebrojavanje, ali SDP se ne miče sa 42 mandata

UŽIVO Gužve na biralištima! Mnogi se žale da ih nema na listi. DIP se oglasio o izlaznosti
IZ MINUTE U MINUTU

UŽIVO Gužve na biralištima! Mnogi se žale da ih nema na listi. DIP se oglasio o izlaznosti

Hrvatska bira 11. saziv Sabora odnosno 151 zastupnika. Građani svoje pravo mogu iskoristiti do 19 sati, kada se birališta zatvaraju
FOTO Izbori 2024. ruše rekorde: Pogledajte gdje je najveća, a gdje najmanja izlaznost birača
NAJVEĆA IZLAZNOST U 24 GODINE

FOTO Izbori 2024. ruše rekorde: Pogledajte gdje je najveća, a gdje najmanja izlaznost birača

U usporedbi s proteklim godinama, ova izlaznost je za šest postotnih poena viša nego 2020. godine, 5,3 posto više nego 2016. godine, a premašila je čak i rekordnu 2015. godinu kada je do 11.30 sati glasalo 21,55 posto