News

Komentari 43

EU bi trebala dogovoriti da velike platforme plaćaju porez

EU bi trebala dogovoriti da velike platforme plaćaju porez

Čelnik Hrvatske lutrije progovara o potrebi sređivanja tržišta u oglašavanja, a onima koji koriste državnu pomoć za čuvanje radnika, a ranije su imali dobit, poručuje: 'Koristite svoje rezerve!'

Možda nam poslovnica u Petrinji ili nekom drugom malom mjestu ne donosi očekivanu zaradu, ali kada bismo je zatvorili, posao bi izgubila nečija majka, hraniteljica obitelji. Treba imati socijalnu osviještenost, osjećaj za društvenu odgovornosti i da nije sve i samo u profitu. Tako i u korona krizi, moramo imati osjećaj za ljude, ne slati ih odmah na burzu rada nego izvući svoje rezerve.

Govori nam to predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije Mario Musa koji se uključio u kampanju Styria Media Groupe 'Budite heroji koje Hrvatska treba' u kojoj razgovaramo s čelnicima hrvatskog gospodarstva o tome što trebamo učiniti da se spasi svako radno mjesto.

Musa kaže kako je s posebnim osjećajem za domaću industriju, njihova tvrtka zaustavila ili odgodila skoro sva plaćanja prema inozemnim dobavljačima te su se istovremeno usmjerili isključivo prema domaćim partnerima.

- U Hrvatskoj Lutriji smo u okviru ušteda i očuvanja radnih mjesta na minimum sveli sva plaćanja prema inozemstvu dok smo sa svojih 1300 partnera u zemlji, kod kojih imamo zakup prostora, dogovorili da ćemo u okviru solidarnosti plaćati 50 posto zakupnine sve dok ne radimo. To se odnosi na male poslovne prostore, kioske, trgovine u kojima Hrvatska lutrija prodaje svoje proizvode. Kad ponovno otvorimo prodajna mjesta, vratit ćemo se na prethodno ugovorene uvjete i cijene - govori nam Musa.

S obzirom da je kriza kao tsunami pogodila sve u domaćem gospodarstvu, teško je predvidjeti koliko će ona trajati, a u Hrvatskoj Lutriji odlučili su se na strategiju čuvanja svih radnih mjesta narednih nekoliko mjeseci te neće biti otpuštanja i to zahvaljujući rezervama koje su stvorili u posljednje dvije vrlo plodne godine.

 

Bez posla, produljili ljudima ugovore

- Štoviše, imamo 188 radnika s ugovorima na određeno vrijeme te smo im ugovore produljili na šest mjeseci iz solidarnosti. Ne znamo koliko će kriza trajati, dva ili tri mjeseca, pa smo željeli poslati poruku da nam je svaki radnik bitan, da ovisimo o svakom prodavaču koji je prvi u našem lancu rada. Poruka je to da ćemo ih vratiti na sva njihova radna mjesta. Sada su kod kuće radi zaštite svog zdravlja te nismo radnike htjeli opterećivati time hoće li imati svoj posao. Poslali smo ih doma uz poruku da se za sada ne brinu što ne rade, stresa ima ionako previše, ne moraju još brinuti i o poslu, svojem radnom statusu i materijalnim pravima – kaže naš sugovornik. 

Prvih 15 dana fokus je bio na stabilizaciji poslovanja, organizaciji rada od doma, u uredima i na terenu, te aktivnostima usmjerenima prema našim poslovnim partnerima koji su nastavili raditi kao i online kanalu prodaje. Potom su uslijedili pregovori sa socijalnim partnerima o smanjivanju primanja i to po principu solidarnosti.

- Dio neradnih dana kompenzira se kroz korištenje godišnjih odmora. Ostatak se plaća prema osnovici od 4000 kuna koju je Vlada uzela kao pomoć za očuvanje radnih mjesta. Tu su osnovicu koristili za one radnike s najmanjim primanjima, dok smo osnovice onih s višim primanjima smanjili za 30 posto i to zbog solidarnosti. Uzimamo više onima koji imaju malo više, a manje onima koji imaju manje – objašnjava naš sugovornik.

U Hrvatskoj Lutriji izradili su nekoliko scenarija razvoja situacije, pa i najgori, crni scenarij. Izračunali su da imaju rezerve za izdržati tri mjeseca drastičnog pada prometa. A prodaja je početkom ožujka, kada je stožer donio odluku o zatvaranju prodaje, potonula za 60 posto. Sada se promet stabilizirao na 45 posto normalnog rada.

- Tri mjeseca možemo izdržati da promet padne više od 80%, a onda bi uslijedila kritična faza. Vjerujemo da se neće dogoditi crni scenarij pa poručujemo svojim ljudima: 'držite se, posao vas čeka i vratit ćete se na radna mjesta' – govori Musa.

Ljudi pitaju kad će na posao

Potvrđuje da među ljudima vlada pozitivna 'glad' za radom, propituju kad će se vratiti na posao, socijalni partneri čak su s ushićenjem htjeli odmah dojaviti svim radnicima da će se uskoro vratiti na posao nakon prve najave popuštanja epidemioloških mjera. No Musa poručuje: “Treba ići polako, kad se i otvore radna mjesta, moramo misliti na starije, kronične bolesnike kao i roditelje čija djeca još ne idu u školu. Njihova ih djeca trebaju još kod kuće”. Imajuću osjećaj kako Hrvatska Lutrija radi pod državnim okriljem, kaže kako njima profit ne smije biti isključivo i jedino na prvom mjestu, nego da moraju imati društveno odgovoran osjećaj i za prodajno mjesto koje možda ne donosi dobit.

Pohvaljujući brzu reakciju Vlade, koja je donijela široke mjere za pomoć gospodarstvu, primjećuje da su neki zagrabili tu pomoć, a da nisu trebali.

Štoviše, vrlo oštro ističe:

- Nekima bi trebalo biti neugodno što su pohrlili po pomoć jer su ranije imali iznimne dobiti. Gdje su one sada i zašto ih ne koriste? Istovremeno, znam da je barem jedan naš veći poslovni partner odlučio da neće koristiti pomoć države jer je vidio da za sad ima dovoljno vlastitih rezervi. To treba pohvaliti, a drugima, koji su to ipak napravili poručiti kako je država sada maksimalno napregnuta nabavkom opreme za liječenje od korona virusa, za plaće liječnika, medicinskog osoblja... Sve to košta. Borba protiv korona virusa nije besplatna, i oni koji koriste mjere, a možda imaju svoje rezerve, trebali bi promisliti prije nego to učine – oštar je Musa.

Dodao je kako bi Vlada možda trebala donijeti odluku da svi koji koriste pomoć za očuvanje radnih mjesta ne smiju iznijeti dobit iz Hrvatske naredne dvije godine. Smatra da bi to bilo u najmanju ruku fer zbog pomoći koju država daje.

Također primjećuje još jednu zanimljivost – postoje tvrtke kao što je Hrvatska Lutrija, u vlasništvu države, uplaćuje dobit u državni proračun, a potom se iz proračuna dijeli pomoć za očuvanje radnih mjesta privatnim tvrtkama i tvrtkama u stranom vlasništvu koje su izravni konkurentni Hrvatskoj lutriji.

- Apsolutno mi je jasna intencija Vlade i premijera da se želi sačuvati svako radno mjesto, ali nismo svi u jednakom položaju. Iz dobiti Hrvatske lutrije, koja se uplatila u proračun, sada se daje pomoć našim izravnim konkurentima. Tako je i s HEP-om, Poštom te s drugim tvrtkama. I o tome treba razmišljati – govori Musa koji ističe da je potpuno svjestan da Hrvatska Lutrija te druge tvrtke u većinskom vlasništvu države imaju svojevrsnu sigurnost u krilu države, ali da stvari možda treba doraditi pogotovo u segmentu gdje te tvrtke djeluju na otvorenom tržištu i u konkurentskom okruženju.

Ipak, pohvalio je angažman države jer je sada bitno očuvati, ne samo radna mjesta, nego novčani tok.

- Ljudi nemaju gdje trošiti, a upravo je novčani tok krvotok gospodarstva. Ako se zaustavi kolanje novca, zaustavlja se osnova gospodarstva. Nije jedini problem čuvati radna mjesta nego je problem što nema veće potrošnje – ukazuje Musa.

Uvesti mrkvu i batinu

Mnoge su tvrtke odmah po izbijanju zaraze u Hrvatskoj, te naročito nakon razornog potresa u Zagrebu, izdvojile izdašne donacije za pomoć. Pohvaljujući empatiju mnogih, Musa primjećuje da postoje tvrtke koje su i prije krize bile društveno odgovorne, poticale dobre stvari, donirale u hvalevrijedne akcije. Kaže, ova empatija brzo će nestati kad krize prođu, pa bi trebalo raditi na tome da država potiče društveno odgovorno poslovanje, bilo kroz relaksaciju plaćanja davanja državi ili na neki drugi način.

- Hrvatska lutrija i ranije je izdašno donirala u razminiravanje, poticala vrijedne akcije kao što je utrka Wings for life ili akcija pošumljavanja, donirala pomoć za bolnice, Crveni križ... Primjećujem da je u normalnim kolonistima vrlo malo tvrtki koje na ovaj način djeluju društveno odgovorno, čast izuzetcima,  te bi takve trebalo nagrađivati, po principu mrkve i batine. Tko je odgovorniji, njemu mrkva – ukazuje naš sugovornik. 

Govoreći o tome kako se pojedina tržišta mogu srediti, Musa daje još jedan primjer iz svoje branše:

- Tijekom održavanja Davis cupa u Zagrebu pojavila se reklama jednog stranog priređivača igara na sreću koji je po našim zakonima ilegalan i nije bilo reakcije nadležnih institucija. Malo kasnije u Splitu, igrači engleskog kluba Everton na prsima svojih igrača imali su istaknut znak službenog sponzora, također stranog priređivača igara na sreću, ali brzo su ih skinuli kad se shvatilo da to nije po našem zakonu. Englezi vode brigu, rješavaju stvari, ali kod nas se prečesto sporo reagira – kaže naš sugovornik.

Da države itekako mogu srediti problem kada žele, govori i slučaj iz Rumunjske gdje su pozvali sve ilegalne priređivače igara na sreću da uplate porez unazad 10 godina dok su radile ilegalno, te da mogu početi raditi legalno. Jedan je to napravio, ali je započeo s radom nekoliko dana prije službenog početka rada prema dodijeljenoj koncesiji.

- Državni činovnik to je primijetio i opalili su im kaznu – govori o tome kako država može biti efikasna.

'Ne dirati plaće u javnom sektoru'

 

U raspravi o tome treba li smanjiti plaće u javnom sektoru zbog krize, naš sugovornik duboko se s time ne slaže.

- Zašto bi naši radnici bili ispod prosjeka EU po plaćama? Možemo razgovarati o produktivnosti i efikasnosti, da je treba povećati, o „višku“ zaposlenosti, ali ne i o smanjivanju plaća jer su te plaće ispod EU prosjeka te je samim time i manja kupovna moć naših građana. Kažu da je „javni“ sektor preplaćen, a ja pitam „realni“ sektor  – zašto oni ne bi malo smanjili svoju dobit te povećali plaće svojim radnicima - kaže naš sugovornik. 

Smatra da unutar javnog sektora treba jasno definirati i razdvojiti javni sektor (državna i lokalna tijela i institucije, agencije) i trgovačka društva u državnom vlasništvu. Dodatno, društva u društvenom vlasništvu treba razdvojiti na ona koja su korisnici proračuna i ona društva koja doprinose proračunu, kao i ona koja djeluju na tržištu i konkurentskom okruženju.

- Stavljati sve u isti koš nije korektan pristup - poručuje. 

'Jedan tekući račun bez naknada' 

Dotaknuo se i banka te smatra kako bi država trebala nametnuti bankama da dozvole barem jedan tekući račun po osobi na kojem ne bi naplaćivale naknade.

- Ako je država zakonski definirala da se plaće isplaćuju preko računa, a ne na ruke, zašto bi banke zarađivale na vođenju tih računa i to milijune, koji se potom iznose vani kao dobit za strane vlasnike? –završava Musa.

 

Najčitaniji članci