Prva rezolucija 10. saziva EP-a, poziva na nastavak, širenje i stroži nadzor sankcija protiv Rusije i Bjelorusije
Europski parlament: 'Mi ćemo i dalje snažno biti uz Ukrajinu'
Europski parlament je u srijedu, u prvoj rezoluciji svog novog saziva, Ukrajini poručio kako će joj i dalje biti snažan saveznik.
Rezolucija, koju je podržalo 495 zastupnika, prvo je službeno stajalište novoizabranog Europskog parlamenta o ratu Rusije protiv Ukrajine. Ističe nastavak potpore eurozastupnika "neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica", sve do, kako je istaknuo predstavnik europskih pučana, "poraza Rusije". Protiv je glasovalo 137 zastupnika a suzdržanih je bilo 47.
Prva rezolucija 10. saziva EP-a, poziva na nastavak, širenje i stroži nadzor sankcija protiv Rusije i Bjelorusije.
Eurozastupnici su podržali zapljenu zamrznute ruske imovine i njeno korištenje za vojnu i drugu pomoć Ukrajini. EU i države članice pozvali su da "povećaju svoju vojnu potporu Ukrajini onoliko dugo koliko je potrebno i u bilo kojem obliku", te tako Moskvi poručili da se u novom sazivu ništa ne mijenja u stajalištima spram Rusije i rata koji je pokrenula.
Rasprava koja je prethodila glasanju pokazala je da je Parlament gotovo jednoglasan u načelnoj osudi same ruske agresije na Ukrajinu, bez obzira što je u novom sazivu veći broj zastupnika krajnje desnih stranka koje se proziva za povezanost s Moskvom, No istupi predstavnika zastupničkih klubova ukazali su na razlike između grupacija centra i zelenih spram krajnje desnih i lijevih klubova u viđenju razmjera i oblika pomoći KIjevu, kao i različite stavove glede integracije Ukrajine u NATO i EU.
"Normalizacija" desnice
Dok je Parlament u rezoluciji potvrdio da je Ukrajina na nepovratnom putu prema članstvu u NATO-u, čelnik kluba Patrioti za Europu Jordan Bardella ustvrdio je da je primanje Ukrajine u obrambeni savez "problematično" jer vodi eskalaciji rata.
Jordan Bardella je bio kandidat francuske desnice, stranke Nacionalno okupljanje, za premijera na nedavno održanim parlamentarnim izborima u toj zemlji. Desnica je u drugom krugu izbora pretrpjela neočekivano težak poraz a Bardella je u EP-u preuzeo čelno mjesto novog zastupničkog kluba "Patrioti za Europu" u kojem njegova stranka ima najveći broj zastupnika. Tom klubu pripadaju i zastupnici stranke mađarskog premijera Viktora Orbana "Fidesz" te talijanske Lige. Stranke koje čine taj klub se prozivalo za proruske stavove i netransparentna financiranja povezana s Kremljom.
U raspravi koju su otvorili predstavnici dva najveća kluba, Europske pučke stranke i socijalista, Andrzej Halicki i Iratxe Garcia Perez napali su Bardellin klub rekavši kako se domoljubima ne mogu zvati oni koji ugrožavaju pomoć Ukrajini jer time ugrožavaju interese i sigurnost Europe.
Bardella se u svom govoru nije upustio u polemiku, a invaziju Rusije na Ukrajinu nazvao je "neopravdanom i nezakonitom" te dodao kako "ne možemo dopustiti da ruski imperijalizam proguta Ukrajinu". No, nastavio je, predložena "rezolucija je problematična na više razina" jer traži da članice izdvajaju 0,5 posto svog BDP-a za pomoć Ukrajini, pretpostavlja pristupanje Ukrajine NATO-u što bi "dovelo do eskalacije rata", te potkopava gospodarstvo i poljoprivredu EU-a.
"Bardella i njemu slični su osvijestili činjenicu da nije moguće braniti Vladimira Putina i ono što je on uradio i biraju drugačiju taktiku", ocjenjuje SDP-ov europarlamentaraca Tonino Picula koji je u prethodnim sazivima bio član Odbora za vanjsku politiku i aktivno podržavao Ukrajinu.
"Oni žele da EU, u bitnome, ako ne odustane onda reducira pomoć koju već godinama daje Ukrajini i koja joj je supstancijalno potrebna", tumači Picula. "Oni neće dovesti u pitanje neke kvalifikacije o prirodi Putinove invazije ali žele mijenjati EU tako da je jedno od poglavlja tog djelovanja bude drugačiji odnos prema samoj invaziji".
"Intervencija Bardelle i njemu sličnih je vremenski dobro pogođena jer je situacija na bojištu takva da jačaju oni koji lažno zagovaraju mirovno rješenje sutra, ne dovodeći u pitanje uzroke rata. Inzistirajući na miru traže zamrzavanje stanja, da bi u nekom eventualnom daljnjem mirovnom postupku to bilo dobrim dijelom legitimizirano".
"Zato volim reći da u Europskom parlamentu nema stranih tijela ali ima zastupnika koji zastupaju interese stranih sila", kaže Picula.
HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier ocjenjuje da je Bardella "već u dugom procesu 'normalizacije', približavanja više centrističkim pozicijama, što je vezano uz ambiciju da njegova stranka preuzme (vlast)". "Taj proces transformacije Nacionalnog okupljanja, nekada Nacionalnog fronta, je nešto što je očito u tijeku no ostaju i one izjave i potezi iz prošlosti gdje su pokazivali u najmanju ruku ogromno razumijevanje za ruske pozicije. Danas naglašavaju da podržavaju Ukrajinu ali postavljaju uvjete za pomoć u trenutku kada je najvažnije da se Ukrajini da svu potrebnu pomoć", tumači Stier koji je najavio i da će kao zastupnik biti u Odboru za vanjske poslove.
Bardella je svoje izlaganje zaključio pozivom na jačanje europske vojne industrije i "strateške autonomije", no Stier upozorava da se takvi pozivi mogu različito tumačiti.
"Strateška autonomija može biti i način da se udaljimo od naših transatlantskih saveznika, prvenstveno SAD-a. To je nama neprihvatljivo, mi se zauzimamo za stratešku autonomiju ali ne protiv nego u savezništvu sa SAD-om", napominje.
Stier se slaže kako je potrebno da Europa osnaži svoju obranu i obrambenu industriju, odnosno svoju autonomiju, no, napominje, "kod ekstremne desnice kao i ekstremne ljevice, tu postoji druga koncepcija, gdje na istu razinu stavljaju SAD, Rusiju i Kinu a to je s gledišta Europske pučke stranke neprihvatljivo". "Mi želimo jaku Europsku uniju ali u savezništvu s Amerikom", zaključio je.
U Orbanovu obranu
Razlike u stajalištima krajnje desnih spram ostalih klubova očitovale su se stajalištu spram diplomatskih inicijativa mađarskog premijera Viktora Orbana. Europski parlament je osudio Orbanov posjet Ruskoj Federaciji i istaknuo da on nije predstavljao EU te da je kršio Ugovore EU-a i smjer zajedničke vanjske politike.
U rezoluciji se navodi da bi se Mađarska trebala suočiti s posljedicama tih djelovanja te da nedavno raketiranje dječje bolnice u Kijevu pokazuje „nevažnost” Orbánovih navodnih mirovnih napora.
Bardella se usprotivio takvim optužbama u rezoluciji nazvavši Mađarsku "pouzdanim partnerom u sjevernoatlantskom savezu"
Predstavnik kluba Ljevice, Martin Schirdewan je kao i predstavnici klubova centra odbacio Orbanove diplomatske inicijative i predložio da se Rusija primora na mirovne pregovore snažnijim sankcijama. Pri tome je optužio europske industrijske koncerne da zaobilaze sankcije i neizravno naoružavaju Rusiju navodeći kao primjer 5100 puta povećan izvoz automobilskih dijelova iz Njemačke u Kirgistan. Zaključno je pozvao na sankcioniranje ruskih oligarha ali i koncerna iz EU-a koji zaobilaze sankcije.