U Muzeju grada Zagreba
FOTO Otvorena izložba „Mirogoj: 150 godina sjećanja”
Izložba „Mirogoj: 150 godina sjećanja”, otvorena u ponedjeljak u Muzeju grada Zagreba, prati razvoj tog zagrebačkog groblja od samih njegovih početaka u drugoj polovici 19. stoljeća do danas, prikazujući kako se ono mijenjalo u skladu s urbanim razvojem grada. Zamišljena kao „putujuća priča” u organizaciji Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga, podružnice Gradska groblja i Muzeja grada Zagreba, izložba će se uoči Svih svetih postaviti na Mirogoju i na Zrinjevcu.
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Uz povijesne i novije fotografije, arhivske nacrte, dokumentaciju i popratni tekst izložba govori o tome kako su jedna ideja gradskih vlasti i arhitektonska vizija Ruperta Melkusa i Hermana Bolléa doveli do stvaranja jednog od najprepoznatljivijih ostvarenja europske sepulkralne arhitekture.
Uz povijesne i novije fotografije, arhivske nacrte, dokumentaciju i popratni tekst izložba govori o tome kako su jedna ideja gradskih vlasti i arhitektonska vizija Ruperta Melkusa i Hermana Bolléa doveli do stvaranja jednog od najprepoznatljivijih ostvarenja europske sepulkralne arhitekture.
Službeno otvoren 6. studenoga 1876. Mirogoj je nastao nakon modernizacije grada i demografske prenapučenosti dotadašnjih groblja, kao mjesto na kojemu će biti pokopani svi građani bez obzira na njihovu vjeroispovijest.
„O Mirogoju se toliko toga može ispričati, da mi je najveći problem bio odrediti što staviti na panoe. Izložba se bavi i kontekstom Zagreba u 19. stoljeću, starim zagrebačkim grobljima, osnutkom Mirogoja, najbitnijim arhitektonskim djelima, a problematizira i pitanje samih uređenja grobnih mjesta”, napomenula je autorica izložbe Ana Vranić Rob.
Dodala je kako im cilj nije bio samo obilježiti veliku obljetnicu, nego i motivirati građane da u Muzej grada Zagreba donesu građu koja bi im pomogla prilikom obnove, a osobito su vrijedne stare fotografije Mirogoja, pogreba, obiteljskih grobnica, posjeta groblju, arkada, perivoja, Gaja urni jer svaka od njih može postati dragocjen trag u zajedničkom pamćenju grada.
Ravnateljica Muzeja Grada Zagreba Aleksandra Berberih Slana rekla je kako je Mirogoj prostor gdje su svi isti i gdje će svi završiti, ali ujedno i prekrasna galerija te muzej na otvorenom. „Kada prošetate njime vidite prekrasnu arhitekturu, spomenike, skulpture, priče poznatih i manje poznatih Zagrepčana koji su stvarali povijest Zagreba i grad kao takav”, dodala je.
„Često govorimo o dva grada, gradu živih i gradu mrtvih koji egzistiraju već 150 godina. Taj grad mrtvih doista je duboko utkan u identitet našeg grada. Svatko od nas zna što Mirogoj znači za ovaj grad, za njegovu povijest i identitet”, rekao je zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet otvarajući izložbu.
Matija Derk, voditelj podružnice Gradska groblja napomenuo je da je pred njima izazov povezan uz obnovu i saniranje posljedica oluje u kojima je stradalo oko 400 stabala, kao i dvaju potresa iz 2020. u kojima su oštećene zgrade, arkade, crkva, grobna mjesta.
Na izložbi je prikazana tradicija ukapanja u Zagrebu od prapovijesnog i srednjovjekovnog prostora, preko Gajeva imanja i prvih planova za groblje do izgradnje monumentalnih arkada, kapele Krista Kralja, mrtvačnice, perivoja, mauzoleja i kasnijih proširenja groblja.
Mirogoj nije prikazan samo kao arhitektonsko dostignuće nego i kao vrijedan parkovni prostor, muzej i arhiv na otvorenom, umjetnička galerija, svjedočanstvo vjerskih tradicija, ratnih sjećanja, obiteljskih povijesti i svakodnevnih ljudskih sudbina.
Kroz povijest grada vodi i izbor nadgrobnih natpisa, fotokeramika, klesarskih i drugih obrtničkih tradicija i umjetničkih ostvarenja, a otvorena je i tema odgovornosti prema baštini koja je istodobno aktivno groblje i zaštićena kulturnopovijesna cjelina.
Izložba,u Muzeju grada Zagreba može razgledati do 29. listopada, na Mirogoju od 31. listopada do 6. studenoga, a u Parku Zrinjevac od 8. do 22. studenoga.
Pokretanje videa...
