35. OBLJETNICA
FOTO Tisuće ljudi mimohodom u Škabrnji odali počast stradalima
Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke u Škabrnji je u srijedu završeno obilježavanje 35. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.
Unatoč kiši, u Škabrnji se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu.
Unatoč kiši, u Škabrnji se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su došli odati počast žrtvama stradanja u Domovinskom ratu.
Zadarski župan Josip Bilaver, koji je kao petogodišnjak svjedočio razaranju svoga mjesta, naglasio je kako mu je drago u Škabrnji vidjeti ljude iz cijele Hrvatske, ali i sve više mladih ljudi.
Mimohod „Korak po korak“, u kojemu su uz brojne građane bila izaslanstva Vlade, saborski zastupnici, predstavnici lokalne i regionalne vlasti zadarske i drugih županija, članovi braniteljskih i civilnih udruga i predstavnici političkih stranaka, krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su ga pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, obitelji stradalih i nestalih branitelja i civila te hrvatski branitelji.
Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih i položeni su vijenci.
U Škabrnji i Vukovaru danas cijela Hrvatska zastaje pred ranama koje još bole. Nitko nije došao sa željom da u sebi doživi onaj isti duh mržnje koji je razarao Škabrnju i ubijao njezine branitelje i mještane. Povrijedili bismo time nevine žrtve, koje su vjerovale da je bolje nevin podnositi patnju, nego je nanositi drugome, rekao je Medo i ustvrdio da nas "Škabrnja i Vukovar nisu učili mrziti".
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro pod zapovjedništvom ratnoga zločinca Ratka Mladića iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.
Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i potpuno uništena, a cijelo je područje minirano. Na dan napada ubijeno je 43 civila i 15 branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja.
Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno ukupno 87 osoba.