Franak Vladi: Novac za kupnju INA-e možete uzeti od banaka

Udruga Franak poslala je danas otvoreno pismo-predstavku na temelju članka 46. Ustava RH kojom traži od glavnog državnog odvjetnika, od Vlade RH i od viceguvernera HNB-a Bojana Frasa odgovore na sljedeća pitanja:

1. Dva pitanja DORH-u odnosno glavnome državnom odvjetniku:
a) Kada ćete konačno odlučiti o pokretanju prekršajnih postupaka protiv 8 banaka na temelju prijave Udruge Franak koja se vodi pod oznakom KR-DO-641/2016, 9. lipnja 2016?
b) U kojem je stadiju postupak po kaznenoj prijavi Udruge Franak protiv guvernera Vujčića, koja je podnesena polovicom prošle godine?
2. Pitanje Vladi RH:
Kada ćete pripremiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, članka 11.a stavka 5., budući da banke i dalje primjenjuju nezakonite kamatne parametre i manipuliraju kamatnim stopama u većini kredita ugovorenih prije 1. siječnja 2013?
3. Pitanje viceguverneru HNB-a Bojanu Frasu:
Kada ćete iz moralnih razloga podnijeti neopozivu ostavku na mjesto viceguvernera HNB-a?

Kako objašnjavaju, Udruga Franak dostavila je DORH-u prijavu protiv 8 najvećih banaka, jer te banke nisu sa svojim dužnicima u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama ugovorile fiksni dio kamatne stope, promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamatnih stopa (dalje: elementi PKS) na temelju članka 11.a stavka 5. zakona o potrošačkom kreditiranju (na temelju izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, skraćeno ZIDZPK NN 143/13). Banke su, umjesto da usklade i ugovore s dužnicima elemente PKS te elemente odredile samovoljno i van-ugovorno, za što su predviđene prekršajne kazne od 80.000,00 do 200.000,00 kn po svakome ugovoru za banku te od 10.000,00 do 50.000,00 kn za odgovornu osobu u banci (članak 26. stavak 1. podstavak 28. i članak 26. stavak 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju). Ustavni sud je svojom odlukom, iz svibnja ove godine, kojom je odlučio da su odnosne prekršajne odredbe ustavne promijenio zakonski rok za to ugovaranje odnosno za usklađivanje sa zakonom sa 1. siječnja 2014. na 1. travnja 2014. To znači da će 1. travnja 2017. nastupiti zastara prekršajnog progona, stoga zahtijevamo od DORH-a odnosno od gospodina Cvitana da bez odlaganja obavijesti javnost što kani poduzeti u potencijalnome masovnom postupku protiv hrvatskih banaka u stranome vlasništvu. Napominjemo po stoti put da se tim prekršajnim postupcima može uprihoditi od 9 milijardi do 25 milijardi kuna u državni proračun, što smatramo izuzetno važnim u trenutku kada je Vlada RH odlučila vratiti INA-u u ruke Republike Hrvatske. Ukoliko DORH ne postupi kao odgovorni organ gonjenja, razmotrit ćemo koje su mogućnosti za sankcioniranje takvog neodgovornog pristupa velikome društvenom problemu – problemu masovnih manipulacija kamatnim stopama od strane 8 najvećih banaka u RH. 

Što se tiče pitanja o pokretanju postupka protiv banaka i procesa protiv Vujčića smatraju da je 'krajnje vrijeme' da se pokrenu potrebni postupci protiv guvernera jer je prošlo već godinu i pol dana od kad su podnijeli kaznenu prijavu.

Nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju objavljenom u Narodnim novinama 143/13 banke su morale za sve postojeće ugovore o kreditu u kojima nisu bili definirani fiksni dijelovi kamatne stope, promjenjivi parametri i razdoblja promjena kamatnih stopa (elementi PKS), sve to definirati, uskladiti s dužnicima i konačno ugovoriti. Umjesto da banke s dužnicima definiraju, usklade i ugovore elemente PKS banke su samovoljno, jednostrano i van-ugovorno te elemente definirale i poslale svim dužnicima o tome obavijesti, takvih ugovora je na dan 1. siječnja 2014. bilo najmanje 200.000. Budući da na temelju ZIDZPK NN 143/13 nije propisano na koji način se egzaktno utvrđuju elementi PKS, nego su ti elementi samo taksativno nabrojani kao mogući parametri, potrebno je po hitnome postupku zakonskim izmjenama konačno utvrditi na koji se egzaktan način određuje fiksni dio kamatne stope te ponovo naložiti bankama i drugim vjerovnicima da moraju s dužnicima na temelju egzaktne metodologije definirati, uskladiti i ugovoriti elemente PKS. Posebice je to važno u duhu zadnje odluke Ustavnoga suda kojom je prihvaćena ustavna tužba udruge Potrošač u „slučaju Franak“ te su odbačene sve ustavne tužbe banaka po istome predmetu. To znači da je i na nivou Ustavnoga suda potvrđeno da su banke ugovarale sa svojim dužnicima nepoštene i time ništetne odredbe o promjenjivim kamatnim stopama. Zakonodavac je pokušao banke navesti na pravi put kroz ZIDZPK NN 143/13, ali nije u tome uspio, između ostaloga i zbog toga jer u samome zakonu nije decidirano napisano na koji način se utvrđuju fiksni dijelovi kamatne stope. Banke su sve redom, zahvaljujući i podršci svojeg starog partnera HNB-a, samovoljno i van-ugovorno definirale parametre koji su određeni na temelju nezakonito povećanih kamatnih stopa, a ne na temelju početno ugovorenih kamatnih stopa. Stoga smatramo da je hitno potrebno zaustaviti nezakonito manipuliranje kamatnim stopama od strane banaka, pojasnili su.

Za kraj objasnili su i zašto očekuju od Frasa da podnese ostavku.

Viceguverner Bojan Fras 7. studenoga 2016. u sabornici je odgovarajući na repliku zastupnika Aleksića, koji je prigovorio prisutnome guverneru Vujčiću zbog toga što nije prekršajno gonio banke odnosno zbog toga što je odbio prijaviti banke prekršajnim sudovima, rekao da HNB nije nadležan prekršajno goniti banke – što jednostavno nije istina, jer je HNB državno tijelo s javnim ovlastima koje je po Zakonu o potrošačkom kreditiranju upravo određeno kao netko tko je dužan po tome zakonu postupati u smislu nadzora postupanja po tome zakonu, a drugo ustvrdio je da su banke morale samo definirati, a ne i ugovoriti parametre, pozivajući se čak na odluku Ustavnoga suda koja upravo suprotno govori o tome da su prekršajne odredbe zbog neugovaranja parametara na temelju članka 11.a stavka 5. ZPK-a – USTAVNE, i da ih neće ocjenjivati. Osim toga njegove tvrdnje narušavaju obvezno-pravna načela o volji dviju ugovornih strana te odredbe članka 1022. Zakona o obveznim odnosima koje su decidirane i govore o tome kako se uvjeti vraćanja kredita moraju ugovoriti pisanim putem – dakle, ako se nešto nakon što je ugovor već ugovoren u ugovoru mijenja, onda to nije moguće nikako drugačije nego novim ugovorom odnosno dodatkom postojećeg ugovora. Smatramo da pravnik koji predstavlja HNB i govori takve neistine javno u zakonodavnom tijelu RH mora iz moralnih razloga dati neopozivu ostavku.