Šveđani: Pogriješili smo, ništa od kolektivnog imuniteta

Šveđani: Pogriješili smo, ništa od kolektivnog imuniteta

Kolektivni imunitet na koronavirus u Švedskoj vjerojatno je niži nego se ranije procjenjivalo, rekao je glavni epidemiolog i arhitekt tzv. 'švedske strategije' Anders Tegnell, dok se brojevi u toj zemlji rapidno povećavaju.

Glavni epidemiolog, koji je odbacivao zatvaranje i propagirao široku uporabu maski, također je priznao da se zemlja bori s drugim valom pandemije nakon što je u kolovozu bio rekao da takav scenarij nije vjerojatan.

"Ne mislim da je definicija tako važna, ali trenutno vidimo simultano širenje u zajednici", rekao je na novinskoj konferenciji.

Švedska je u četvrtak imala 4658 novih slučajeva koronavirusa, pokazali su podaci ministarstva zdravstva, zbog čega se povećava broj hospitalizacija i broj pacijenata na odjelima intenzivne skrbi.

Tegnell je rekao da proljetni val u Švedskoj vjerojatno nije donio imunitet kakvom su se nadali, dodajući da je broj asimptomatskih infekcija očito bio manji nego što se ranije vjerovalo.

"Broj ljudi koje nismo dijagnosticirali vrlo je vjerojatno manji nego smo mislili", istaknuo je.

Iako švedski zdravstveni dužnosnici nikada nisu izravno rekli da je cilj steći kolektivni imunitet, gdje je dovoljno ljudi razvilo imunitet da bi se zaustavilo širenje epidemije, govorilo se da je upravo to cilj švedske strategije.

Švedska ima ukupno 6122 mrtvih.  U odnosu na broj stanovnika, ta zemlja ima puno više mrtvih nego njezini nordijski susjedi, ali ne toliko koliko ih imaju Španjolska ili Britanija.

Srbija uvela kaznene mjere i mogućnost obaveznog cijepljenja u borbi protiv korone

Skupština Srbije usvojila je u četvrtak izmjene Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojima se uvode kaznene mjere, daju veće ovlasti ministru zdravstva u nastavku borbe protiv koronavirusa, uz mogućnost propisivanja obveznog cijepljenja.

Izmjenama zakona uvedene su kazne za nepoštivanje epidemioloških mjera - za nenošenje zaštitnih maski oko 40 eura  za fizičke osobe i od 400 do 2.550 eura za pravne osobe, a za provođenje kaznenih mjera bit će nadležne sanitarna i komunalna inspekcija, te komunalna policija.

Ključna osoba kada je u pitanju donošenje mjera u slučaju pandemije bit će ministar zdravstva, a izmjenama Zakona ovlasti su mu znatno proširene. 

Ministar je izmjenama zakona dobio ovlasti da odredi izvanredno cijepljenje, te da propiše osobnu zaštitu od infekcija.

Ministar može primjerice, na prijedlog državnog povjerenstva i nacionalnog zavoda za zaštitu zdravlja, i zabraniti okupljanja na javnim mjestima, ograničiti kretanje stanovništva u području zahvaćenom izvanrednom situacijom, te uvesti zabranu i ograničenje putovanja.

Definirane su mjere izolacije kojima se nalaže liječenje u kućnim uvjetima i ograničava sloboda kretanja oboljelim od zarazne bolesti, kod kojih nije utvrđeno prisustvo nijednog simptoma ili znaka zarazne bolesti. Mjeru će propisivati specijalisti za infektivne i zarazne bolesti ili liječnici drugih specijalizacija sukladno uredbama ministarstva zdravstva.

Sloboda kretanja i praćenje zdravstvenog stanja može se ograničiti i zdravim osobama koje su bile ili za koje postoji sumnja da su bile u kontaktu sa zaraženim osobama. Ta se mjera može primijeniti i prema putnicima u međunarodnom prometu koji ulaze u Republiku Srbiju iz država s nepovoljnom epidemiološkom situacijom.

U Srbiji je u posljednja 24 sata od posljedica infekcije koronavirusom umrlo 19 oboljelih, a među 13.008 testiranih potvrđen je još 3341 slučaj zaraze, priopćile su u četvrtak srbijanske zdravstvene vlasti.

Ranije danas zasjedao je vladin Krizni stožer za borbu protiv koronavirusa, a član stožera Predrag Kon nije isključio mogućnost da nove mjere budu usvojene i objavljene do kraja dana.

Posljednjim paketom mjera ograničeno je okupljanje više od pet osoba u zatvorenom i na otvorenom prostoru.

Najveće žarište koronavirusa i dalje je Beograd, sa 40 do 50 posto ukupnog broja novozaraženih na dnevnoj razini, a slijede Novi Sad i Kragujevac, te Pančevo, Valjevo i Kraljevo.

U Srbiji je od početka epidemije 6. ožujka registrirano 73.765 osoba zaraženih koronavirusom, a službeno je prijavljeno 955 smrtnih slučajeva. 

U Velikoj Britaniji dnevni rekord od 33.470 slučajeva covida-19

Velika Britanija izvijestila u četvrtak o 33.470 novih slučajeva covida-19, što je najveći dnevni broj zaraženih dok vlada pokušava pod nadzorom držati drugi val zaraza nadolaskom zime.  

Broj smrtnih ishoda u Velikoj Britaniji je najviši u Europi a broj umrlih od koronavirusa je viši samo u Sjedinjenim Državama, Brazilu, Indiji i Meksiku.

Broj umrlih u zadnja 24 sata u četvrtak je bio 563, nešto manje od 595 koliko je zabilježeno dan ranije.

Premijer Boris Johnson je naredio povratak karantene u Engleskoj tijekom sljedećih mjesec dana jer se boji da bi porast broja zaraženih mogao premašiti kapacitete zdravstvenog sustava.

Oporba je kritizirala vladu zbog presporog uvođenja karantena, nedostatne zaštitne opreme i neuspjele zaštite starijih u domovima umirovljenika. 

Polašek: 'Broj zaraženih je jako velik i nismo se tome nadali'

Član Vladina znanstvenoga savjeta Ozren Polašek komentirao je situaciju s koronavirusom. 

- Jako teško projicirati gdje će biti vrhunac. Iz medija vidimo da ne možemo reći jesmo li u stagnaciji ili rastu, u svakom slučaju broj je jako velik i nismo nadali da će biti tako velik - rekao je Polašek za RTL.

Rekordan broj testiranih, trebamo li brinuti što se sve veći postotak uzoraka pozitivan? 

- To je jedan broj koji zabrinjava. No, morate znati da se obrazac epidemije mijenja, mijenjaju se parametri epidemije, u odnosu na osmi mjesec kada je na testiranjima 30 posto ljudi nije imalo nikakvu bolest, u 11. mjesecu imamo pet posto ljudi koji nisu imali nikakvu bolest - dodao je. 

Polašek ne zna kada ćemo moći reći da se vratila kontrola nad epidemijom. 

- Taj broj nije idealno projicirati, primjer iz knjiga kaže da bi bilo idealno manje od pet posto, međutim ovisi o tome koga šaljete na testiranje. Kako se mijenja obrazac ljudi koji šaljete na testiranje tako mijenja informativnost ovog pokazatelja i on samo jedna od pokazatelja koji pratimo - objašnjava. 

Je li Torcidina proslava utjecala na broj zaraženih? 

- Izravno ne puno, jer su na to proslavili bili mlađi ljudi koji kako znamo da ne razvijaju teže oblike kliničke slike, a za neizravno sad je prilično teško reći jer je prošlo dosta vremena. No, ono što možemo reći da nismo vidjeli eksploziju od koje se strahovalo - rekao je.

Zagreb danas ima više od 700 zaraženih, a sve je i dalje otvoreno. Stožer se i dalje nije dogovorio oko mjera. Kakve su nam mjere potrebne?

- To je poprilično nezahvalna situacija jer sa stajališta struke mi bismo htjeli ozbiljnije i snažnije mjere, ja sam zagovaratelj ozbiljnijih mjera, međutim tu je nezgoda jer ovaj virus radi popriličnu indirektnu štetu, i tu je važno da pronađemo ravnotežu i i sačuvamo najbolji mogući udio zdravlja alil i gospodarstvo, jer lako je pobjeći u jednu ili drugu krajnost, ali treba pronaći ravnotežu između obje krajnosti. 

Primjer europskih zemalja je nešto što nas ne čini zadovoljnima, jer njihovi brojevi pokazuju dosta povećava, na razini Hrvatske je teško donositi generalizirane mjere, ali pozdravljam što su pojedini stožeri krenuli s promišljanjem i uvođenjem mjera, jer oni imaju puno bolju sliku što im se događa na terenu - zaključuje.

Pandemija covida-19 poremetila borbu protiv rubeole

Broj slučajeva ospica u svijetu ove se godine smanjio, ali napori u borbi protiv pandemije koronavirusa poremetili su kampanju cijepljenja i prevencije, upozorili su u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i američke zdravstvene vlasti.

"U studenom, više od 94 milijuna ljudi riskira da neće biti cijepljeno kao što je predviđeno zbog prekida kampanja borbe protiv rubeole u 26 zemalja", primjećuju WHO i američka Agencija za sprečavanje i prevenciju bolesti.

"Među zemljama koje su odgodile kampanje predviđene za 2020. samo ih je osam (Brazil, Etiopija, Nepal, Nigerija, Filipini, Srednjoafrička Republika, DR Kongo i Somalija) obnovilo kampanje nakon inicijalne odgode", kaže se u dokumentu.

"Prije krize koronavirusa, svijet je bio suočen s krizom rubeole, koja nije nestala", rekla je Henrietta Fore, direktorica UNICEF-a.

Rubeola je prošle godine u svijetu uzrokovala smrt 207.500 ljudi što je 50 posto više nego 2016. Također, 2019. je zabilježeno gotovo 870.000 slučajeva u svijetu.

Rubeola je iznimno zarazna bolest, više od covida-19, ebole, tuberkuloze ili gripe.

Ona napreduje u svim regijama u svijetu, a jake epidemije prijavljene su u Kongu, na Madagaskaru, Ukrajini, na Samoi i u Brazilu.

Za direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, "ti podaci jasno pokazuju da ne uspijevamo zaštititi djecu od rubeole u svim regijama u svijetu".

Prije uvođenja cijepljenja 1963. i dok cijepljenje protiv te bolesti nije postalo široko rasprostranjeno, svake dvije do tri godine bilježila se velika epidemija te bolesti.

Nakon što je spektakularno smanjen broj mrtvih između 2000. i 2016. od te bolesti, zahvaljujući kampanjama cijepljenja, rubeola se ponovno pojavila u svijetu, zbog nedovoljnog cijepljenja povezanog prije svega, u nekim zemljama i zajednicama, s nepovjerenjem prema cjepivu.

To nepovjerenje stvoreno je nakon studije iz 1998. koja je povezala to cjepivo i autizam, a za koju se kasnije utvrdilo da je njezin autor falsificirao rezultate. Više studija nakon toga pokazalo je da cjepivo ne povećava rizik od autizma.