Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Francuzi su na nekim otocima zabranili asfaltiranje zbog vode

Na Lastovu i Visu te šest europskih otoka Tonino Picula pokrenuo je istraživanje kako pametno proizvesti i sačuvati vodu te izdao priručnik s prakatičnim savjetima pod nazivom: “Izazov: Uštedi vodu”

Duško Marušić/Pixsell
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
4 komentara

Na pojedinim francuskim otocima ceste se ne smiju asfaltirati kako se ne bi stvorila zapreka da kišnica prolazi tlom do vodonosnika. Ne mogu se dobiti ni dozvole na gradnju novih kuća, ako one nemaju spremnike za kišnicu. Na irskom otoku Cape Clear voda se gasila u 21 sat, a ranije su je smjeli koristiti samo dva puta na tjedan – utorkom i subotom.

Za više od toga, vode jednostavno nije bilo. Do prije desetak godina i na našem Visu uvodile su se jake restrikcije pa se ljeti voda nije smjela koristit noću, čak ni za toalet, a vrtovi se nisu smjeli zaliti ni s jednom kapi. Na sreću, Vis je do danas uveo daljinsko upravljanje vodovodom, uvedene su nove tehnologije, pa ovaj otok više nema nikakvih ograničenje u korištenju vode, a sustav je toliko napredan da izgube svega oko 20 posto onoga što proizvedu te vode ima dovoljno za sve, čak i ljeti.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Sva ova iskustva predstavljena su u petak u Zagrebu u okviru promocije jedinstvenog priručnika pod nazivom “Izazov: Uštedi vodu” iza kojeg stoji hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji je u godini dana okupio mnogobrojne europske stručnjake koji su iznjedrili jedinstvena rješenja o uštedi vode. A krenulo je sve od otoka i njihovih stoljetnih rješenja o proizvodnji i korištenju vode.

Laboratorij za proučavanje uštede vode

Otoci su se pokazali kao svojevrsni laboratorij za proučavanje proizvodnje i korištenja električne energije i vode. Projekt je pokazao kako su otočani možda zakinuti u neograničenom korištenju vode, ali nisu zakinuti u svojoj ljudskoj kreativnosti jer su na otocima živjeli tisućama godina prije postojanja EU. Voda nije samo bitan medij za održavanje života, to je i političko-vojno pitanje. Zaista se vode javno-političke bitke o tome kako ograničiti dostupnost kvalitetne vode javnosti. Svaka priča o vodi mora biti političko upozorenje kako voda mora biti javno dostupni resurs, kao i zemlja – rekao je Picula.

Nakon 10 svojevrsnih izleta na različite europske otoke, provedena je studija koja na 26 konkretnih primjera pokazuje kako se može uštedjeti i do nevjerojatnih 55 posto vode na otocima.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Christian Pleijel s Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu, bio je na predstavljanju priručnika, a i sam je po rođenju otočanin te je temi istovremeno pristupio na prisan način.

Otočani znaju sami preživjeti...

Volim otoke i neki ih vide samo kao kamenu gromadu, drugi primijete i otočane, koji tvore posebnu kulturu, imaju vlastiti karakter te se njima ne može lako upravljati jer imaju veliko samopoštovanje te znaju svojim snagama preživjeti. I po kulturi, mi otočani razlikujemo se od onih s kopna – rekao je Pleijel. Gradeći priručnik, napomenuo je da su se u istraživanju pitali kako otočani troše vodu, kako ju proizvode, može li se proizvoditi manje, moraju li se kopati dublji bunari, provoditi cijevi s kopna te može li se zapravo smanjiti potrošnja.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

-Pitali smo se možemo li smanjiti potrošnju za 25 posto. To je puno, to je izazov. A na dvodnevnoj konferenciji na Visu zaključili smo – svi mogu uštedjeti od 10 do 55 posto na otocima. Sad postavljam izazov za 2000 otoka u EU – možete li vi uštedjeti svojih 25 posto? Da, možete! - gotovo je viknuo Pleijel na konferenciji.

Stari vodovodi gube 90 posto vode

Sukreator projekta iz Irske Martin O'Mealoid, kao ujedno i predstavnik Europske federacije malih otoka podijelio je vlastita iskustva s otoka Cape Clear na kojem je bila stara vodovodna mreža iz 60-tih godina prošloga stoljeća. Iz nje je curilo 90% vode.

Uložili smo 4.3 milijuna eura za potpuni izmjenu vodovoda. Rezultat? Sad iskoristimo 90 posto vode koju proizvedemo – rekao je O'Mealoid. Denis Bredin iz Francuske i udruženja Iles du Ponant rekao je kako kod njih nitko ne može izgradit kuću na otoku a da pritom nije planirao imati i svoj spremnik za kišnicu. Panagiotis Zorlos iz Grčke i iz Centra za izvore i štednju obnovljivih izvora energije upozorio je kako dobivanje vode mora počivati na održivosti.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Desalinizacija nije održivo rješenja, a još manje održiv je transport vode s kopna. To je skupo i potrebne su velike količine energije za to – ukazao je Zorlos. A da bi proizveli vodu, potrebna je i velika količina energije, zato štednja vode, znači i štednju struje.

Hrvatska gubi 49 posto vode u sustavima

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg pohvalio je projekt i ukazao na apsurd koji postoji u Hrvatskoj.

 - Volimo se pohvaliti da smo treći u Europi po količini pitke vode, ali treba znati i da od Ogulina južnije praktički nemamo kvalitetnu vodu za piće, a da ju prije toga na neki način ne bi morali obraditi. Hrvatska gubi 49 posto vode u sustavima, a prije svega nekoliko godina to je bilo 46 posto. Od idućeg tjedna bit će dostupno 100 milijuna kuna za saniranje vodovodne mreže. U deset godina mogli bismo sanirati svu vodovodnu mrežu, ali za to su potrebna ogromna ulaganja. Time bi smanjili gubitke na prihvatljivih 20 ili 25 posto – rekao je Šiljeg.

Sam priručnik nastao je na temelju iskustava o proizvodnji i štednji vode na hrvatskim otocima Vis i Lastovo, irskim Cape Hoat i Inis Oirr, francuskim Sein te grčki Ithaka i Tilos. Studija je pokazala da se na ovih osam otoka na godinu uštedi 200 milijuna litara vode, da se potrošnja električne energije smanji za 470.000 kWh, a emisija stakleničkih plinova za 42.000 kilograma. Priručnik će biti platforma za početak okupljanja cjelovitije priče o uštedi vode, a može primjerak se može skinuti sa stranice toninopicula.com

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message