Fuchs: 'Vratiti djecu u škole bit će zahtjevnije od lockdowna'

Neizvjesnost oko početka nove školske godine je na vrhuncu.

Sve je više zaraženih i među nastavnicima te učenicima, a već četiri škole odgodile su početak nastave. Ministar Radovan Fuchs, koji još nije uspio okupiti ni državne tajnike, u razgovoru za 24sata ističe kako mu je trenutačno jedino važno da djeca krenu u školu u što sigurnijim okolnostima.

Brojimo zadnje sate do početka nove školske godine u dosad neviđenim uvjetima. Gdje su najveći problemi?

Da, ovo će biti po svemu specifična školska godina, bit će vjerojatno puno zahtjevnija i od nedavne varijante ukupnog lockdowna, zato što sad moramo funkcionirati s virusom. Moramo vratiti djecu u škole zbog niza razloga, prvenstveno odgojno-obrazovnih. Ravnatelji su vrlo dobro reagirali na upute i preporuke, ima i nejasnoća, a ima i nekih stvari kojih se nismo dosjetili.

Na primjer?

Primjerice, nismo se mogli sjetiti gdje će nastavnici na čik-pauzu. Malo šale ne škodi, ali cijelo ovo vrijeme odgovaramo na sve upite koji pristižu u vezi pojašnjavanja i primjene uputa u praksi. Jako, jako puno poziva.

Pojavljuje se sve više zaraženih i među nastavnicima i učenicima. Koliko ih je i hoće li ta djeca odmah biti uključena u online nastavu?

Do četvrtka, 3. rujna, ukupno imamo 103 prosvjetna djelatnika u samoizolaciji, 1564 djece (2002. - 2020. godište) u samoizolaciji, dok je pozitivno 271 dijete (uključujući 18 godina). Naravno da će ostati doma i da će se za njih osigurati nastava na daljinu. A učitelji koji su pozitivni su na bolovanju i idemo sa zamjenama. Ne znam hoćemo li stići to odmah u ponedjeljak, ali oni će sve to raditi u suradnji i dogovoru sa svojim osnivačima, a osnivači će komunicirati prema nama. 

Znači, htjeli - ne htjeli, online nastava je neizbježna odmah od početka?

Zato smo išli s B i C modelom, s tim da se odmah primjenjuju A i B model. Očekivali smo da će se nešto takvo dogoditi, jednostavno je po svim logikama stvari trebalo očekivati jer su i učitelji i nastavnici jednako tako ljudi koji su bili na godišnjem, bili su i na zbivanjima s više ljudi. To je jednostavno igra velikih brojeva. Zato smo išli na varijantu da razvijamo nastavu na daljinu u svim mogućim oblicima kako bismo i učiteljima i djeci i roditeljima dali što više mogućih alata.

Iz CARNET-a kažu kako neće mogući podržavati online sate uživo. Možemo li očekivati da će ta online nastava izgledati kao proljetos?

Sigurno će postojati početni period prilagodbe, to je uvijek tako, ali znam da je dio škola, barem iz prve faze e-škola, opremljen. Mreža je glavni problem. U pitanju su i neki drugi elementi, ali u CARNET-u su rekli da do 25 posto mogu održavati prijenos preko mreža, iznad toga postaje problem. I, konačno, nisu sve škole jednako opremljene.

Hoće li imati svi sve u ponedjeljak za siguran početak?

Vjerujem da će imati, mnogo županija je ta sredstva već riješilo. Imali smo neke upite koje rješavamo tako da im nećemo doznačavati novac, jer bi to impliciralo probleme s javnim nabavama, nego ćemo, ako stvar zapne, reagirati iz Stožera i robnih rezervi.  

Što kažete na zahtjeve roditelja za nekim oblikom homeschoolinga? 

Osnovno obrazovanje je obavezno, postoje iznimke koja djeca ne mogu ići u škole i imaju pravo na obrazovanje od kuće ili u bolnicama, i to funkcionira. No osigurati nastavu od kuće za nekoliko tisuća djece zato što njihovi roditelji misle da bi trebala ostati kod kuće u ovom trenutku kao zakonsko rješenje ne postoji. Meni bi to bilo užasno loše rješenje i ne bi sigurno opravdalo svrhu. Mislim da bi sva djeca trebala ići u školu.

Što je s gradivom? Koja je uputa nastavnicima?

Ujednačiti koliko god je to moguće dio nastave koji se izvodi djelomično licem u lice, a djelomično online. Ideja je bila da sva djeca dobiju jednaki broj dana licem u lice. Dakle, djeca u obimu znanja ne bi smjela biti zakinuta, i sad učitelji moraju odraditi lavovski dio posla u smislu sinkronizacije i postavljanja takve nastave i kontrole jesu li djeca naučila ili ne.

Što biste poručili roditeljima i učenicima?

Djeca bi trebala ići u školu, neka se pridržavaju mjera, a posebno apeliram na srednjoškolce. Oni su tinejdžeri pa se tu pojavljuju i prve ljubavi, prvi kontakti. Sad smo u situaciji u kojoj jesmo, nemojte iz inata skidati maske kako biste ispali ‘džek’. Iznimno je važno da i djelatnici budu odgovorni te poštuju epidemiološke mjere izvan škola. Ako se ide na neku svadbu, možda se ne mora biti baš na plesnom podiju. Mi smo učinili sve da boravak u školi bude siguran. Hoće li biti izostanaka? Sigurno hoće, ali pokušajmo napraviti da ih bude što manje.

Hoće li se nastavnicima povećavati plaće zbog većeg obima posla?
Nastavnici će dobiti plaću kakvu trebaju dobiti sukladno kolektivnim ugovoru i zakonskim i podzakonskim propisima, a ono što smo osigurali da je to da nema nikakvih smanjenja plaća usprkos ogromnom padu BDP-a kojeg smo imali u drugom kvartalu. Koliko znam, nedavno smo izašli iz jednog višednevnog štrajka nakon kojeg je osigurano povećanje plaća. Zahtjevi koji se pojavljuju u nekim slučajevima nisu uvijek sasvim realni. S druge strane sam siguran da nastavnici uvelike razumiju situaciju kakva je. Rekli smo da svi zahtjevi i prijedlozi moraju biti normalni i razumni, a prije svega na dobrobit djece.

Vaša je prethodnica najavljivala projekte cjelodnevne nastave, izmjene Mreže škola itd. Kakvi su vaši planovi?
Već osmišljavamo izvedbeni dio projekta rada svih osnovnih škola u jednoj smjeni i vrlo brzo ćete vidjeti rezultate ali će trebati jedno godinu i pol dana da se u to operativno krene. Ovo je definitivno bila pouka da se u Hrvatskoj treba učiniti sve da imamo škole koje su primjerene broju učenika i da te škole rade u jednoj smjeni, a ne u dvije, ili čak u tri. Jedan dio je moguće ostvariti kroz Recovery Fond, a tu su i sredstva koja je premijer osigurao od EU za novo financijsko razdoblje u ukupnom iznosu 22 milijarde eura, jedan segment je predviđen i za izgradnju škola. Za početak postoji projekt Svjetske banke koji je na stolu za razgovor i razmatranje.

O kojim vremenskim okvirima razgovaramo?
Gradnja novih škola se ne može očekivati kroz godinu i pol, ako govorimo o ovim izvorima financiranja, za to vam treba određeni period za pripremu projekta i niza stvari koje prethode samoj gradnji. A kad dođemo do trenutka da ta izgradnja počne, treba manje od godinu dana da bi se izgradila škola.

Što će biti s najavljenom analizom dosad provedene reforme?
Samo da se ova situacija stabilizira pa ćemo krenuti. Znamo kojim sredstvima ćemo to pokrenuti, na koji način, imamo određenu ideju tko bi to trebao napraviti. U ovom trenutku smatram da bi priču oko raspisivanja i provedbe natječaja trebao voditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Na taj bi se javni poziv javljale znanstvene institucije, imamo ih itekako kompetentnih za to.

Što je s reformom strukovnog obrazovanja?
Pokrenuta je i prvi rezultati su vrlo dobri. No i tu se sad zbog korone i poslova oko ponovnog otvaranja škola ništa ne događa zadnje vrijeme. Postoji dio koji mora uskladiti između Agencije za strukovno obrazovanje, Ministarstva obrazovanja s Ministarstvom gospodarstva i gospodarske i obrtničke komore gdje mirnim pristupom treba sjesti i riješiti neke dileme. Bit će nužan čitav niz novih zakonskih rješenja. No dualno obrazovanje je jako dobro rješenje, gdje su i neki poslodavci jako zainteresirani za takav način obrazovanja svojih budućih radnika jer tko će bolje od poslodavaca uz određene predradnje i određene mentorske pristupe osposobiti budućeg radnika da bude spreman odmah nakon završetka obrazovanja spreman za izvođenje upravo onih poslova, znanja i vještina koje tom poslodavcu trebaju. 

Što mislite o stanju na sveučilištima? Jesu li se uspavali, prikrivaju li se autonomijom privatni interesi?
U visokom obrazovanju će se neke stvari morati mijenjati. Nisu sva sveučilišta jednaka, neka su jako dobra i efikasna te imate visoka učilišta koja su napravila velike iskorake, no neka su od davnina zadržala strukturu organizacije u poslovanja. Nisu postali previše učinkoviti, a morat će nešto napraviti samim tim jer imamo drastičan pad broja studenata, veliki broj neupisanih mjesta. Treba napraviti određene zaokrete. No ta promjena kreće iznutra. Za te promjene koje se moraju desiti trebate i zakonske pretpostavke koje im moraju omogućiti da naprave te promjene.