Maras oštro: Premijer bi trebao odmah smijeniti Martinu Dalić!

SDP-ov saborski zastupnik Gordan Maras pozvao je u srijedu državnog odvjetnika Dražena Jelenića da odmah otvori istragu o komunikaciji između autora "Lex Agrokor" i potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, poručivši da premijer Andrej Plenković treba Martinu Dalić razriješiti njezine funkcije.

"Državni odvjetnik odmah se treba uključiti u cijeli postupak, a predsjednik Vlade Andrej Plenković treba razriješiti ministricu koja je kompromitirala ne samo njega i Vladu, nego i hrvatsku državu", rekao je Maras u Hrvatskom saboru komentirajući članak na portalu Index u kojem su objavljeni mailovi Martine Dalić.

Index je objavio komunikaciju između autora "Lex Agrokor", Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića iz koje proizlazi da su vlasnici i predsjednici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno radili za Vladu na pripremi zakona i iz toga izvukli osobnu korist jer je na kraju, na ime savjetničkih usluga, iz Agrokora u zadnjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna.

Upitan ima li tu odgovornosti premijera Plenkovića, Maras je odgovorio kako će se to vidjeti iz njegove reakcije. Smatra da, ako Plenković i dalje bude tolerirao potpredsjednicu Dalić na njezinoj poziciji, to znači da je "ruku pod ruku sa njom". "Ukoliko on to riješi, sa sebe može sprati eventualno mali dio odgovornosti", ocijenio je.

Maras kaže kako se iz teksta vidi da su najeminentniji hrvatski pravni stručnjaci, poput Petra Miladina sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, upozoravali da taj zakon odstupa od talijanskog zakona i da njegovi autori odlaze u neistraženo područje koje može izazvati ogromne štete za Agrokor i Hrvatsku, što se sada i događa.

"Miladin je bio u pravu kada je to govorio prije samog donošenja zakona, a oni su to zanemarivali. Ne zbog toga što su oni veći stručnjaci od njega, nego zato što su znali u kojem smjeru idu. Znali su da idu po svoje milijune kuna u Agrokoru pod okriljem Martine Dalić. Sada ćemo vidjeti do koje je razine i Plenković bio u to upetljan", ustvrdio je Maras.

SDP-ov zastupnik drži da taj slučaj zahtjeva istražno povjerenstvo koje bi trebalo otkriti što se događalo istaknuvši da je šokiran razinom komunikacije i načinom rada potpredsjednice Dalić.

Upitan o današnjoj sjednici Kluba zastupnika SDP-a Maras je potvrdio da će se njegova ostavka na mjesto potpredsjednika naći na dnevnom redu. Nije želio konkretno odgovoriti hoće li tražiti od predsjednika kluba Arsena Bauka da podnese ostavku već je kratko poručio: "Rekao sam što ću ja napraviti, a očekujem da rasprava bude otvorena".

 Zahtjevi za stankama zbog mailova Martine Dalić

Saborska rasprava u srijedu je cijelo prijepodne prekidana zahtjevima za stankama oporbenih klubova zbog objave navodnih tajnih mailova potpredsjednice Vlade Martine Dalić i tvrtki koje su sudjelovale u izradi "Lex Agrokor", koje je objavio portal Index.

SDP-ov zastupnik Gordan Maras pozvao je glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića da utvrdi ima li u tome potencijalnog kaznenog djela.

"Tražim od državnog odvjetnika da otvori slučaj i utvrdi je li se Martina Dalić ogriješila o zakon, za što ja osobno smatram da ima elemenata kaznenog djela. Neki se ponašaju kao da je Hrvatska njihova prćija", poručio je Maras. 

Bahato ponašanje s mailovima dovoljno je, kaže, za smjenu Martine Dalić, no on osobno misli da u svemu ima i osnova za kazneno djelo.

Nije riječ o "zanemarivoj aferici", smatra i čelnik HSS-a Krešo Beljak.

"Ovo zasigurno ne može biti zanemariva aferica. Ako je točno što je objavljeno, radi se o najvećoj pljački Hrvatske. Dalić bi to trebala što prije razjasniti - ili podići kaznene prijave protiv onih koji su to objavili ili pomoći premijeru i podnijeti ostavku. Ovo ponašanje je nedopustivo i dokaz da se radi o smišljenoj pljački 500 milijuna kuna", ustvrdio je Beljak.

Glasovanje prebačeno na četvrtak

Iako je prvotno bilo najavljeno kako će saborski zastupnici ovotjedno plenarno zasjedanje započeti u srijedu glasovanjem o raspravljenim točkama dnevnog reda, ta je odluka naknadno promijenjena te je glasovanje prebačeno za četvrtak ujutro, a službeno objašnjenje takve promjene danas se u Saboru nije moglo dobiti. 

Prošlog tjedna, naime, nije bilo uobičajenog glasovanja petkom te je isto, prilikom odjave saborske sjednice u petak, za srijedu ujutro najavio potpredsjednik Sabora Željko Reiner.

- Počet ćemo u srijedu s glasovanjem, a nakon toga slijedi točka o Hrvatskoj matici iseljenika, rekao je tada Reiner odjavljujući sjednicu.

Šef HDZ-ova Kluba Branko Bačić istoga je dana, pak, na pitanje novinara zašto nema uobičajenog glasovanja odgovorio kako se "ne mora robovati glasovanju petkom". 

-  Glasovanje će biti kada budemo jasni i sigurni da svi zastupnici vladajuće većine mogu tog dana biti u Hrvatskom saboru, rekao je Bačić. 

Predsjednik SDP-ova Kluba zastupnika Arsen Bauk to je odmah prokomentirao riječima kako je "očito da vladajući ne mogu skupiti većinu za svaki petak... pa ćemo imati glasanje svaki drugi ili svaki treći ili nekim drugim danom, što zavisi od zdravstvenog biltena i fizioloških potreba zastupnika parlamentarne većine". 

U Saboru se u utorak nije moglo dobiti službeno objašnjenje zašto je glasovanje pomaknuto sa srijede na četvrtak.  

Po novom dnevnom redu, zastupnike sutra ujutro čeka prijedlog Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika, kojim se njezin organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo usklađuje sa postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.

Na današnjem dnevnom redu su prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika i izvješće o obrani za prošlu godinu.

Tijekom 2017. najvažniji kapitalni projekti bili su uvođenje u operativnu uporabu borbenih oklopnih vozila pješaštva BOV PATIJA CRO8x8, samohodnih haubica 155 mm PzH-2000, helikoptera OH-58D Kiowa Warrior, opremanje znatnim količinama modernog oružja pješaštva domaće proizvodnje i donošenje odluka o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona četvrte generacije.

U izvještajnom su razdoblju pripadnici Hrvatske vojske bili angažirani na brojnim požarištima od Istre do Dubrovnika zajedno s vatrogascima i u suradnji s lokalnim stanovništvom, a znatnu pomoć pružili su u spašavanju i uklanjanju posljedica poplava koje su poharale Zadar, Nin i Ogulin. Također, 737 pripadnica i pripadnika Hrvatske vojske sudjelovalo je u 13 međunarodnih misija i operacija NATO-a, EU-a ili UN-a.

Panenić pita Vladu čega se boji pa još nije proglasila Vukovar mjestom posebnog pijeteta

Saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić zapitao je u srijedu Vladu čega se boji jer ni nakon godinu i pol dana nije predložila zakonom koji bi trebao proglasiti Vukovar mjestom posebnog pijeteta te izrazio bojazan da je taj grad ostavljen 'u statusu quo'.

"Na sjednici Vlade u Vukovaru 17. studenog 2016. jedna od ključnih odluka bila je ona o nacrtu zakona koji bi trebao proglasiti grad Vukovar mjestom posebnog pijeteta. Od toga studenoga prošlo je godinu i pol dana. Tekst nacrta još nismo vidjeli. Rješenje još nismo vidjeli", rekao je Panenić u slobodnoj raspravi na početku saborskog zasjedanja. 
Umjesto toga, kaže, građani koji tamo žive gledaju još uvijek ploče koje stoje prelijepljene.

"Ne znamo što u tome pijetetu trebamo tražiti. Trebamo tražiti da ostanemo neutralni isto kao što trebamo biti rodno neutralni, isto bi tako izgleda trebali biti i nacionalno neutralni, trebali bi biti neutralni i prema svemu onome što se događalo u gradu Vukovaru, trebali bi pustiti vrijeme da rješava nešto što ova Vlada uz najavu koju je napravila, nikako da pokrene", rekao je Panenić. 
Vladu je zapitao čega se boje.
"Želi li da Vukovar bude mjesto posebnog pijeteta ili su svi zadovoljni? Ili je to bila samo poruka da se sruši Milanovićeva Vlada pa kad se preuzme vlast da se ostavi status quo?", pitao se Panenić. 

Sinčić poziva na reviziju šteta i koristi od članstva u EU

Obilježavanje Dana Europe potaknulo je u srijedu čelnika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića (Živi Zid) da pozove na "reviziju šteta i koristi" koje je Hrvatska tim članstvom dobila, dok je Hrastov Hrvoje Zekanović optužio Europu da je puno puta iznevjerila Hrvate, kao npr. na Bleiburškom polju.

"Kad imate projekt trebate napraviti reviziju. Pozivam sve nas kao društvo i državu da se zapitamo koje su koristi i štete od hrvatskog članstva u EU, u kojoj ćemo 1. srpnja biti pet godina", pozvao je Sinčić u svojoj slobodnoj raspravi na početku saborskog zasjedanja.

Sve se, poručuje, do sada svodilo na propagandu i izbjegavanje odgovornosti. "Želim da se dignu demokratski standardi i da se zapitamo što smo dobili, a što izgubili", istaknuo je Sinčić.

Govoreći o, kako je rekao, direktnim štetama od članstva u EU, ustvrdio je kako Hrvatska ima velik minus. "Što se tiče uplate i isplate iz Europskog proračuna u zadnje tri godine iz Europe nam je isplaćeno 743 milijuna eura, odnosno oko 5 i pol milijardi kuna, u isto vrijeme uplatili smo 10 milijardi kuna", nabrajao je Sinčić.

Među indirektne štete naveo je to što se '94. Hrvatska uskladila s Mastriškim ugovorom, "čime smo stvorili od središnje banke mjenjačnicu i imamo 20-tak godina visokih kamatnih stopa i svega što banke rade".

U indirektni trošak članstva u EU pripada i svaki stanovnik koji ode raditi u neku drugu zemlju, a kojeg smo mi školovali, dodao je.

"Pozivam još jedanput sve nas kao društvo i državu i sve institucije da, povodom pete godine članstva u EU, napravimo reviziju što smo dobili, a što smo izgubili", poručio je Sinčić.

Zekanović: Europa je iznevjerila Hrvate na Bleiburgu

Na EU se obrušio i Hrastov zastupnik Hrvoje Zekanović rekavši kako je Europa Hrvate puno puta iznevjerila i to pogotovo na Bleiburgu.

"Ovo je mjesec prisjećanja na stotine tisuća žrtava, Hrvata koji su poginuli, koji su poklani, pobijeni na Bleiburškom polju ili kasnije na Križnom putu", rekao je Zekanović.

Radilo se o najkrvavijoj odmazdi koja je zapamćena u Drugom svjetskom ratu, a ta ista Europa čiji danas dan obilježavamo upravo je onda iznevjerila hrvatski narod, tvrdi Zekanović.

"Tamo su se hrvatski vojnici predali u ruke engleskim časnicima, a oni su, kao što su i nizozemski napravili u vrijeme rata u BiH, na Bleiburškom polju Hrvate izručili zločincima, koljačima koji su bez imalo pijeteta tjednima nakon toga ubijali i klali, punili Hude jame, punili Jazovke i kasnije zabranili da se o tome govori", kazao je Zekanović.

O položaju Hrvata izvan domovine

Saborski klubovi u srijedu su podržali izmjene Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika, no raspravu su neki iskoristili i kako bi upozorili na težak položaj Hrvata izvan Hrvatske, posebice u Bosni i Hercegovini i Srbiji te su se založili za poboljšanje njihovih materijalnih i političkih prava.

"Uz materijalna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, trebamo se boriti za njihova politička prava. Izborni zakon u Bosni i Hercegovini mora biti takav da Hrvati u toj zemlji biraju svoje predstavnike", poručio je Ivan Šuker (HDZ).  Samo povećanje izdvajanja iz proračuna, kaže, može pomoći Hrvatima izvan zemlje.

Željko Glasnović (Neovisni za Hrvatsku) zauzeo se za dopisno glasovanje ustvrdivši kako je HDZ bio godinama na vlasti, ali nije uspio riješiti da se Hrvatima izvan Hrvatske omogući dopisno glasovanje, no Ante Babić (HDZ) pojasnio je da ne postoji mogućnost dopisnog i elektronskog glasovanja jer ustavna odredba kaže da je glasovanje moguće jedino u diplomatsko konzularnim predstavništvima.

Hrvati izvan Hrvatske, kaže Babić, ogroman su potencijal koji nismo iskoristili.

"Mi o tome deklarativno puno pričamo u Saboru ... možda i u dobroj namjeri nastojali smo maksimalno zagorčati život Hrvata izvan Hrvatske", poručio je Babić.

Mostovac Miro Bulj tvrdi kako se Hrvatska nije izborila za svoj narod u Bosni i Hercegovini te je upozorio da manjinska pitanja Hrvata nisu riješena ni u Srbiji. U tom kontekstu smatra da institucije državne vlasti u Hrvatskoj ne bi trebale odlaziti u Srbiju prije nego se riješe pitanja nestalih i druga otvorena pitanja.

"Hrvati bi trebali biti zastupljeni u srpskoj Narodnoj skupštini", poručio je Bulj.

HDZ-ov Miroslav Tuđman upozorio je da po predloženom zakonu Matica iseljenika ne bi mogla imati svoju ispostavu izvan zemlje što, kaže, nije dobro. "Ako želimo imati mostove prema iseljeništvu takvo ograničenje ne bi trebali imati u zakonu", poručio je Tuđman.

"Uvijek može bolje, no Hrvatska pomaže više svojim iseljenicima nego su njezine mogućnosti", mišljenja je HSU-ov Silvano Hrelja.

Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika njezin se organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo usklađuje sa postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.

Bunjac i Grmoja tražili stanku: Plenković i Dalić moraju dati ostavke 

Tijekom rasprave o Matici iseljenika, Mostov politički tajnik Nikola Grmoja zatražio je stanku zbog afere Agrokor i podataka objavljenih u medijima vezanih uz mailove  i potpredsjednicu vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić.

"To je težak udarac premijeru i vladi", ustvrdio je Grmoja.

Portal Index objavio je prepisku mailova Martine Dalić po kojoj su vlasnici i predsjednici privatnih brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda sudjelovali u pripremi lex Agrokor.

Riječ je o komunikaciji između autora lex Agrokor, potpredsjednice vlade Dalić i ministra financija Zdravka Marića.

Branimir Bunjac (Živi Zid) također se pridružio zahtjevu za stankom rekavši kako premijer i njegova potpredsjednica trebaju podnijeti ostavku dok mora reagirati i glavni državni odvjetnik.

"Danas smo, po ne znam koji put, saznali da u Hrvatskoj postoji paralelizam vlasti. Imamo institucije kao Sabor, Vlada, pravosuđe... a u RH se odluke donose u neformalnim skupinama, na grupnim mailovima, gdje ljudi koji nisu nikad imenovani u nikakve radne skupine i nemaju nikakve ovlasti u Vladi, ministarstvima i Saboru donose dugoročne odluke koje se tiču države, gospodarstva i društva općenito", rekao je Bunjac.

Smatra da je posrijedi "kazneno djelo trgovine utjecajem i povlaštenim informacijama kako bi određena interesna skupina ostvarila svoj materijalni interes" što, kaže, pokazuje činjenica da je do sada iz Agrokora izvučeno 500 milijuna kuna za tzv. savjetovanja, a istovremeno nema ni nagodbe ni ikakvih rješenja.