Cijelu noć tražili su preživjele, među poginulima i troje djece

Zbog iznenadnog urušavanja te masivne građevine zvane most Morandi po imenu arhitekta koji ga je projektirao, oko 35 automobila i nekoliko kamiona propalo je u prazno s visine od 45 metara.

POGLEDAJTE VIDEO SPECIJAL:

Pokretanje videa...

01:52

Video: 24sata/pixsell

Most je bio poznat po strukturalnim problemima te su politički dužnosnici pozvali da se mogući krivci za nemar identificiraju i kazne.

Podaci o smrtno stradalima su privremeni i nesigurni. Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini naveo je u srijedu ujutro da je "potvrđeno 35 smrtnih slučajeva, među kojima troje djece u dobi od 8, 12 i 13 godina", obećavši da će odgovorni "platiti, platiti sve i to skupo". 

Spasioci su evakuirali i 16 ozlijeđenih, od kojih se 12 nalazi u teškom stanju.

Među identificiranim žrtvama su, piše Daily Mail, obitelj sa sedmogodišnjim sinom, cestovni radnici i amaterski nogometaš. 

Nakon šefa talijanske vlade Giuseppea Contea u utorak navečer, u srijedu ujutro trebali bi na mjesto nesreće doći zamjenik premijera Luigi Di Maio, šef Pokreta 5 zvijezda, kao i ministar transporta i infrastruktura Danilo Toninelli, koji je zatražio ostavke u tvrtki koja je radila na održavanju mosta. 

Salvinija, šefa Lige i također zamjenika premijera, očekuje se popodne na mjestu urušavanja, najpogibeljnijeg u Europi od 2001. 

"Katastrofa je pogodila Genovu i čitavu Italiju. Strašna i apsurdna drama pogodila je pojedince i obitelji", izjavio je talijanski predsjednik Sergio Mattarella u priopćenju. 

Ujutro su stotine spasilaca i dalje pretraživale ruševine vijadukta uz pomoć pasa, u potrazi za preživjelima. 

Po talijanskoj civilnoj zaštiti, računajući vatrogasce, policajce, Crveni križ i druge, u spašavanju je sudjelovalo tisuću osoba.

Vatrogascima i spasilačkim timovima iz Genove pridružilo se još 250 vatrogasaca koji preživjele traže pomoću pasa tragača i opreme za penjanje. 

- I dalje imamo nadu i nećemo odustati sve dok ne pronađemo i posljednju osobu, izjavio je za AFP vatrogasni službenik Emanuelle Giffi, piše BBC. 

U Genovi je u međuvremenu evakuirano oko 400 ljudi u strahu da bi se mogao urušiti i ostatak vijadukta. Zbog čega se on srušio još uvijek nije posve jasno, no i to će biti utvrđeno kroz iscrpnu istragu koja već traje. 

Zašto se most zapravo srušio?

Vijadukt Mortandi sagrađen je 1967. godine. Dug je 1,2 km s kolnikom na visini od 35 metara. Ispod njega se nalaze tračnice te dio industrijske zone. Vijadukti i mostovi, piše BBC, obično se grade s namjerom da 'izdrže' barem stotinu godina. Pa zašto se onda vijadukt u Genovi srušio nakon samo 51 godine? Mnogi, dakako, prstom upiru u službe koje su bile nadležne za održavanje mosta. 

- Takav most iziskuje regularne inspekcije i održavanje od strane kvalificiranih inženjera, rekao je za BBC Ian Firth, strukturalni inženjer specijaliziran za mostove. 

- Čini se da se most obnavljao i za vrijeme ove tragedije, no kako još uvijek ne znamo sve detalje, nemoguće je reći je li upravo održavanje odigralo svoju ulogu u rušenju mosta, zaključio je. 

Operator autoceste u Genovi izjavio je da je zaista u tijeku bila obnova temelja mosta, ali da se cijela struktura potanko pratila cijelo vrijeme, kako ne bi došlo do ikakvog slabljenja cijele strukture. 

Rekonstrukcijski radovi obavljeni su i 2016. godine. 

Još tada je strukturalni inženjer Antonio Brencich sa sveučilišta u Genovi upozoravao na brojne probleme oko vijadukta Morandi. 

- Ovaj most je od samih početaka problematičan i pritom ne mislim samo na izgradnju koja je stajala mnogo više od zakazanog budžeta. Pri izgradnji mosta načinjeni su propusti i, prije ili kasnije, morat ćemo za zamijeniti, izjavio je za medije prije dvije godine Brencich. Ipak, i sam je priznao da su brojni propusti ispravljeni kroz obnovu mosta 90-ih godina. 

No, negdje je ipak prošlo krivo. Brencich, kao inženjer, upozorava na propuste u samom projektu mosta. Ian Firth pak kaže da je degradaciji vijadukta pridonijelo i sve veće prometno opterećenje, a u isto vrijeme, Italija od 2008. godine bilježi drastičan pad ulaganja u prometnu infrastrukturu - s 14 milijardi eura 2007. godine, ta je brojka do 2015. godine pala na manje od šest milijardi eura.