'Građani vide svaku kunu koju trošimo na plaće, hotele, ručak'

Iako su svim političarima puna usta transparentnosti, država, ali i većina gradova i općina, još nije omogućila građanima i poduzetnicima jednostavan uvid kako se i na što sve troše njihov novac. Od 555 jedinica lokalne samouprave, tim putem krenuli su tek gradonačelnici Bjelovara Dario Hrebak, a slijedili su ga Dario Zurovec iz Svete Nedelje te načelnica općine Omišalj Mihaela Ahmetović. Slažu se da je kočnica kod većine gradova i općina očito nedostatak političke volje.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:51

Video: 24sata/pixsell

24sata: Što je presudilo da javno otvorite sve troškove grada/općine?

Ahmetović: Činjenica je da je zbog hiperinflacije korupcijskih afera posljednjih godina, uvriježeno mišljenje građana da su svi političari lopovi. Nikad se s time neću složiti, iako je točno da je korumpiranih obnašatelja javnih dužnosti previše, a što je posebno došlo do izražaja u ovoj HDZ-ovoj Vladi. Ali otvaranjem troškova općina, gradova i opće države možemo konačno utvrditi tko je lopov, a tko nije i staviti točku na famu o lokalnim šerifima. Nemam potrebu ništa skrivati, a građani imaju pravo znati kako se troši svaka njihova kuna.

Hrebak: Smatram da ljudi koji zarađuju i uplaćuju u proračun imaju pravo znati kako političari troše njihov novac. S druge strane političari imaju obvezu pokazati građanima kako se troši njihov novac i to tako da svaki građanin jednostavno može pretraživati sve te troškove. Danas, u vrijeme kada je povjerenje građana u institucije vrlo nisko, kada se u percepciji građana gradonačelnici smatraju lokalnim šerifima, želim pokazati da nismo svi isti i da ja ne želim biti lokalni šerif.

Zurovec: Htjeli smo široj javnosti pokazati kako nemamo što skrivati i pokazati još jednom da, kad se nečega primimo, to radimo kako treba. Isto tako, ako radite sve kako treba, trudite se poboljšati život građanima, nemate što skrivati. Osim maksimalne transparentnosti što se tiče nabave, napravili smo i iznimno velik iskorak i u drugim područjima rada gradske uprave čime smo postali najtransparentniji grad u Republici Hrvatskoj.

24sata: Koliko su trajale pripreme?

Ahmetović: Pripreme su trajale nekoliko mjeseci, najviše zbog informatičkog i pravnog gledišta realizacije projekta potpune transparentnosti. Ali put od ideje do odluke bio je ekspresan, nije se tu imalo što razmišljati jer ne radi se o otkrivanju tople vode, već se radi o volji i integritetu.

Hrebak: Sama implementacija IT rješenja nije trajala dugo, ali pravna bitka protiv birokracije, što se smije, a što ne smije objaviti, GDPR, obilazak institucija, različita pravna mišljenja, e to je trajalo dosta dugo, sve zajedno nekih 4 mjeseca priprema.

Zurovec: Trajalo je nekoliko tjedana. Imali smo tu namjeru i prije otprilike godinu dana, no, nažalost nam je gradsko vijeće te godine amandmanom skinulo financije za tu stavku stoga smo to uspjeli implementirati tek ove godine.

24sata: Je li bilo pritisaka, otpora ili 'dobronamjernih savjeta' da se to ne radi, budući da se sad vidi gdje ide svaka kuna?

Ahmetović: Nije bilo nikakvih pritisaka niti otpora. Svi moji suradnici me predobro poznaju i od prve ideje pa do realizacije dali su mi podršku. Oni koji su mi se na bilo koji način obratili po ovom pitanju, učinili su to čestitkom i priznanjem.

Hrebak: Svaka promjena, pogotovo ovakva, probudi one kojima odgovara status quo i koji bi pod svaku cijenu htjeli zadržati postojeće stanje. Nije baš niti zaposlenicima bilo drago što se objavljuju njihove plaće, pravnim osobama koje rade s gradom, nekim državnim institucijama koje su rekle da se to ne smije napraviti, nekim od mojih kolega koji se rekli da je to što radim čisti populizam...

Zurovec: Nije bilo nikakvih pritisaka niti savjeta. Dapače, ideja i provedba su toplo pozdravljene. Nadam se da će i drugi pratit taj korak i da neće ostati samo na pohvalama. Ono što me iznenađuje je da nisam čuo niti jednog ministra da je pohvalio takav potez.

24sata: Što je najveća kočnica da ostali gradovi, ali posebno država ne se povede vašim primjerima?

Ahmetović: Razlozi su raznovrsni. Neki svjesno pružaju otpor jer znaju da im transparentnost trošenja javnog novca smanjuje političku moć i korupcijski potencijal. Imamo primjer Doma za starije u Splitu. Da je sve bilo transparentno, nikada ne bismo imali profesora povijesti kao ravnatelja Doma jer bi se valjda raspisao neki natječaj na kojemu bi konkurirala stručna osoba. Nikada, nažalost, nećemo saznati bi li desetak starijih osoba preminulo da je od početka sve u tom slučaju bilo transparentno. Drugi, pak, nisu spremni javno stati iza svojih odluka iako su one potpuno legalne i legitimne, ali su politički osjetljive. A Hrvatska više nema vremena za čekanje. Potpunom transparentnošću trošenja javnog novca možemo se riješiti lopova i kriminala u politici. Uvjerena sam kako će sljedeća SDP-ova Vlada to učiniti i konačno borbu protiv korupcije učiniti ozbiljnom.

Hrebak: Vrlo jednostavno – politička volja. Lakše je ne odgovarati za svaku kunu koja se potroši, ali jedini način da vratimo povjerenje u politiku i institucije je upravo transparentnost. Neki kolege ne žele jer se boje da će isplivati njihove nepodopštine, dok drugi koji su OK i odgovorno rade svoj posao, boje se da će se taj alat koristiti protiv njih, od oporbe i drugih pojedinaca koji će pojedine račune tumačiti na svoj način. Moram priznati da se to i meni dogodilo nekoliko puta. Primjerice, doživio sam napad u samim počecima jer se jasno moglo vidjeti da sam noćio u Splitu u luksuznijem hotelu na godišnjem skupu Udruge gradova u kojem su noćili svi hrvatski gradonačelnici pod izuzetno povoljnim cijenama koje je dogovorila Udruga gradova. Naravno da je sve to lako dokazati i da sam objasnio, ali začas se složi priča o rastrošnosti ako se želi.

Zurovec: Stvar je do volje, a možda nekima i do financija. Iako je naš sustav koštao daleko manje nego u nekim drugim gradovima. Mislim da cijena po kojoj smo mi uveli sustav nije visoka za takvu razinu transparentnosti jer se tako vraća povjerenje građana u institucije, a takav iznos si može priuštiti svaka jedinica lokalne samouprave. No ipak, to je nešto što bi trebala država napraviti na svim razinama vlasti, od nacionalne preko regionalne do lokalne. Međutim, bojim se da ova vlada nije imala volje to napraviti. Nadam se da će buduća vlada u tom smislu biti odlučnija.

Traže li vas drugi lokalni čelnici ili možda dužnosnici savjete?

Ahmetović: Razgovaram s kolegama iz SDP-a, sličan model transparentnosti uvela je i moja kolegica Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara. Veliku podršku pružio mi je i kolega Željko Jovanović koji je ujedno i predsjednik Nacionalnog antikorupcijskog vijeća. Činjenica da samo 4 jedince lokalne samouprave imaju neku vrstu potpune transparentnosti trošenja javnog novca, od kojih je u dvije na vlasti SDP, a niti u jednoj HDZ, dovoljno govori o stanju svijesti po ovom pitanju. No, u državi gdje je ortački kapitalizam i klijentelizam po aršinu HDZ-a paradigma ekonomskog razvoja ništa me ne može začuditi niti razočarati.

Hrebak: Više njih me kritizira i optužuje za populizam jer više nemaju izgovor i ne mogu svojim građanima reći “ne može se”. Ali s druge strane zadovoljan sam jer Bjelovar više nije jedini, javno su svoje troškove objavili i Općina Omišalj, gradovi Sveta Nedelja i Zlatar, samo je pitanje vremena kada će i ostali.

Zurovec: Konkretno znam da kolege gradonačelnici u stranci FOKUS planiraju uvesti naše rješenje i u svojim gradovima, a svima ostalima poručujem da me slobodno kontaktiraju.

Koje su pozitivne, a koje negativne strane otvorenih proračunskih transakcija?

Ahmetović: Otvorene proračunske transakcije nema potrebe preispitivati. Sve su strane ovog obrasca rada i ponašanja pozitivne. Zakonito, odgovorno i racionalno trošenje javnog novca je conditio sine qua non obavljanja javne dužnosti. A takvo nešto se ne ocjenjuje, nego jednostavno - provodi.

Hrebak: Pozitivno je to što građani vide kako se troši njihov novac, to što sami mogu kontrolirati koliko se racionalno gradska uprava ponaša, a negativno je to što se ljudima mora objašnjavati svaki detalj što uzima vrijeme. No, vjerujem da smo kao izabrani političari dužni to raditi i iskreno nije mi teško. Osjetio sam da me građani drugačije gledaju otkako smo objavili te troškove, u smislu "on ipak nije isti".

Zurovec: Mislim da su sve strane pozitivne. Vidite sve ugovore, sve narudžbenice i sve račune do onih najmanjeg iznosa i smatram da je to izuzetno pozitivna stvar jer to eliminira eventualna "manevriranja". Također, kad se uvede takav softver onda imate i manje upita građana jer sve mogu sami pogledati, pa se i zaposlenici mogu baviti drugim stvarima umjesto odgovaranja na upite.

Kako transparentnost utječe na poduzetništvo u vašoj sredini?

Ahmetović: Transparentnost je osnovna pretpostavka ekonomskog i svakog drugog razvoja. Njome se uspostavlja povjerenje građana i poduzetnika u sustav upravljanja njihovim, javnim novcem. Poduzetnicima se omogućuje uvid da su njihova davanja utrošena u stvaranje boljih uvjeta njihova poslovanja. Onim poduzetnicima koji posluju s Općinom šalje se poruka da moraju biti realni, racionalni i transparentni u nuđenju suradnje, a kvalitetni u obavljanju posla.

Hrebak: Izuzetno pozitivno, no tu treba pridodati i digitalizaciju procesa gdje sve ostaje zabilježeno, točno se zna tko je što zaprimio i do kada se treba riješiti. Rekordan broj obrta i tvrtki je otvoren u Bjelovaru u proteklom razdoblju. Ponosan sam i na činjenicu da smo nakon 19 godina ukinuli prirez u Bjelovaru i time postali najveći hrvatski grad bez prireza. Kad tome pridodamo i našu "Tax free" mjeru kojom svaku investiciju oslobađamo komunalne naknade i doprinosa, te dajemo zemljište za 1 kunu, doista možemo pozvati sve investitore da dođu investirati u Bjelovar jer u Bjelovaru njihova kuna vrijedi više nego u bilo kojem drugom dijelu Hrvatske.

Zurovec: Transparentnost najviše utječe na povjerenje svih građana u javne institucije, a to automatski uključuje i poduzetnike. Ako poduzetnici vjeruju da mi odrađujemo svoj posao transparentno, onda se ne budu bojali niti investirati niti dalje razvijati. Preduvjet za poslovanje su niski porezi i stabilno okruženje uz povjerenje u institucije, a mi na ovaj način to dižemo na višu razinu od ostatka države i time dodatno postajemo atraktivniji za poslovanje.

 Što su građani najviše pretraživali u tražilici troškova?

Ahmetović: Očekivano, građanima su u prvih 15 dana najzanimljiviji podaci bili oni o iznosima plaća zaposlenika Općine, zatim podaci o reprezentaciji i putnim nalozima te podaci vezani uz pojam “načelnica”. Ovo pokazuje koliko je javnost osjetljiva na ponašanje obnašatelja javne dužnosti. Zato je nesporna potreba izlaganje svih računa na vidjelo.

Hrebak: Hahaha, najtraženiji su pojmovi moje prezime, ručak, janjetina....

Zurovec: Građani su najviše pretraživali troškove vezane za gradske objekte, vozila, gorivo, održavanje, uredski materijal, sport, informiranje, projekte.. U posljednjih 30 dana smo imali preko 300 pretraga, a od početka korištenja preko 3000.

Korona kriza pokazala je da se većina državnog i javnog posla može digitalizirati. Imate li savjet za ovu i buduću Vladu?

Ahmetović: Za ovu Vladu nemam nikakav savjet jer njoj niti jedan savjet ne može pomoći kako bi postala poštena i usmjerena za dobrobit svih građana. Vlada koja na kraju mandata predstavlja reforme je licemjerna i podcjenjuje inteligenciju građana. Da su htjeli, mogli su provesti barem dio digitalizacije kao što je u mandatu SDP-a uvedena ona najvrjednija - fiskalizacija. Ključ je u političkoj volji. Kriza je pokazala da puno toga možemo digitalizirati, a sve kako bi naši građani mogli dobiti efikasniji i brži javni servis. Sve što je javno moramo građanima otvoriti i učiniti im život lakšim. Za to ću se beskompromisno zalagati.

Hrebak: Moramo iskoristiti ovu situaciju i maksimalno digitalizirati sve procese jer imamo birokratski sustav iz prošlog stoljeća, spor, velik i neefikasan. Naša birokracija je kao crno-bijeli televizor u doba pametnih telefona i tableta. Trebamo agilnu administraciju u skladu s današnjim vremenom u kojem klinci u garažama stvaraju tvrtke i businesse, a ne da imamo pečate i da tjeramo ljude da idu od vrata do vrata po raznim agencijama i ministarstvima. Ova kriza je demantirala one koji su tvrdili da se ne može, da treba vremena... Može se i preko noći, jer ako je uspjela jedna mala Estonija, onda može i Hrvatska. Digitalna transformacija našeg javnog sektora može nam pomoći da u kratkom roku stignemo zemlje koje su ispred nas i damo svom gospodarstvu priliku da bude konkurentnije.

Zurovec: Savjete mogu dati, ali dojma sam da se rijetko koji pravi savjet, sve dok ne dođe voda do grla, i posluša. Veća digitalizacija, smanjenje administracije i nagrađivanje po principu radnog učinka, reforma javne uprave koja bi bila orijentirana po ekonomskom ključu, gdje bi se zaista gledale potrebe na samom terenu, a ne slušajući populizam pojedinaca koji ne znaju kako je biti na čelu grada ili ovisiti o drugim središtima za doslovce par papira. Osim toga, veća digitalizacija i brzina provedbi projekata, izdavanja dozvola nam je prijeko nužna. U nekim područjima nismo ni svjesni kako smo na dnu svih ljestvica, bilo u Europi, bilo u svijetu i bitno je da se s time suočimo i to riješimo, a ne da opet odgađamo.

Koliko bi državi, da to želi, trebalo vremena da uvede digitalizaciju javne uprave i transparentnost trošenja novca građana?

Ahmetović: Uklonimo odmah mit da se radi o velikom poslu. Pa ne ispisuju se podaci o transakcijama nalivperom. Dovoljno je napraviti akcijski plan sa svim troškovima, modalitetima i satima rada. Hrvatska u području IT-a ima izvrsne tvrtke u kojima rade stručnjaci koji su priznati i u svijetu. A tu se čak ne radi o inovacijskom procesu, već o implementaciji onog što nekorumpirane zemlje već imaju. Jednako je i s digitalizacijom javne uprave. Ali za to se trebate lišiti svih lopova oko sebe i sam ne biti lopov. Jer tada zauvijek nestaje mogućnost skrivanja gdje curi novac građana, čiji se glasovi kupuju, kome se dugovi opraštaju, čija se koruptivna djela pokrivaju povećavanjem poreza… A to je sve modus operandi ove trgovačke većine. SDP će konačno taj obrazac zaustaviti.

Hrebak: Ne više od godinu dana, ali ključno je – treba se htjeti. Vidjeli smo da se može.

Zurovec: Transparentnost bi se dala sprovesti unutar nekoliko tjedana do maksimalno 3 mjeseca. Digitalizacija javne uprave je kompliciraniji proces i ako se želi napraviti kako treba, potrebno bi bilo otprilike godinu i pol do dvije godine. No tada, ako bi se to napravilo kako treba, ljudi više niti po jedan papir ne bi morali ići dalje od svog računala.