Gradi - kradi u ime Domovine

Osim što je razotkrio stravičnu disfunkcionalnost države u izvanrednom stanju, razorni potres koji je pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i cijelu Baniju otkrio je još jednu veliku HDZ-ovu aferu, pljačku epskih proporcija, sigurno jednu od najsramotnijih od stjecanja neovisnosti. Naime, u velikom potresu koji je nedavno pogodio Baniju nisu se urušile samo stare i derutne zgrade, kakvih je osobito puno u Petrinji, nego i kuće koje je država izgradila u velikom projektu obnove nakon rata, koji je uglavnom realiziran od 1995. do 2000. godine, većinom na teret državnog proračuna, u vrijeme mandata HDZ-a, zbog čega ovu aferu i nazivamo HDZ-ovom aferom.

Kako je moguće da su se kuće stare manje od dva desetljeća urušile poput kule od karata? Premijer Andrej Plenković u svojem karakterističnom stilu pokušava amortizirati aferu tvrdeći kako tek treba ispitati što se dogodilo i tko je kriv. “Treba ispitati sve što se može ispitati”, poručuje neuvjerljivo premijer, jasno dajući na znanje da postoji mnogo toga što se neće moći ispitati. Poslijeratna obnova koju je Hrvatska provodila bila je, po njegovim riječima, veliki proces, koji je usporedio s gradnjom 10 Šibenika.

- Više od 95 posto sredstava dali su hrvatski porezni obveznici, a ako je bilo zgrada koje nisu bile izgrađene po propisima, to ćemo ispitati. Mislim da treba ispitati kako se to i zašto dogodilo, tko je radio, tko je bio nadzor, tko je davao konačne uporabne dozvole za objekte - uvjerava Plenković, koji tvrdi da u tom trenutku nema detaljnih saznanja o tome i pitat će, kako kaže, ministra graditeljstva Darka Horvata i državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikolu Mažara, koji bi mogao znati nešto više.

I ministar graditeljstva Horvat najavljuje istragu sumnjive gradnje u poslijeratnoj obnovi koja bi, da nije bilo potresa, vjerojatno zauvijek ostala u ormaru u kojem su skrivene HDZ-ove mračne tajne.

“Bit će istrage o obnavljanju kuća koje su se urušile u potresu”, uvjerava ministar Horvat, ali ni on, kao ni premijer Plenković, nisu željeli odgovoriti na pitanje tko će točno biti istražen i kakva bi u svemu mogla biti uloga današnjeg sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića, koji je u to vrijeme, od 1995. do 2000. godine, u tadašnjemu Ministarstvu obnove, kojemu je na čelu bio Jure Radić, bio zadužen za obnovu tog područja nakon 1995. godine.

- Zazivati bilo čiju odgovornost sad je bespredmetno dok ne budemo sto posto sigurni što se događalo i tko su bili akteri - uvjerava ministar Horvat pokušavajući smiriti situaciju nakon otkrića kriminala tijekom obnove, dok Plenković tvrdi kako u tom trenutku nije bilo vremena za raspravu o Žinićevoj ulozi.

Ubrzo su se oglasili i iz Državnog odvjetništva s porukom kako će Uskok tražiti od policije provođenje kriminalističkog istraživanja radi utvrđivanja sumnje o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije, dodajući kako će i od drugih državnih tijela zatražiti poduzimanje radnji i mjera iz njihove nadležnosti.

Naposljetku je reagirao i prozvani župan Žinić, koji smatra da je istraga preuranjena. Pozivajući se na “podatke statičara”, Žinić tvrdi da nijedna novoobnovljena obiteljska kuća nakon rata nije srušena u potresu, iako, kako kaže, “ima oštećenja”.

Međutim, Žinić uvjerava kako su kuće obnovljene “prema tadašnjim standardima”, iako su i u to vrijeme u Hrvatskoj bili na snazi propisi o gradnji na trusnim područjima doneseni nakon velikih potresa u Makarskom primorju, Slavonskom Brodu i drugim pogođenim područjima, a nije se radilo o nečemu što se događalo prije stotinu, nego prije samo 20-ak godina.

On je, kaže, ponosan što je poslije rata sudjelovao u obnovi područja koje je sad stradalo u potresu. Današnji župan je rekao za N1 kako je poslijeratna obnova u cijeloj Hrvatskoj trajala od 1995. do 2010. godine i kako je riječ o jednom od najvećih projekata hrvatske države, u kojemu je obnovljeno 150 tisuća obiteljskih kuća. Sustav obnove, kaže Žinić, uključivao je na stotine stručnjaka, a samo ministarstvo bilo je koordinator. Provedbu, nadzor i sve ostalo u projektu obnove provodile su hrvatske tvrtke.

*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 8. siječnja