Grbinu je žao što Šeks više ne može pregovarati u ime HDZ-a

Na kojim bi se mjestima trebali prikupljati potpisi za referendum bila je jedna od glavnih tema na tematskoj sjednici Odbora za Ustav.

Zastupnici i stručnjaci raspravljali su o nacrtu prijedloga Zakona o referendumu za koji rasprava traje do kraja tjedna.

Većina okupljenih kritizirala je odredbu prema kojoj bi se potpisi prikupljali on-line i u uredima državne uprave, a za što se zalažu vladajući. 

'Što su potpisna mjesta bliže, to građani lakše potpisuju'

- To bi bio hendikep, jer iskustvo je pokazalo da što su potpisna mjesta bliže, to građani lakše potpisuju - primijetio je sindikalist Krešimir Sever. 

Složio se i Dragan Zelić (GONG). Smatra da bi trebalo izmijeniti tu stavku, što zbog radnog vremena ureda državne uprave, što zbog nelagode. 

- Zamislite da se suprotstavljate mišljenju gradonačelnika, a idete u njegov ured potpisati za referendum - kaže Zelić, dok Nenad Zakošek upozorava kako je bitno točno propisati o kojim se javnim mjestima radi. 

I Jadranka Kosor drži da bi ograničena mjesta za prikupljanje potpisa mogla izazvati prijepore te poručuje kako je važno dogovoriti o kojim pitanjima se može, a o kojim ne može odlučivati na referendumu. 

- Jesu li moguća referendumska pitanja: Jeste li za ukidanje PDV-a ili za to da prosječna plaća iznosi 15.000 kuna - karikirala je Kosor, a na što se nadovezala Ingrid Antičević Marinović (SDP).

Prikupljanje potpisa produžilo bi se na 30 radnih dana

- Ako je dobar prijedlog, ako se zaista radi o inicijativi koja je zainteresirala građane, nije bitno je li potpisno mjesto pri ruci ili u onoj tamo sivoj zgradi - kaže SDP-ovka te ističe kako je izrazito važna transparentnost financiranja tih inicijativa.  

Izmjenama bi se rok za prikupljanje potpisa produljio bi se sa 15 na 30 radnih dana te je i to bila tema rasprave. Zakošek je rekao kako nema potrebe da se govori samo o radnim danima, jer je iskustvo pokazalo da je prikupljanje potpisa intenzivnije tijekom vikenda.

Nekoliko konkretnih prijedloga iznio je Zelić. 

Koliko vrijedi odluka na refrendumu: Dvije ili četiri godine?

- Možda da se da izbor inicijativama žele li da im država pomogne u organizaciji prikupljanja potpisa ili će sami - predlaže Zelić. Osvrnuo se i na to koliko vrijedi odluka donešena na referendumu. 

- Ovim nacrtima to je dvije godine. To je malo vremena. Smatram da bi to trebali biti minimalno za mandata jedne Vlade - rekao je te predložio i mogućnost odustanka inicijative po uzoru na švicarski model.

- Da se građani i Vlada sjednu i pokušaju dogovoriti - kaže.

Svi su se složili kako je iznimno važno propisati koliki je broj potpisa birača potreban da bi inicijativa bila uspješna. No, to je jedna od stavki za koje su potrebne izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, a za što je potreban konsenzus vladajućih i oporbe. 

Šeks: Ključno je pitanje postoji li politička volja

- Da bi se uspješno i cjelovito razriješio kompleks referenduma potrebne su te promjene. Ovo će samo u jednoj malo mjeri poboljšati referendumske inicijative. Ključno je pitanje postoji li politička volja, a to trebaju razriješiti najodgovornije osobe u dvije najveće stranke - rekao je Vladimir Šeks (HDZ) indirektno pozivajući i svog šefa Tomislava Karamarka (HDZ) da se zainteresira za ovu temu. 

Šeks je naglasio kako on na sjednici ne iznosi službena stajališta stranke kojoj pripada, jer ih nema.

- Ako ne bude političke zrelosti kod najodgovornijih ljudi, tada će se samo parcijalno riješiti referendumska materija - zaključio je Šeks. 

Grbin: Siguran sam da bismo se sa Šeksom brzo dogovorili

Većina se složila i da bi se o valjanosti referendumskog pitanja trebalo odlučivati prije početka prikupljanja potpisa. No, i za to su potrebne šire izmjene i konsenzus. 

Šef Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP) na kraju je rekao kako i vladajući žele ustavne promjene, makar što se tiče referenduma.

- Žao mi je što Šeks više nije u poziciji da u ime stranke može voditi te pregovore. Siguran sam da bismo se brzo dogovorili na dobrobit građana - zaključio je.